Lančana reakcija poskupljenja komunalnih usluga izazvala je negodovanje Šibenčana koji će se disciplinirati na onaj teži način pa će morati odvajati otpad kako bi uštedjeli, jer će Zeleni grad Šibenik naplaćivati pražnjenje spremnika po novim, drakonskim cijenama, a sve, kako kažu u Zelenom gradu, zbog Bikarca koji je svoje usluge poskupio za 140 posto!
Ta informaicja je bila izravan povod za razgovor s direktorom Bikarca, Robertom Podrugom, koji nas je pozvao da posjetimo Bikarac kako bismo se na licu mjesta uvjerili da gospodare otpadom “po novom”. Stare metode odlaganja otpada trebale bi postati prošlost otkako je na Bikarcu proradilo postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO).
Od 1. veljače povećat će se cijena odvoza otpada za kućanstva (svakog pojedinog pražnjena spremnika ili kanti) zbog povećanja cijene odlaganja na CGO Bikarcu. Cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada na Bikarcu (dok traju mjere Vlade RH) iznosi 81,00 euro bez PDV-a , odnosno 610,30 kn (bez PDV-a) po toni. O razlozima poskupljenja pitali smo direktora Bikarca Podruga.
-Zbog čega je Bikarac poskupio svoje usluge za 140 posto?
Kao što ste i sami upravo vidjeli, do poskupljenja je došlo jer je potpuno promijenjen sustav zbrinjavanja otpada. Mogli ste vidjeti kako se do sada otpad odlagao, ja to zovem tradicionalno odlaganje otpada na plohu, međutim, od sada dolazi do potpune promjene, novi pogon je „klasična tvornica“ u koju otpad odlazi i u kojoj se potpuno mehanički i biološki obrađuje što iziskuje povećani broj radnika, električne energije, vode i svih drugih energenata što je rezultiralo poskupljenjem.
Radi se o potpuno novoj usluzi i nije ni približno slična dosadašnjoj, zato smo vas pozvali da dođete na Bikarac i da se sami uvjerite u čemu je razlika.
-Plohom nazivate prostor između dva brda gdje se do sada odlagao otpad. Kamioni Zelenog grada Šibenik na plohu su odbacivali otpad?
Kamioni iz čitave županije, osim grada Knina, odlažu otpad na Bikarac.
-Međutim, od sada se otpad odlaže u, kako kažete, tvornicu otpada.
Da, to je tvornica za obradu otpada.
-I uslijed promjene u sustavu zbrinjavanja otpada dolazi do poskupljenja od 140 posto...?!
Ovo što sada imamo je najmoderniji sustav zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj.
-Koji gradovi u Hrvatskoj imaju moderan Centar za gospodarenje otpadom kao Bikarac?
Ovo što mi imamo na Bikarcu nema nitko osim Šibenika.
-Novac ste povukli iz kohezijskog fonda Europske unije?
Da, što je vidljivo i na našim stranicama.
–Na web stranici Bikarca pronašli smo slijedeće:
Za novi Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije potpisan je 2019. godine Ugovor, vrijedan 196.263.949,00 kuna, od čega se 128,5 milijuna kuna sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije, a ostatak iz nacionalnih sredstava (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i grad Šibenik). U sklopu ugovora izgradit će se postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) i prateći objekti na Centru za gospodarenje otpadom.
Nažalost prošli smo kod građana nezapaženi, prvo iz razloga što se ne nalazimo u gradu, drugo, zbog percepcije javnosti da je Bikarac smetlište, iako se radi o novom pogonu koji se može dodatno materijalizirati, s nekim drugim postrojenjem za energetsku uporabu od kojeg bi svi imali koristi.
-Hoće li se uslijed drakonskog povećanja cijena podići svijest građana o odvajanju otpada što bi u konačnici trebalo rezultirati uštedom?
Koristilo bi građanima jer smisao odvajanja otpada je u tome da se korisne kategorije otpada na vrijeme izdvoje i da se ne kontaminiraju s miješanim komunalnim otpadom kako bi se mogle reciklirati i postati neka dobra sirovina i zato je smisao da sami upravljamo s varijabilnim dijelom koji se plaća za odlaganje otpada. Prosječno svaki stanovnik proizvede kilogram otpada dnevno, što na Bikarcu iznosi osam centi. Statistički gledano (proveli smo analize), svaki stanovnik grada Šibenika mjesečno preda trideset kilograma otpada, što je 2,4 eura, što znači da Zeleni grad Šibenik po svakom stanovniku plaća Bikarcu samo 2,4 eura.
Ako se potrošači potrude, ustvari, ako ih Zeleni grad Šibenik motivira da više odvajaju otpad, iznos računa za pražnjenje spremnika će im se smanjivati. Cilj je da sami upravljate sa svojim otpadom tako da izdvojite sve što želite, a da se onaj ostatni dio prazni recimo svakih 15 dana ili jednom mjesečno, ovisno o tome kako se tko disciplinira.
-Hoćete reći da će iznos računa Zelenog grada Šibenika ovisiti o tome koliko je pojedinac discipliniran?
Tako je!
-Do sada je prevladavala teza da recimo i oni rijetki koji odvajaju otpad ustvari samo vježbaju odvajanje jer se odvojeni otpad na kraju, sustavno odlagao na istu hrpu, zbog čega mnogi u samom startu nisu odvajali otpad iz domaćinstva. Koliko se kod nas odvaja otpad?
Samo 10 ili 11 posto domaćinstava u Šibeniku odvaja otpad, dok je u Pirovcu stopa odvajanja preko 20%.
-Znači, Pirovac je bolji od Šibenika u odvajanju otpada?
Pirovac je najbolji!
-Kako postići disciplinu odvajanja otpada? Može li se bolje i više poticati stanovništvo na odvajanje otpada? Uz račune za pražnjenje spremnika dobivamo i Upute o postupanju s miješanim komunalnim otpadom, biorazgradivim i reciklabilnim (korisnim) komunalnim otpadom kao i druge korisne upute (letke), dakle, znamo što treba. Čini se da su na kraju kazne ili poskupljenja nažalost najučinkovitija metoda kojom se discipliniraju potrošači?
Imate komunalna društva koja naplaćuju 50 centi pražnjenje jedne (velike zelene) kante od 120 litara, pa postavljam pitanje koji građanin ima interes za 50 centi da odvaja otpad, jer mu za 50 centi komunalac isprazni punu kantu od 120 litara. To je prejeftino. Ako bi vam pražnjenje spremnika bilo 4 eura, recimo četiri puta mjesečno što iznosi 16 eura, onda ćete reći to je puno, idem sada odvajati otpad.
-Hoćete reći da nas na odvajanje otpada može natjerati samo poskupljenje?
Samo je pitanje kako će netko upravljati sa svojim otpadom.
-Imamo na području Grada Šibenika 19 lokacija sa “zelenim otocima“ (spremnici za otpadnu plastiku, staklo, metal, papir i karton). Treba li biti veći broj „zelenih otoka“, ljudi često negoduju da ih je malo?
Nema potrebe. Koliko jedan stanovnik ima dnevno plastike ili stakla, možda prosječno, bocu, dvije. Ja isto živim u gradu i imam obitelj i stvaram otpad kao i svi drugi građani, možda sam malo discipliniraniji jer mi je to „profesionalna deformacija“, pa više pazim na odvajanje, primjerice, depozitne povratne boce odvajam od drugih, držim sve u ostavi. Nas troje u kućanstvu mjesečno napunimo jedan spremnik, i moj mali sin od osam godina odvaja otpad.
Moramo se svi prilagoditi i više odvajati otpad. Da vam netko u Švicarskoj naiđe na pun javni spremnik, sigurno ne bi pored odbacio svoj otpad već bi ga drugdje zbrinuo. Kod nas ljudi to odbace pokraj spremnika. Nesavjesno se odbacuje svakakav otpad u miješani otpad. Kod nas na Bikarac dolaze žive životinje, pente od brodova, blokete, cigle, nema čega nema, metaka je bilo, ne znam, možda je i koja bomba prošla, nevjerojatno, ovo je mjesto s najopasnijim otpadom i zaposlenici su čitav dan u tome. Volio bih da Bikarac mogu svi građani vidjeti i naš pogon za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO postrojenje).
-Više ne odlažete odvojeni otpad na isto mjesto, postrojenje je proradilo pa građani mogu bez straha odvajati otpad?
Sami ste se mogli uvjeriti u novi način rada postrojenja. A propos ovoga mogu vam reći o primjeru Ljubljane koja kad je radila Centar za gospodarenje otpadom, prije dvije godine, isti kakav i mi imamo, oni su dvije godine prije krenuli u odvojeno sakupljanje otpada i zamolili su građane da krenu s odvajanjem otpada, jasno su im rekli da će ga odlagati na isto mjesto dok se ne izgradi centar za gospodarenje otpadom, kako im sutra ne bi bilo kasno. Tako su se građani Ljubljane dvije godine vježbali i stekli su naviku odvajanja otpada, a ne kao u Zagrebu gdje se građanima kaže da odvajaju otpad koji se na kraju odbacuje na isto mjesto, pa dolazi do nereda. Ljudima treba reći otvoreno što se događa.
-Kako gospodarite sa odvojenim otpadom?
Ovdje dolaze spremnici s odvojenim otpadom, idu na drugu liniju gdje se razvrstavaju, pa ćemo po interesu tržišta vidjeti što s njim, ako tržište traži više plastike onda će se plastika odvajati i balirati, ako je potražnja na tržištu za gorivom iz otpada onda ćemo miješati plastiku s tekstilom i drvom, zatim se balira i dobiva gorivo iz otpada. Nedostaje nam postrojenje koje bi energetski uporabilo otpad, primjerice, za grijanje.
Najrazvijeniji gradovi griju se na smeće, svi se dive spalionici u Beču ili u Kopenhagenu, ljudi ih turistički posjećuju. I zašto nešto takvo ne bi bilo i kod nas? Ja mislim da bi to trebala biti druga faza Bikarca pa da se građani Šibenika mogu hvaliti kako prvi u Hrvatskoj imaju i jedno i drugo.
-Rast cijene energenata vam je dodatno poskupio proizvodnju?
Da, zato smo i smanjili cijenu na 80 eura dok traje mjera Vlade, koja se odnosi na električnu energiju jer ni jedna druga mjera direktno ne utječe na nas. Poklopilo se da smo napravili centar uslijed poskupljenja, u Hrvatskoj se radi jedanaest istih centara kao što je Bikarac, dok se oni naprave za dvije godine o poskupljenjima nitko neće ni pričati, daj bože da bude povoljna gospodarska situacija u svijetu, mi smo se našli u vremenu poskupljenja, rat je u Ukrajini, prešli smo sa kune na euro, svašta nešto se poklopilo i eto još mi „uletimo“ s ogromnim poskupljenjem. Da nije svega, prošli bismo neopaženo.
-Građanima je dosta poskupljenja…
I ja ih razumijem, i ja sam kao i drugi, građanin koji živi u gradu i koji radi otpad, moje mišljenje je da nije punpo ako se za 2,4 eura netko brine o vašem otpadu, a odvajanjem, ponavljam, mogu doći do iznosa od 1,20 eura. Dvočlanoj obitelji starijih ljudi dovoljno je jednom mjesečno odvoziti otpad, ali znaju se pravila, ostaci hrane se pažljivo izdvajaju, primjerice riblji ostaci se stave u najlon da ne smrde i tako se odbacuju, sve drugo se odvaja, metal, plastika, papir, tekstil, karton, vjerujte tako se kanta od 120 litara neće napuniti za mjesec dana. Sami trebamo upravljati s brojem pražnjenja svojih spremnika čije je sada pražnjenje 12 kuna ili 1,50 eura i ako se potrudite da to bude jednom ili dva puta na mjesečnoj razini onda ćete platiti 3 eura i to nije puno. Ako ćete spremnik prazniti 2 puta tjedno onda ćete platiti mjesečni iznos od 10 eura za pražnjenje spremnika.
-U svakom zlu ima malo dobra, možda ćemo više odvajati otpad…?
A moji kolege komunalci koji su sad digli na mene kuku i motiku, jer poskupljuju usluge radi mene, Bikarca, neka više ulože energije na edukaciju građana, pa da građani više odvajaju otpad, a ne, nemojte vi ništa odvajati, Bikarac će umjesto vas.
-Još samo trebate to smeće dobro prodati.
Ili da ga sami na drugi način recikliramo i pretvorimo u električnu energiju, toplinsku, rashladnu.
-Imate li sustav otkupljivanja odvojene plastične ambalaže, stakla…
Nitko to ne otkupljuje, već nam preuzimanje naplaćuju. Jedino se papir može prodati, sad se ne isplati prodavati, 200 kn ili 30 eura je tona, što je malo, ili se može prodati metal, aluminij (limenke od pića), plemeniti metali, na tom djelu građani su zaradili, nema više u otpadu željeza, i vlasnici građevinskih firmi vode računa da se sve iskoristi, da se ništa ne baca. Tako da građani mogu zaraditi.
-Mogu li se socijalno ugroženi potrošači zaštititi od ovih naglih povećanja cijena?
Za uslugu ne postoji iznimka, znači usluga se mora platiti, jedino što je može platiti netko drugi umjesto njih. Usluga ne može biti besplatna, država ili grad mogu nekoga osloboditi plaćanja nekih komunalnih naknada.
