Snove o prosperitetu jedne od najsiromašnijih općina u državi rasplinula je nevjerojatna razina bahatosti investitora koji toj administrativnoj jedinici, rijetko naseljenoj mahom starijim stanovništvom srpske nacionalnosti, koja muku muči s komunalnom infrastrukturom, već tri godine odbija isplatiti pozamašan iznos na ime naknada za korištenje prostora na kojem masno zarađuje. Čulo se za tog investitora i daleko izvan općinskih granica, ako ne prije a ono kada je „ neokrunjena kninska kraljica” pod optužbama da mu je pogodovala i bila zauzvrat podmićena, završila nakratko iza rešetaka istražnog zatvora, a on, preprodavač građevinskih strojeva i ulagač u obnovljive izvore energije sa sjedištem u Posušju, zaklon od hrvatskog pravosuđa pronašao u matičnoj mu Hercegovini.
Oni s boljim pamćenjem gromoglasnih afera koje na koji dan okupiraju nacionalni medijski prostor dok ih ne istisne neka svježija sa zvučnijim partijskim imenima, sjetit će se možda poduzetnika Milenka Bašića i njegove poslovne grupacije Lager iz hercegovačkog Posušja koja je posredstvom svoje ovdašnje tvrtke iz zagrebačkog predgrađa Donji Stupnik uložila u golemu vjetroelektranu sa ukupno 48 agregata odnosno vjetrenjača. Podsjećanjem na „Vjetar duva, ti puniš džepove”, parafraziranu proslavljenu rečenicu zabilježenu prislušnim uređajima istražitelja, ukazat će se pažljivijem pratitelju nacionalnih afera oguglalom na korupciju i klijentelizam, lik nekad moćne a danas politički potrošene i iz HDZ-a izbačene Josipe Rimac. Govorimo, shvatili su već i oni sa slabijim pamćenjem, o nacionalno najpoznatijoj vjetroelektrani, nazvanoj po krševitom platou kod sela Pađene, čiju su vizuru trajno promijenile grdosije za proizvodnju struje.
Jalovo ufanje u prosperitet
Pađenski plato zvani Krš na kojem je ovdašnja tvrtka kćer Bašićeve hercegovačke firme investirala oko 240 milijuna eura u vjetrolektranu koja usprkos optužbama za gospodarski kriminal nesmetano radi, proizvodi i prodaje struju, u sastavu je općine Ervenik, administrativne jedinice na čijem demografski opustošenom teritoriju nekih drugih gospodarskih subjekata izuzev nešto ugostiteljstva i pokojeg OPG-a, zapravo niti nema. Ufajući se da će ogromna vjetrolektrana donijeti neslućeni prosperitet siromašnoj općini, slijevanjem različitih naknada u općinsku blagajnu, općinske su vlasti učinile sve što je od njih tražio investitor, da mu omoguće izgradnju na zemljištu u vlasništvu države koje se vodi kao šumsko. A investitor koji se državne zemlje u siromašnoj općini domogao, po svemu sudeći izdašno podmićujući koga je trebalo, bezobzirno koristi prostorni resurs za punjenje svojih džepova i nema namjeru općini u kojoj su zbog njegove investicije mijenjali prostorno-plansku dokumentaciju udijeliti ni uskoro i u Ervenik nadolazećeg eurocenta.
Foto: TRIS/A.Tešić
U Općini Ervenik, rijetko naseljenoj mahom starijim stanovništvom srpske nacionalnosti, na vlasti je SDSS. Načelnika Predraga Burzu, koji nam se prvi put prije dvije godine, par mjeseci nakon izbijanja afere Krš Pađene, na ovom mjestu požalio da Općina Ervenik od vjetroelektrane nema ama baš nikakve financijske koristi, priupitali smo ponovno je li investitor kojim slučajem počeo isplaćivati naknadu za korištenje prostora vjetrolektrana, komunalni doprinos i komunalnu naknadu ili barem obećao da će to učiniti. Nije. Od prosinca 2019. godine kada je vjetrolektrana Krš Pađene počela proizvoditi struju, Općini Ervenik nije isplaćeno ništa. Pitamo ga o preciznom ili barem okvirnom izračunu koliko je društveno neosjetljivi investitor do sada trebao isplatiti sredstava na ime rečenih naknada odnosno doprinosa.
Investitor uskraćuje informacije
-Po zvaničnim podatcima od strane HROTE-a – Hrvatskog operatora tržišta energije , do 31. decembra 2021. godine VE Krš Pađene je proizvela oko 688.000.000 kw/h struje. Obzirom da se 12 agregata nalazi na teritoriju Grada Knina a 36 unutar Općine Ervenik, 25 posto prihoda po ovom osnovu ide Gradu Kninu a 75 posto našoj općini. Imajući u vidu da je zakonska naknada 0,01kn/kw lako je izračunati iznose kao i prihod investitora znajući da kao povlašteni proizvođač prodaje struju po 750 kuna na 1.000 kw/h. Od investitora smo u više navrata tražili tačne podatke a oni su nam to uskratili dati. Također smo tražili podatke vezano za komunalni doprinos i naknadu te su nam i to uskratili pa smo Grad Knin i mi angažovali ovlaštenog sudskog vještaka da to učini i da taj elaborat odgovara stvarnom izvedenom stanju. U pitanju je firma Geo lobi iz Knina i ovlašteni vještak Zoran Marin iz Drniša. Temeljem tih podataka se dobija osnov za komunalni doprinos koji za Općinu Ervenik iznosi preko 15.000.000 kuna. Komunalna naknada na proizvodni prostor iznosi preko 2.000.000 kuna mjesečno – odgovorio nam je načelnik Predrag Burza.
Foto: TRIS/A.Tešić
Govori nam Burza i kako se sa investitorom u prethodnih nekoliko godina razgovaralo u više navrata i da investitor tvrdi da ono što Općina Ervenik namjerava i nastoji naplatiti nije po zakonu. Otkriva i kako se najozbiljniji takav razgovor dogodio početkom tekuće godine u prostorijama Grada Knina te da je osim njega i gradonačelnika Knina Marija Ćaćića i njegovih suradnika te predstavnika investitora i njegovog odvjetnika, na sastanku bio i tim odvjetničkog društva Burić i Koudela koji zajedno zastupa Grad Knin i Općinu Ervenik. – Zajednički jezik nije pronađen na tom sastanku i investitor je izvijestio da ne želi ništa platiti na miran način. Potom je za isporučenu struju upućena tužba Trgovačkom sudu u Zagrebu u ime Grada Knina i Općine Ervenik i taj proces je u toku. – rekao nam je Predrag Burza, kao i to da je investitor u međuvremenu podnio zahtjev Visokom upravnom sudu o ocjeni zakonitosti općinskih akata u smislu nepravilnog određivanja zona i koeficijenata i da i taj proces traje. Načelnika općine na čijih 212 kvadratnih kilometara prema posljednjem popisu stanovništva živi ukupno ni više ni manje nego 789 ljudi, pitamo na kraju na što bi nerazvijena Općina Ervenik utrošila sredstva ako i kada uspije riješiti problem neisplate odnosno utjera nemali dug, a on odgovara da bi se svakako razvila komunalna infrastruktura, pojačale demografske mjere, poboljšao socijalni status građana i uvele brojne poticajne mjere za razvoj gospodarstva.
Foto: TRIS/A.Tešić
