Neovisni novinarski portal
19.2.2025.
kriminal biznis politika / otkrivamo / PRAVA ZA LJUDE / rvatska / županija
Presedan na koji država ne reagira: Već petu godinu VE Krš Pađene prodaje milijune kilovata struje, a Ervenik u mraku, jer im investitor nikad nije platio ni lipu, ni cent ( zakonom propisane ) naknade!

Presedan na koji država ne reagira:
Već petu godinu VE Krš Pađene prodaje milijune kilovata struje, a Ervenik u mraku, jer im investitor nikad nije platio ni lipu, ni cent ( zakonom propisane ) naknade!

Priča o Vjetroelektrani  Krš Pađene ima puno svojih rukavaca mimo matične rijeke kojom plove kojekakve suspektne radnje njezina vlasnika i investitora Milenka Bašića, bosanskohercegovačkog poduzetnika koji u Hrvatskoj svoje poslove razvija preko dvije glavne tvrtke: Lager Bašić i C.E.M.P. d.o.o. Široj javnosti uglavnom je poznat po aferi Vjetroelektrane u kojoj ga  se sumnjiči da je podmićivao Josipu  Pleslić ex  Rimac. Ova priča koju ćemo vam ispričati, na sliku je i priliku hrvatske države čije institucije sasvim nezainteresirano promatraju samovolju jednog inkriminiranog poduzetnika koji već petu godinu ubire obilan novac  iz VE Krš Pađene prodajući struju HEP-u (s HROTE-om ima 14-godišnji ugovor o otkupu struje ), a lokalnoj zajednici, općini Ervenik i Gradu Kninu, unatoč zakonom propisanim obavezama, ne plaća ni centa naknade.  To je jedinstven primjer u Hrvatskoj, presedan na koji, nažalost,  nitko ne reagira.

Ali, tko mari za ta raseljena, nerazvijena područja, nekoć nastanjena  uglavnom manjinskom populacijom srpske nacionalnosti,  u kojima se, što se države tiče, može slobodno život i sasvim ugasiti. Jer, općina Ervenik na čijem se području nalazi najveći dio VE Krš Pađene, najsiromašnija je lokalna zajednica u Europskoj uniji, dakle, i Hrvatskoj, za 10 posto siromašnija i od onih najnižeg standarda u RH. Ovdje nema vodovoda, javna rasvjeta je luksuz, pa se na njoj štedi, a kako tvrdi načelnik općine Ervenik Predrag Burza, otkako je otvoren vjetropark smrtnost stanovništva je u ozbiljnom porastu…

Milijuni kilovata struje, a Ervenik u mraku…

Tako ne bi moralo biti kad bi “veliki poduzetnik” Milenko Bašić podmirivao svoje obaveze prema Općini kojoj danas duguje milijunske iznose dok stanovništvo žeđa i živi u doslovnom mraku. Javna rasvjeta zimi se gasi u 22 sata, a ljeti u 23 jer u proračunu ove male, zanemarene općine nema novaca. Ni za elementarno. A u isto vrijeme  Milenko Bašić u VE Krš Pađene godišnje uprihodi preko 40 milijuna eura proizvodeći na tlu ove iste općine skupu struju iz vjetra, lani čak 413 milijuna kilovata! Tolika struja, a općina u mraku!

Na području Ervenika VE Krš Pađene ima 36 vjetrenjača, a na prostoru grada Knina 12. Svoje zakonsko pravo na naknadu  ove dvije jedinice lokalne samouprave utjeruju već 2 i pol godine sudskim putem.  Prije nešto više od mjesec dana Općina Ervenik je na Visokom upravnom sudu dobila satisfakciju odlukom suda da se odbija zahtjev društva C.E.M.P.  ( od 2012. u vlasništvu M.Bašića )  za ocjenu zakonitosti općeg akta ( odluke Općinskog vijeća o potraživanju naknada od VE Krš Pađene ). Sud time potvrđuje zakonitost odluka OV-a i općini daje vjetar u krila u sporu protiv investitora VE koji se vodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu.  Naravno, ne od jučer, i naravno, teško da će biti okončan već sutra…

-Otkad je VE Krš Pađene otvorena 2019. do danas nismo dobili ni kune, ni eura naknade- ističe revoltirani načelnik.

– Po zakonu je investitor bio obavezan uplaćivati nam mjesečno temeljem proizvedene struje 1 lipu po kilovatu. Čak ni taj mizerni iznos ne daje. Odbija platiti i komunalnu naknadu za korištenje prostora, tome se snažno protivi. Treća naknada je komunalni doprinos, kao jednokratno davanje za izgrađenu komunalnu infrastrukturu. Sve je to sada u sudskom postupku- priča nam Burza, dodajući kako im je Bašić na Visokom upravnom sudu pokušao osporiti  zakonitost potraživanja spominjući pritom neka posebna rješenja. Srećom, sud je ocijenio drugačije, pobio sve njihove navode, a odluke Općine proglasio zakonitim. Prethodno je Općina tražila i mišljenje Ministarstva financija koje im je istog dana odgovorilo da nema nikakve dvojbe oko obaveza investitora prema lokalnoj zajednici:” Kakva rješenja, kakvi računi, oni su obvezni plaćati zakonske naknade”- decidirani su bili u Ministarstvu.

Burza za primjer spominje HE Miljacka koja se prostire na teritoriju triju općina – Promine, Kistanja i Ervenika i uredno lokalnim jedinicama,  svaki mjesec šalje obračun i uplaćuje naknade. S obzirom da je VE Krš Pađene prema dostupnim podacima lani  proizvela 413 milijuna kilovatsati, da je lokalnim jedinicama plaćala naknadu u iznosu od 1 lipe to bi za Ervenik bilo 410 tisuća eura, a za Knin oko 170 tisuća samo u 2023. godini, bez kamata, a kako ne plaćaju već petu godinu, taj bi iznos trebalo povećati za četiri puta. A gdje su još komunalni doprinos i komunalna naknada! S tim novcem, koji ih po zakonu pripada, Ervenik bi od najsiromašnije začas dospio među (naj)razvijenije općine.

E, sad vam ne damo ništa, tužite nas!

Općina Ervenik i Grad Knin su, kaže nam načelnik, tužili investitora u veljači 2022. Bio je pokušaj da se dogovore, našli su se u Kninu u gradskoj upravi na sastanku, ali su se predstavnici investitora htjeli pogađati, cjenkati, nudeći neku svoju naknadu pod uvjetom da im se oproste sva druga davanja.

-Kolega iz Knina ih je na to upozorio da ne pregovaraju s trgovačkim društvom, nego s lokalnim samoupravama koje su dužne striktno provoditi zakon.  Možemo se dogovarati unutar zakonskih okvira, ali ne i izvan  njih, rekao im je. Na to su odmah odsjekli: Ako je to vaše konačno mišljenje, e sad vam ne damo ništa, tužite nas!

I tužili smo. Održane su dvije rasprave, sud je sada naložio geodetsko vještačenje da se točno utvrdi omjer potraživanja  Grada  Knina i Općine Ervenik, a mi smo  sporazumno tražili 75 posto za Ervenik, 25 posto za Grad Knin, s obzirom na broj vjetroagregata, 36 u Erveniku a 12 u Kninu. Na temelju toga smo im svake godine slali poziv na plaćanje naknade, a kako su oni to ignorirali podigli smo tužbu. Na sudu je odluka.

Općina Ervenik ima još jedno polje koje razvija “Nova energija”, odnosno Marina Frapa iz Rogoznice, na području Otona.

-Oni su kao investitori dosad bili vrlo korektni. Kad je bila javna rasprava vezana za  vjetroelektranu u Otonu više puta sam postavljao pitanje da li postoje istraživanja, od prve vjetroelektrane u županiji  na brdu Trtar, pa do sada, do zadnje,  kakvi su učinci na okoliš. Nikakve konkretne odgovore nisam dobio. Ono što mi sami primjećujemo je da ima puno manje ptica , ali zanimljivo je da ih ima unutar vjetroparka, ne i izvan njega. Zadnjih godina primjećujemo i  velike kolonije skakavaca, insekata, iznimno puno zmija, a sve je to povezano.  Ali, ako nas pitate imamo li  čvrste dokaze, nemamo,  no, vidimo svojim očima da su nas preplavile  nepregledne kolonije skakavaca, a ima i nekih novih bolesti po vrtovima kojih prije nije bilo- govori Burza. Uvjerava nas i da je smrtnost na području općine značajno porasla otkad je VE Krš Pađene počela s radom. Iako, požalit će se, kad se obratite nadležnim tijelima radi analiza utjecaja vjetroparkova na zdravlje domicilnog stanovništva, oni će vam glatko reći da, prema dostupnim istraživanjima,  utjecaja nema. No, koja su to, kakva su to istraživanja, mi ne znamo…

Solarna polja usred vjetroparkova (?! )

Burza spominje i inicijativu šibensko-kninskog župana Marka Jelića prije dvije godine da svaka jedinica lokalne samouprave u županiji koja ima raspoloživog prostora i mogućnosti, može predvidjeti  velika solarna polja kao nove obnovljive izvore energije. Ervenik se na to, kaže, pozitivno referirao, odredili su markicu na kojoj bi to moglo biti i ona će biti uvrštena u Prostorni plan županije, ali tako da solarna polja budu instalirana unutar već postojećih vjetroparkova. Naravno, u onim lokalnim jedinicama koje se pozitivno izjasne o tome. U tom prijedlogu- smatra Burza- ima puno logike jer su već napravljene studije utjecaja na okoliš, izgrađena je kompletna infrastruktura, prostor je ionako već devastiran, a solarne elektrane su ipak povoljnije i za ljude i za okoliš od vjetroelektrana.

-Ali, s obzirom na naša iskustva s VE Krš Pađene, nemamo ništa protiv interesa budućih investitora, ali itekako imamo protiv onih koji ne podmiruju obaveze prema lokalnoj zajednici. Imamo idealnu markicu u mjestu Erveniku i voljni smo za solarnu elektranu osigurati 200 hektara, ali u tome nas priječi negativno iskustvo  s VE Krš Pađene i zato nismo spremni pristati na tako nešto- objašnjava Burza.

U međuvremenu Općina živi od socijalnih programa koje financiraju RH i EU, poput Programa Zaželi ili Pomoć u kući, i sl.  i od potpore županije koja ima puno senzibiliteta za njihove probleme, ističe načelnik. Prema zadnjem popisu stanovništva u Erveniku je 860 stanovnika, ali teško je reći koliko je to realna brojka jer je puno ljudi u fluktuaciji. Zimi ih je znatno manje, ljeti značajno više jer dođu iz svih krajeva svijeta  i tu borave nekoliko mjeseci. Nema ovdje stvarnog povratka, ili pak doseljavanja, tek pojedinačni slučajevi, a na sve to, tvrdi Burza, dominantno utječe VE Krš Pađene, kako na povećanu smrtnost domicilnog stanovništva tako i na sve katastrofalniju demografsku sliku ovog kraja.

-Ako ljude raznim mjerama stimuliramo na povratak, doseljavanje, zapošljavanje, pokrećemo programe za djecu, pojačavamo socijalna davanja i pomoći, ako imaju osigurane socijalne usluge od općine, ako ih se redovito obilazi, ako nisu gladni, žedni, ako im je toplo, naravno da će nas ovdje biti više i da će ljudi živjeti duže. Ali, mi im to ne možemo osigurati  jer nemamo prihoda, i prema tome, nema sumnje da Vjetroelektrana utječe direktno na smrtnost i destimulira ljude na povratak i održivost – zaključuje.

Predrag Burza je kao načelnik pisao svim resornim ministarstvima, Hrvatskoj zajednici  općina ( HZO ), per fin i Srpskom narodnom vijeću, i tražio pomoć u rješavanju spora s vlasnicima VE Krš Pađene.  S ciljem da se problem što bezbolnije riješi, u interesu investitora  i lokalne samouprave, predložio je Hrvatskoj zajednici općina da podrže izmjene Odluke o naknadi za proizvedenu struju jedinicama lokalne samouprave koju su poduprle brojne općine, a kojima se predlaže da se sadašnja naknada s 0,01 kuna po kilovatu promijeni na 0,01 euro . Pritom Burza predlaže da se po pola centa dijeli između jedinice lokalne samouprave i države, ali  prijedlog podrazumijeva i snagu ovršnosti. Zašto se građane, ako ne podmire dug, bez milosti ovrši, a poduzetnike ne može, čudi se.

Jedino Erveniku i Kninu investitori ne plaćaju naknadu!

Burzin prijedlog  podržale u sve općine na području županije, a sve se svodilo na precizno utvrđivanje naknade od proizvedene struje ( neki su predlagali čak 30 posto lokalnoj zajednici, Burza tek 10 posto, a korist bi bila za sve ) , ali nema ni komunalnog doprinosa ni komunalne naknade, čime se procedura značajno skraćuje, investitor i dalje zarađuje a lokalne jedinice mogu razvijati svoje  projekte od socijalnih do infrastrukturnih, graditi vodovod, ceste, javnu rasvjetu, subvencionirati mještanima plaćanje struje, za što sada nemaju novaca. Tvrdi da su bili iznimno korektni i susretljivi prema investitoru, mijenjali Prostorni plan radi njihovog projekta,  kad su mještanima razvozili vodu donosili su je i njima dok su gradili betonska postolja za vjetrenjače… I umjesto da  oni pomognu lokalnoj zajednici, recimo, izgrade Vatrogasni dom, veli Burza, oni općinu zakidaju i za ono na što ih zakon obavezuje. Načelnik Ervenika čak se svojevremeno obratio Ministarstvu financija sa zamolbom za pozajmicu Općini da bi preživjeli dok se ne donese presuda. Ali, nikad nam im iz Ministarstva nisu ni odgovorili.

Od Zajednice općina Burza očekuje da prijedlog proslijede Vladi i nadležnim državnim tijelima,  zanima ga što misle poduzeti, ako ni zbog čega a ono zbog solidarnosti s najnerazvijenijom općinom u Hrvatskoj koja je prisiljena, radi vlastitog i opstanka svojih mještana u rodnom kraju, sudskim putem braniti svoje zakonsko pravo. Burza je kolegama u HZO pisao u ožujku, a kako nije dobio odgovor, mi smo ih zamolili da nam kažu što su poduzeli.

Bili su iznimno ažurni i odmah odgovorili, zahvaljujući nam na interesu za ovu temu:

Upoznati smo s problemom i prijedlogom g. Predraga Burze, a koji se odnosi na izmjenu Odluke o naknadi za proizvedenu struju unutar jedinica lokalne samouprave.

Mi se već dugi niz godina zalažemo za daljnju fiskalnu decentralizaciju, te vjerujemo kako je jačanje financijskih kapaciteta općina put prema razvoju. Što se tiče konkretnog upita, Hrvatska zajednica općina je poslala predmetni dopis prema nadležnim institucijama, te čekamo odgovor, a sve kako bi se pokušalo iznaći rješenje problema s kojim se suočava Općina Ervenik– navodi se u šturom očitovanju HZO.

Dokle će HZO čekati odgovor nije nam poznato. Njima ne gori pod nogama. Gori jedino Erveniku, dijelom i Kninu. Jedino njima investitor ne plaća naknadu za proizvedenu struju, komunalni doprinos i komunalnu naknadu. Zašto jedino njima i zašto država na to šuti, zašto se ne oglasi na takvo eklatantno bezakonje i samovolju…?

Doduše, Bašiću nije prvi put da svoje obaveze izbjegava, pa je , kako piše Forbes Hrvatska, sarajevski  Centar za istraživačko novinarstvo 2021., baveći se koncesijama Bašićevog Lagera, objavio em da ih je dobio “pogodovanjem vlasti”, em da ih nije redovito plaćao…

Gradonačelnica Rimac oslobodila Bašića komunalnog doprinosa

U Hrvatskoj mu je za to trebala Josipa Rimac, koja je sada s njim dio istog sudskog predmeta. Josipa je zaslužna i što je Grad Knin, za razliku od Općine Ervenik, oslobodio Bašića plaćanja komunalnog doprinosa za VE Krš Pađene.

-S Josipom smo uvijek bili u dobrim odnosima, bila je jako susretljiva osoba, vrlo  korektan kolega i obje jedinice lokalne samouprave su razvijale te projekte. Ali, ono što je razlika između Knina i nas je da je u njenom mandatu 2013. godine Grad Knin oprostio Bašiću komunalni doprinos, i postoji rješenje o tome. To je jednokratna naknada. Mi to nismo napravili. Oni su podnijeli zahtjev, mi smo ga stavili na Općinsko vijeće  i Vijeće je kategorički zauzelo stav da to ne može biti ali da daje nalog meni kao načelniku da i dalje u dobroj vjeri surađujem  s investitorom u cilju razvoja projekta. E, to je razlika između nas i Knina. Ne znam što je bio njihov motiv, u to vrijeme je bilo hoće -neće biti projekta, i  jesu li ih time htjeli ohrabriti ili nešto drugo, stvarno ne znam- kazuje nam Burza.

Aktualni kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić o povlastici investitoru Bašiću kaže:

U vrijeme gradonačelnice Rimac odlučeno je da se Bašićev C.E.M.P. oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa ali na temelju Glavnog projekta koji nije izveden. Mi ćemo stoga od njih tražiti da podmire obvezu komunalnog doprinosa za projekt koji je realiziran. Prema zakonu komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta ili investitor ako je izrijekom navedeno da je vlasnik tu obvezu prenio na njega. Nama su iz Ministarstva  poljoprivrede na naš upit jasno potvrdili da su obvezu prenijeli na investitora, ali u Ugovoru nema te odredbe, pa smo Ministarstvo zamolili da nam dostave sve ugovore i anekse iz kojih je vidljivo da je obveza na investitoru, a ako to ne ide, tražit ćemo od države, kao vlasnika, da podmiri plaćanje. Ne znam- veli Ćaćić- možda je i to bio dio Josipine hobotnice, ona je sigurno tražila da se investitora oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa i naknade. Ministarstvo nam još nije dostavilo ugovore, a kažu nam- vi slobodno pošaljite račune investitoru jer je obveza na njega prenijeta. Oni u Ministarstvu to nisu i formalno proveli pa se boje da će netko od njih zbog toga “fasovati”- vjeruje kninski gradonačelnik.

Za lokalne jedinice je najvažnija naknada za proizvedenu struju, a Vlada je svojom odlukom odredila da je to 1 lipa po kwh. No, Bašić to odbija platiti navodno dok mu se precizno ne odredi koliko je kome obvezan, ali to je, veli Ćaćić- samo izgovor.

-Ovako ili onako, korektnim dogovorom ili na sudu, mi ćemo to dobiti. Zauzeo nam je preko 20 kvadratnih kilometara površine,  od toga u Kninu 5 ) a to je otprilike površina cijelog grada Knina. To je ogromna površina koja je za nas izgubljena, mi je više ne možemo koristiti, a prvotno je to bila trasa brze ceste Obrovac- Knin, a mi to sad ne možemo realizirati- rezignirano će Ćaćić.

Pupovac upozoravao na problem i premijera

Kako rekosmo,  upitom smo se obratili i Srpskom narodnom vijeću ( SNV ) s pitanjem što su oni poduzeli, kao do jučer dio vladajuće koalicije, da se problem riješi, pogotovo jer je riječ o području koje je naseljeno  uglavnom pripadnicima manjinske srpske zajednice. Jesu li o tome informirali nadležna državna tijela, Vladu i premijera kojeg su kao dugogodišnji partner kontinuirano zadnjih osam godina podržavali?

U odgovoru koji smo dobili od predsjednika SNV-a Milorada Pupovca se navodi:

Što se tiče VE Krš – Pađene time se bavimo više godina. U nekoliko sam navrata razgovarao s načelnikom Burzom, uključivo posjetu općini zbog odnosa investitora Bašića prema obavezama koje ima prema općini Ervenik. Također sam o tome razgovarao s nadležnim ministrima gospodarstva i prostornog uređenja.  U dva smo navrata inicirali raspravu o tome na koalicijskim sastancima u prisustvu i premijera i nadležnih ministara. Najmanje jednom sam o tome govorio u Saboru kao o posebnoj temi. To je rezultiralo nagodbenom ponudom investitora Bašića načelnika Burzi.

U međuvremenu su- napominje Pupovac– bivši gradonačelnik Knina a sadašnji župan  ŠKŽ i aktualni načelnik Ervenika protiv Bašića pokrenuli sudski postupak. Kao što i sami navodite, sudski postupak traje, a jedna je presuda donesena u korist Ervenika i Knina. Za vrijeme trajanja postupka nismo nastavili svoje aktivnosti podrške općini Ervenik da investitor Bašić prema njoj počne ispunjavati svoje obaveze– kaže se u očitovanju čelnika SNV-a.

Dakle, sve je ostalo na razgovoru, gotovo neobvezujućem. Kako se ispostavlja, nitko nije ništa poduzimao, osim Općine Ervenik i Grada Knina koji čekaju sudski pravorijek na svoju tužbu.

Zanimljivo je da nam ni nakon 20-ak dana nije odgovorilo ni Ministarstvo gospodarstva ni Ministarstvo financija, ali ni nadležni Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Šibensko-kninske županije. Iako su nam u Službi za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva kazali da je odgovor spreman, čeka samo privolu ministra. I tako do danas

Odgovorilo nam je, međutim, Ministarstvo poljoprivrede koje smo pitali tko je obveznik plaćanja naknade za zemljište i je li ono i formalno preneseno na investitora.

Evo što su nam odgovorili:

Republika Hrvatska i društvo C.E.M.P. d.o.o. sklopili su 13. prosinca 2019. godine Ugovor o osnivanju prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, KLASA: 940-06/14-01/75, URBROJ: 525-11/0590-19- 31, u svrhu građenja građevine, 1. skupine infrastrukturne namjene, na nekretninama oznake u k.o. Oćestovo, k.o. Pađene, k.o. Mokro polje i u k.o. Radučić.

 Temeljem navedenog Ugovora, nositelj stvarnog prava na gore navedenim nekretninama  postalo je društvo C.E.M.P. d.o.o. Trgovačka ulica 3, Gornji Stupnik, OIB: 80708915943.

 Sklapanjem Ugovora i Zapisnika o uvođenju u posjed te korištenju predmetnih nekretnina, pravo korištenja nekretnina koje su predmet Ugovora prešlo je u korist društva C.E.M.P. d.o.o., pri čemu je plaćanje komunalnog doprinosa propisano Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Zašto Ministarstvo, ako je tako, Ugovor ne da na uvid Općini Ervenik i Gradu Kninu kako bi se u sporu s investitorom, tvrtkom C.E.M.P., mogli pozvati na taj ključni dokument? Zašto institucije koje su nadležne za provođenje zakona ne reagiraju, i kako to da bi državi trebalo upola manje vremena da zbog neplaćanja daleko manjeg iznosa, ovrši nekog socijalno ugroženog građanina, a ovdje ni četiri godine ignoriranja zakonske obveze plaćanja komunalnih naknada jedinicama lokalne samouprave nisu razlog za postupanje institucija? Bi li isto bilo i da se radi o Zagrebu, Varaždinu, Osijeku…?

Gusto posijane vjetrenjače vjetroelektrane Krš Pađene (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI