– Taman smo se pomalo počeli oslanjati na noge, živjeti od turizma, ugostiteljstva i ribolova, graditi svoj mediteranski, otočki stil života kojeg sve više prihvaćaju i mlađi ljudi, spremni živjeti na otoku i prekinuti tradiciju prisilnog iseljavanja sa školja zbog egzistencijalnih razloga, a onda su došle izmjene i dopune Prostornog plana županije koje su nam pokazale da oni koji se kunu u održivi razvoj otoka, zaštitu mora i okoliša, zapravo rade na njihovoj devastaciji. To ne možemo šutke promatrati i zato je nastao ovaj naš „pokret otpora” novim zagađivačima, novim kavezima za uzgoj tuna u Žirjanskom kanalu – rekao nam je jedan Žirjanin, neposredno nakon održane javne prezentacije nacrta predloženih VII izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije, na kojoj se okupilo više od 150 ljudi. Što je prava rijetkost…
Otočki otpor novim kavezima za uzgoj tuna
Češće se znalo događati, požalio nam se ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Petar Mišura, da budem sam na javnoj raspravi o planskim dokumentima neke općine, jer ljudi naprosto nisu pokazivali nikakav interes za prostor i planove. Kad se organizira javna rasprava nigdje nikoga, a poslije, kad se ono što je planom predviđeno pokuša realizirati, kao što je bio slučaj s Vjetroelektranom Dazlina, deset godina kasnije svi imaju nešto reći protiv toga. Ali, s deset godina zakašnjenja…
No, ovog puta je drugačije. Na noge su se digli oni koji se inače najmanje čuju – otočani. Mještani najudaljenijih šibenskih naseljenih otoka Žirja i Kaprija koji se snažno protive novim ribogojilištima u neposrednoj blizini otočkih naselja, radi čega su organizirali i potpisivanje peticije. Žirjani i Kaprijani duboko su nezadovoljni već i postojećim ribogojilištima, a sad im se Prostornim planom ispred nosa najavljuju još dvije nove lokacije za postavljanje kaveza za uzgoj tuna. A poznato je, kažu, da je to za onečišćenje mora i za okoliš najopasnije.
Dvije nove markice za uzgoj ribe ucrtane su u Žirjanskom kanalu- nose nazive „Kakanj” i „Žirje”, svaka lokacija obuhvaća 20 hektara i planiranog je kapaciteta od tri tisuće tona bijele i 1500 tona plave ribe godišnje. Obje su u blizini naselja, luke Muna i uvale Koromašna, a za mještane otoka to je apsolutno neprihvatljivo jer dovodi u pitanje njihovu egzistenciju koja se sve više, uz ribolov, bazira na turizmu i ugostiteljstvu. Kad s burom ili jugom masnoće iz uzgajališta, s antibioticima koji se daju ribi za dohranu, krenu ili prema Kapriju ili prema Žirju, kakav turizam se ovdje može razvijati, revoltirano će.
Kaprijani tražili uklanjanje postojeće, a dobili još dvije nove lokacije za tune!
– Još početkom prošle godine tražili smo da se kroz nove izmjene i dopune PP- a ukloni postojeće ribogojilište „Luke” na Kapriju, nadomak samih kuća, a umjesto toga planeri nam ucrtaju dvije nove lokacije– govori nam Kristijan Perković, iz udruge „Periska” s otoka Kaprija, napominjući da sada kroz primjedbe na PP traže da se sve tri lokacije brišu iz Plana.
– Mi ne znamo postoje li investitori za dva novoplanirana uzgajališta, kao što se priča, ali nećemo to dozvoliti. Sada se borimo administrativnim putem, ali ako bude potrebno organizirat ćemo i veliki prosvjed – najavljuje. Čini mu se, kako kaže, da to neće biti potrebno i doima se nakon javne rasprave održane u Šibeniku, vrlo optimističnim. Takvo raspoloženje s njim dijele i drugi.
– Radi se o velikom otporu otočana, njihova je budućnost u pitanju, i zato se toliko ljudi i odazvalo na javnu raspravu. A rekao bih da su predstavnici županijskog Zavoda za prostorno uređenje naše primjedbe primili na vrlo pozitivan način i vjerujem da će dvije nove lokacije za uzgoj tuna biti uklonjene iz Plana– uvjeren je Perković.
I njegova sumještanka Barbara Klisović je optimistična, pomalo čak i euforična nakon javne prezentacije izmjena Plana.
– Javna rasprava je izvanredna stvar- ističe Barbara. – Vidite da ima puno problema, da niste sami u tome, i ta prilika da javno kažete što mislite i da za to od drugih dobijete podršku, to vam daje vjetar u krila. Nakon rasprave smo se zadržali svi mi koji imamo probleme s prostornim planom, bilo da se radi o vjetroelektranama ili uzgajalištima ili nečim trećim, i dogovaramo se da idemo svi zajedno u obranu svoga prostora, i Žirje i Kaprije, i Žaborić, Gaćelezi, Čista Velika, Dazlina… Iz županije nam pričaju o svojoj posvećenosti ekologiji, a uništavaju okoliš- veli Barbara. Raduje je što su i intelektualci odlučili prekinuti „zavjet šutnje” i uključiti se u ovu raspravu.- Konačno se bude- kaže.
Dosta je više onoga “sve dam, samo da prodam”
– Ako ne budu prihvaćene naše primjedbe ići ćemo u građanski neposluh kao što smo to učinili i za kaprijsku rivu, i dobili smo je. Borit ćemo se svim snagama, Žirje i Kaprije zajedno, učinit ćemo sve da se u Žirjanskom kanalu ne postave novi kavezi s tunama. Ovo nas je ujedinilo, više se poštujemo nego prije, svjesni smo da jedni o drugima ovisimo, i jako je dobro što smo se povezali, jer zajedno možemo sve- priča naša sugovornica, oduševljena odazivom ljudi na javnu raspravu. Ima kod Barbare i samokritičnosti. Nije sve do politike i političara, kaže, jer i mi smo previše pasivni, a tek kad voda dođe do grla shvatimo da moramo dignuti glas.
Otočani ne žele da njihov „pokret otpora” dobije bilo kakve političke konotacije, ne žele ni lijeve ni desne jer se oni samo međusobno optužuju, a probleme, vele, ne rješavaju. Ono što je bitno poručiti političarima, prije svega onima na vlasti, jest da im prioritet mora biti domicilno stanovništvo, ne samo na otocima nego i na kopnu, u svim dijelovima Hrvatske, kako se ljudi ne bi iseljavali iz svoje zemlje nego u njoj ostajali i pristojno živjeli. Dosta je više te politike „sve dam, samo da prodam”, veli Barbara. „Predugo smo šutjeli, ali ohrabrujuće je vidjeti da se ljudi bude, da se čuje i glas intelektualaca koji nam u našoj borbi najviše trebaju.”
Zahvalni smo predlagačima PP-a, ujedinili su Žirje i Kaprije!
Žirjanin, Anton Dobra, posebno podvlači da je ovo njihova bitka, Žirjana i Kaprijana, i da je žele sami voditi, bez upliva politike.
– Želimo da se uvaže naši zahtjevi, a ako se to ne dogodi, idemo u organiziranje mirnih prosvjeda. Ali, nema odustajanja- poručuje.
– Kada su se prilikom javne prezentacije izmjena i dopuna PP-a stali jedni drugima zahvaljivati, županijske institucije i izrađivači plana, i ja sam se odlučio zahvaliti županiji, predlagačima VII izmjena PP-a jer su postigli nešto što sigurno nisu očekivali ni oni ni mi- ujedinili su Žirje i Kaprije u otporu ribogojilištima u Žirjanskom zaljevu, a stare trzavice i nesporazumi su nestali u revoltu onim što nam se događa. Sada smo zajedno u ovome. Pitao sam jednu od predstavnica izrađivača Plana na temelju čega je struka odlučila na tim lokacijama koje su ucrtane u PP-u postaviti ribogojilišta, a zna se da će se dogoditi pravi ekocid u akvatoriju između dva najnaseljenija šibenska otoka. Zagadit će se more i obale otoka, ugrozit će se i sigurnost plovidbe jer su ove lokacije na plovnom putu. Zato smo odlučili ići i na potpisivanje peticije protiv novih ribogojilišta, i pozvali smo ne samo otočane nego i prijatelje Žirja i Kaprija da nas podrže, ali bez ikakvih političkih konotacija– kazuje nam Dobra, kao mještanin Žirja koji na ootku živi i radi, a sve je to, veli, sada ugroženo radi nekih „viših sila i većih interesa”. Umjesto da se ljudima učini život lakšim na otocima, kako bi ostali, a taman se počela događati smjena generacija i pomlađivanje otočke populacije, otočani su se okrenuli turizmu, ugostiteljstvu, malim obrtima, a oni nam „uvale” kaveze s tunama, slikovito će Dobra.
Razgovarali smo i s ravnateljem županijskog Zavoda za prostorno uređenje Petrom Mišurom koji će upozoriti da su župan, voditelj izrade Plana i on ( Mišura ) na tim dužnostima tek godinu dana, a Plan se radi od 2018. Temelji se na Studiji utjecaja na okoliš i Strateškoj procjeni utjecaja na ekološku mrežu, a kao ravnatelj Zavoda učinio je, tvrdi, sve da proces bude maksimalno otvoren, transparentan i participativan, kako bi Plan bio što bolji, i na to je, ističe, ponosan. Javna rasprava je održana u Kninu i Šibeniku, svaki prijedlog i primjedba će biti obrađeni i to suštinski, tek potom ide pred vijećnike na Županijsku skupštinu, a onda u Ministartsvo radi davanja suglasnosti.
– Zbog velikog broja primjedbi, najvjerojatnije će doći do ponavljanja javne rasprave i nove Strateške studije– kaže Mišura, kojeg posebno veseli vrlo dobar odaziv građana na javne rasprave i u Šibeniku i u Kninu. Sve će se primjedbe obraditi i objavit će izvještaj o javnoj raspravi. Sve otvoreno, transparentno i uz participaciju građana, naglašava.
Župan: Niti sam kome dužan, niti obavezan!
Župan šibensko-kninski Paško Rakić obećava: Sve što je u ovlasti župana, a u skladu sa zakonom, figurativno rečeno da mogu uzeti gumicu i izbrisati, učinit ću to, i sve što građani ne žele, ukoliko nas ne vezuje nikakva zakonska obveza, neće u Planu ni biti!
– Sjest ćemo s predstavnicima Zavoda i Upravnog odjela za prostorno uređenje i razgovarati o svim spornim pitanjima. Župan će biti na strani naroda u svemu što je u skladu sa zakonom. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da ovaj prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana koji je predstavljen u javnoj raspravi neće biti isti kad dođe na klupe vijećnika Županijske skupštine- decidiran je Rakić.
Na pitanje jesu li izmjene Plana diktirane iskazanim interesima poznatih investitora, a takvo uvjerenje vlada kod građana, Rakić odgovara da to tako funkcionira u negativnoj percepciji o političarima, ali, dodaje, „niti sam kome dužan, niti obavezan!”
– Katkad- kaže- treba doći do župana i reći s čime ste nezadovoljni, a ne šutjeti godinama i onda kada se nešto ucrta u Plan, dizati revoluciju. Svi oni koji se sada bune moraju znati da će se na to nakačiti i razni politički interesi i akteri – aludira župan na angažman šibenskog SDP-a i njihovu potporu mještanima Žirja i Kaprija.
Paško Rakić/Foto:TRIS/J.Krnić
SDP-ov angažman oko izmjena PP-a
U SDP-u, međutim, poručuju da se ubuduće više niti jedan prostorni plan u obuhvatu Šibensko-kninske županije neće proći bez njihovog aktivnog sudjelovanja – kako je to kazao Petar Baranović, predsjednik šibenskog SDP-a, naglašavajući da je nedovoljna aktivnost socijaldemokrata kod HDZ-a zadnjih godina stvorila percepciju da je ovo njihova Arkadija i da im nitko ništa ne može.
– Ono što današnja generacija bude donijela u dijelu prostornog planiranja odrediti će budućnost života naše djece i unuka. Činjenica je da je naša generacija devastirala do ludila, izvan granica zdravog razuma, prostor cijele istočne obale Jadrana, pa tako i grada Šibenika i Šibensko-kninske županije- oštro će Baranović, dodajući kako se, nažalost i dalje planiraju stvari koje će dugoročno ostaviti katastrofalne posljedice za buduće generacije.
Bio je na javnoj raspravi i izrađivačima Plana postavio pitanje odakle ideja da se u prostorni plan stavljaju još dvije lokacije za kavezni uzgoj u Žirjanskom kanalu, a zna se da je to jedan od najsuspektnijih uzgoja. Drugo, u izmjenama i dopunama PP-a govori se o svemu i svačemu, ali o ekološkim aspektima uzgoja tune ni riječi! A za očekivati je da se u PP-u kaže je li to prihvatljivo ili nije.
-Zanimalo me i je li neki investitor iskazao interes za uzgoj tuna da bi se sad ucrtavale nove lokacije, i o kome se radi, ali nisu htjeli odgovoriti na to. No, nije riječ samo o dvije nove markice za tunogojilišta između Žirja i Kaprija, u VII izmjenama PP-a ucrtano je i čak 6 lokacija za golf u županiji. To je lakrdija- tvrdi Baranović, pogotovo što bi trebalo napraviti totalni ekocid da bi imali golf terene.
SDP će uputiti svoje amandmane na prijedlog izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana i zahtijevati da se uklone sporne lokacije u Žirjanskom zaljevu jer nema nikakve ni ekološke ni ekonomske opravdanosti za nova tunogojilišta.
U angažmanu SDP-a u javnoj raspravi nema ništa nelegitimno, i članovi SDP-a su zainteresirani građani koji imaju svoje mišljenje i prijedloge za izmjene Plana. A može li se to tumačiti, kako to vidi župan, kao podrška nezadovoljnim otočanima radi eventualnih političkih poena, o tom po tom. Bilo bi dobro da je i HDZ, pogotovo kao stranka na vlasti u Gradu i županiji, preventivno štitio prostor i javne resurse, osluškivao bilo građana, napose otočana, pa se njihovo nezadovoljstvo moglo izbjeći, tim više jer su prije više od godinu dana s Kaprija i Žirja upozoravali da žele uklanjanje i postojećeg uzgajališta „Luka”, a kamoli da bi htjeli dva nova!
Spekulira se da se u hrvatskoj tuna uvozi sa Sicilije i iz Libije i u Jadranu dohranjuje, jer s domaćom, divljom tunom nije moguće postići ekonomsku fizibilnost. Navodno je u Libiji ima i previše, pa je sada neki kupuju naveliko, u Jadranu dohranjuju i na njima obilato zarađuju. No, to su samo kuloarske priče u pozadini ove vruće teme, kako se to obično događa u kontroverznim situacijama koje izazivaju nezadovoljstvo građana.
Činjenica da će se raditi nova Strateška studija utjecaja na okoliš, koju je za potrebe županije radio Eko Invest, otvara nova pitanja i kontroverze. A upućuje i na možebitni sukob interesa nekih županijskih dužnosnika. Ali, to je posebna tema…
