USKOK je danas objavio novi nalaz i dopunu vještačenja otpada ilegalno odloženog u Gospiću i Benkovcu, u bivšem kamenolomu Adria i na zemljištu zagrebačkog zlatara Paška Dodića u Benkovačkom Selu, Kukalj, te dopunu vještačenja Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ( HZJZ ) o prisutnosti PFAS spojeva u otpadu na lokaciji Bilajska 50 u Gospiću. U slučaju Benkovca pronađena je mikroplastika, čak i izvan samog odlagališta, a u slučaju Gospića zaključeno je da su PFAS spojevi, tzv. vječne kemikalije, prisutne u koncentracijama nižim nego na sličnim odlagalištima u svijetu i ne ukazuju na potencijalnu opasnost od životne ugroze.

U uzorcima otpada, kako su pokazali laboratorijski nalazi, prisutno je šest vrsta PFAS spojeva, a najveća koncentracija zabilježena je u jednom uzorku ( 6,17 mikrograma po kilogramu suhe tvari ).

U slučaju nelegalnog odlagališta u Benkovcu, procjenjuje se da se na lokaciji nalazi najmanje 6.427 tona otpada, mješavine plastike, gume, tekstila, metala, građevinskog i mineralnog materijala, a utvrđeno je prisustvo teških metala i mikroplastike koja se proširila i izvan samog odlagališta. Nalaz je uznemirujući i opasnost bez sumnje prisutna.

Otpad je, kako je utvrđeno vještačenjem, zakopan do dubine od 4,2 metra, a gdjegdje tijelo odlagališta doseže visinu i do devet metara. U otpadu su prisutni plastika, polimeri, guma, sintetička vlakna, tekstil, metal i drugi materijali antropogenog porijekla.

U analiziranim uzorcima utvrđene su povišene koncentracije bakra, cinka, olova i antimona ali većina analiziranih materijala u testovima procjeđivanja nije pokazala veliku mobilnost. No, izdvaja se antimon čija je koncentracija u četiri od 19 uzoraka prekoračila kriterij od 0,7 mg/kg za prihvat na odlagalište neopasnog otpada, ali je ispod kriterija za odlagalište opasnog otpada. Vještaci zaključuju da postoji potencijal za ekotoksična svojstva, ali testiranjem nisu mogli potvrditi akutnu toksičnost.

Najvažnije otkriće dopune vještačenja je prisustvo mikroplastike i 20-30 metara izvan odlagališta, što je moguće prijenosom vjetra i oborinskim vodama. Probem je što se mikroplastika u okolištu vrlo sporo razgrađuje, plastični fragmenti se s vremenom usitnjavaju i šire na okolno područje. Razina opasnosti za okoliš nije zanemariva, ocjenjuje se u nalazu, primarno zbog postojanosti mikroplastike i njezinog prijenosa pa je uklanjanje otpada i sanacija lokacije jedina mogućnost sprječavanja šireg zagađenja mikroplastikom.

Nažalost, i Benkovac se kao i Gospić nalazi na krškom terenu zbog čega je moguć prodor onečišćujućih tvari u podzemne vode, no, vještaci nisu utvrdili da je dosad došlo do zagađenja izvorišta pitke vode. Nema dokaza, konstatira se, o značajnom utjecaju na izvorišta, ali zbog otvorenog načina odlaganja otpada takva mogućnost u budućnosti nije isključena.

S obzirom da su stambeni objekti udaljeni od odlagališta više od kilometra, procjenjuje se da je trenutna izloženost ljudi ograničena. Najizloženiji i potencijalno u najvećem zdravstvenom riziku su oni koji dolaze u kontakt s otpadom, primjerice, prilikom njegovog uklanjanja i manipuliranja otpadom. Trenutno nije utvrđena ni radioaktivnost iznad prirodne, ali vještaci upozoravaju da bi dugotrajno nesaniranje odlagališta moglo povećati rizike od mikroplastike, frakcija metala i mogućeg onečišćenja podzemnih voda.

Nalaz je USKOK objavio, navodno, zbog „opravdanog javnog interesa”, mada je istraga nejavna, a provodi se protiv većeg broja osumnjičenika zbog sumnje da su u sastavu zločinačkog udruženja počinili kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva.

A što je s ljudima?

pixabay