Neovisni novinarski portal
12.7.2024.
klima(nje)
Klimatske promjene: Pola kućanstava u Njemačkoj snabdijeva se iz obnovljivih izvora, a neambiciozna Hrvatska nije kadra riješiti ni problem mreže zbog čega 2,5 godine čekaju vrijedni projekti obnovljivih izvora!

Klimatske promjene:
Pola kućanstava u Njemačkoj snabdijeva se iz obnovljivih izvora, a neambiciozna Hrvatska nije kadra riješiti ni problem mreže zbog čega 2,5 godine čekaju vrijedni projekti obnovljivih izvora!

Obnovljivi izvori električne energije imperativ su u onom dijelu svijeta koji ima razvijenu svijest o neprihvatljivosti fosilnih goriva zbog emisije CO2 i njegovog utjecaja na klimatske promjene. Zemlja se opasno zagrijava, a neki i dalje na upozorenja o globalnom zatopljenju odmahuju rukom vjerujući da su to tlapnje kojima se plaše siromašni kako bi ( ponovo ) profitirali bogati. Čak ni nagli klimatski prevrati, drastično visoke temperature u lipnju i hirovita nevremena koja u par desetaka minuta poharaju sve pred sobom, kao što se upravo dogodilo u istočnoj Hrvatskoj koja je ostala doslovce raskriljenih, ili kao sito probušenih krovova, ne uspijevaju problem klimatskih promjena učiniti prvorazrednim pitanjem budućnosti. I dok Nijemci bilježe impresivne brojke u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora ( sunca i vjetra ), u Hrvatskoj se to i dalje ostvaruje stihijski i nerijetko je biznis za „lovce u mutnom”…

Ilustracija: Je li ovakvome nečemu mjesto uz nacionalni park?

Lani je u Njemačkoj, kako prenosi Ekovjesnik, čak 52 posto kućanstava zadovoljavalo svoje potrebe električnom energijom iz obnovljivih, klimatski prihvatljivih izvora. Ovog svibnja proizvedeno je rekordnih 9,3 Twh „solarne struje”. Dosad je najviše mjesečna proizvodnja bila 9,1 Twh, zabilježena u lipnju prošle godine, ali je i taj rezultat nadmašen u svibnja ove godine unatoč tome što je bilo manje sunčanih sati. Inače, iz obnovljivih izvora u svibnju je u Njemčakoj proizvedeno ukupno 23,6TWh, što ponešto premašuje razinu iz svibnja prošle godine, čime je kompenzirana nešto niža proizvodnja električne energije iz vjetra, kako se navodi u mjesečnom izvještaju radne skupine za statistiku obnovljive energije- AGEE-Stat. Prvih pet mjeseci 2024. Nijemci su završili su ukupno 125 Twh enegrije proizvedene iz obnovljivih izvora, što je za 9 posto iznad lanjske proizvodnje u istom razdoblju. Pritom najveći porast bilježi upravo proizvodnja iz fotonaponskih ćelija, čak 17 posto, dok je proizvodnja energije iz vjetra porasla za 9 posto.

Rekordne rezultate u proizvodnji solarne struje treba zahvaliti izgradnji novih fotonaponskih sustava, a ne povećanom broju sunčanih sati, jer je sunčanih dana bilo otprilike koliko i prethodne godine. Nasuprot rastu proizvodnje struje iz sunca i vjetra, proizvodnja električne energije iz biomase je ponešto pala.

Do konca svibnja 2024. u sustav je instalirano fotonaponskih postrojenja ukupne snage 6.163 MW čime su premašeni postavljeni ciljevi od 88.000 MW instalirane snage do kraja 2024. Jer, sudeći po podacima Savezne mrežne agencije (Bundesnetzagentur), na kraju 2023. godine instalirani solarni kapacitet u Njemačkoj iznosio je ukupno 81,7 GW. S druge strane, ukupan kapacitet vjetroparkova na kraju prošle godine je u Njemačkoj iznosio 60,9 GW, a kako je u prvih pet mjeseci ove godine postavljeno vjetroturbina s učinkom od 800 MW, malo je vjerojatno da će Nijemci ostvariti postavljeni cilj od 69.000 MW do kraja ove godine kad je riječ o energiji vjetra.

No, činjenica je da je u Njemačkoj danas čak 52 posto kućanstava na obnovljivim izvorima energije koja se proizvodi na klimatski prihvatljiv način. Prosječna kućanstva u ovoj zemlji za pola električnih uređaja već sada koriste struju iz obnovljivih izvora, bilo da je riječ o osvjetljenju, perilicama, sušilicama, mašinama za posuđe, frižiderima ili klima uređajima.

Prema zadanim ciljevima, do 2030. Nijemci će se opskrbljivati strujom čak 80 posto iz obnovljivih izvora i bit će sve manje ovisni o fosilnim gorivima kojih je količina ograničena, za razliku od obnovljivih izvora, i sve manja prijetnja klimatskim promjenama. Dakle, korist je višestruke, jer zalihe nafte, plina i ugljena globalno su sve manje, a iznimno negativno utječu na klimu. A da bi se globalno zatopljavanje ograničilo na maksimalno 1,5 stupanj Celzijevih, ne smiju se koristiti sve raspoložive rezerve fosilnih goriva. S druge strane treba ubrzati širenje obnovljivih izvora i njihovu globalnu primjenu čime će svijet dvostruko profitirati. Bit ćemo energetski neovisniji a opskrba energijom sigurnija dok će klimatske promjene biti prihvatljivije i po budućnost zemlje manje opasne.

Nijemci, pedantni i disciplinirani kakvi jesu, drže se struktno svojih postavljenih ciljeva, koje su si zadale i sve ostale zemlje članice EU. Ali, većina od njih daleko je od Nijemaca. A, “jedna lasta ne čini proljeće”, pa dok se problem klimatskih promjena ne osvijesti generalno u svijetu, ova će se planeta nastaviti opasno zagrijavati.

Hrvatska će u tome imati i dalje svoje zasluge. Jer, naši kapaciteti u obnovljivim izvorima još su relativno skromni, iako se čini da je Hrvatska postala mala zemlja za velike vjetroparkove koji su posijani posvuda. Tek odnedavno, fotonaponska energija dobiva prioritet pred energijom iz vjetra, no nerijetko je to kod nas biznis za „lovce u mutnom”, koji igraju na sigurno, struju prodaju HEP-u, ostvaruju visoku dobit, bez ikakvih posljedica devastiraju prostor, a oni najveći među njima, poput investitora i vlasnika Vjetroelektrane Krš Pađene, već petu godinu potpuno ignoriraju svoje obveze prema lokalnim zajednicama  ( Gradu Kninu i Općini Ervenik ) kojima su, sukladno zakonu, dužni plaćati komunalnu naknadu, komunalni doprinos i naknadu za proizvedenu struju. Do danas im nisu platili ni lipu, ni cent. Tim bi novcem ove male, nerazvijene ili slabo razvijene jedinice lokalne samouprave doživjele pravi procvat. No, za svoje zakonsko pravo morat će se izboriti na sudu!

Unatoč takvim iskustvima i kontroverzama ( vlasnik VE Krš Pađene je pod istragom ) , Hrvatska bi do 2030. mogla imati oko 10,5 gigavata kapaciteta za proizvoodnju električne energije, a od toga 8 gigavata obnovljivih izvora. Tako bar tvrde iz Ministarstva gospodarstva pozivajući se na Nacionalni energetski klimatski plan, koji je, nota bene, Europska unija proglasila ( u prvoj verziji ) neambicioznim.

Kako je nedavno na Danima obnovljivih izvora energije ustvrdio državni tajnik u Ministarstvu, Ivo Milatić, do 2030. Hrvatska planira na mrežu uključiti 2 gigavata energije iz vjetra, 319 megavata geoterme i 4 gigavata solara. Hrvtska, tvrde iz Vlade, uglavnom nema problema s opskrbom struje, osim tijekom ljeta zbog povećanih potreba u turizmu, a radi čega su najavljena velika ulaganja ( oko 400 milijuna eura ) u mrežu koja je problematična. S tim ulaganjem napokon bi se moglo upogoniti milijardu eura vrijedne projekte obnovljivih izvora energije koji već 2,5 godina čekaju na tu odluku HERA-e (?! )

U planu su velike investicije u solarne kapacitete, a što se tiče vjeroelektrana one više nisu poželjne na kopnu jer se netko dosjetio da zauzimaju previše prostora, pa je sada hit izgradnja vjetroparkova na moru (?! ). Na kojem Hrvatska ostvaruje oko 20 posto BDP-a…

Vjetroelektrana Krš-Pađene vidi se s obronaka Dinare (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI