‘Europi’, tj. njezinom političkom vrhu, puna su usta o važnosti novinarstva i medijskog pluralizma i ‘stupovima demokracije’. No, kada oni u čijim su rukama milijarde eura trebaju poduzeti konkretne korake i pomoći nezavisne medije u istoj Europi, posebice u članicama EU gdje autoritativne vlasti u dobrom dijelu kontroliraju medije, onda se to baš i ne događa. Isto su zaključili i u Europskoj federaciji noviara, javlja Sindikat novinara Hrvatske.
Naime, Europski parlament objavio je nacrt stajališta o novom programu AgoraEU, koji predstavlja potporu EU-a kulturi, medijima i civilnom društvu unutar Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.-2034. – dugoročnog proračuna EU-a. Europska federacija novinara (EFJ) upozorava da predložena proračunska raspodjela za novinarstvo ne ide dovoljno daleko da bi se uskladila s razmjerom ambicije navedenom u uredbi i zabrinjavajući je znak nedostatka političke ambicije za smisleno financiranje europskog novinarstva.
Prijedlog Europskog parlamenta uspostavlja zaseban program „Novinarstvo i informiranje“, što bi načelno moglo biti pozitivno, no predložena financijska sredstva nisu dovoljna. Od ukupno predloženih 10,72 milijarde eura za program AgoraEU, samo bi 11,7 % bilo namijenjeno novom programu „Novinarstvo i informiranje“. To bi iznosilo približno 1,25 milijardi eura tijekom sedam godina, što je slabije od izvorne strukture Europske komisije koja je predviđala 3,2 milijarde eura za audiovizualni sektor i medije.
„Europa ne može istovremeno proglasiti novinarstvo ključnim za demokraciju, a dodijeliti samo dio programa za njegovu potporu. Ako se novinarstvo prepoznaje kao stup demokracije, proračun mora odražavati tu političku stvarnost“, rekla je predsjednica EFJ-a Maja Sever.
Maja Sever (foto printscreen HRT)
Predložena raspodjela sredstava i dalje je nerazmjerno niska s obzirom na širok raspon ciljeva dodijeljenih ovom programu i sve veće prijetnje s kojima se suočava europsko novinarstvo. Time se riskira trajno i strukturno nedovoljno financiranje sektora, unatoč opetovanom političkom priznavanju da je neovisno novinarstvo ključna demokratska infrastruktura.
Istodobno, nedavni rezovi i zamrzavanja međunarodnog financiranja demokracije i medija dodatno su razotkrili krhkost europskog neovisnog medijskog krajolika.
Europska komisija predložila je ambicioznu strukturu programa „Media+“, koji je uključivao novinarstvo, medije i audiovizualni sektor, dok je Vijeće Europske unije prošloga tjedna zauzelo još ambicioznije stajalište, iako još nije odredilo proračun za svoj prijedlog. Europski parlament sada smanjuje tu ambiciju ograničavajući potporu isključivo na audiovizualni sektor, bez uključivanja novinarstva i medija.
Unatoč tome, EFJ pozdravlja odluku Parlamenta da u prijedlog uključi snažne zaštitne mehanizme koji povezuju potporu EU-a s poštenim, sigurnim i neovisnim uvjetima rada za novinare, kao i s primjerenom i transparentnom naknadom za njihov rad.
„Održivost medija u Europi suočava se s egzistencijalnom krizom i nalazi se na povijesno najnižoj razini, zbog urušavanja tradicionalnih modela oglašavanja, dominacije digitalnih platformi i snažnih ekonomskih pritisaka koji su mnoge medijske organizacije, posebno lokalne, doveli na rub opstanka. Neprestano slušamo upozorenja o posljedicama koje to ima za demokraciju, europske integracije i sigurnost. Ono što nam sada treba jest jasna i konkretna predanost Europske unije dodatnom financiranju novinarstva od javnog interesa i medija te sustavnoj potpori novinarstvu kako bi ga se zaštitilo, osnažilo i očuvalo”, poručila je direktorica EFJ-a Renate Schroeder.
Kao što kaže najnovije UNESCO-vo Izvješće o svjetskim trendovima o slobodi izražavanja i razvoju medija: „Bez održivih rješenja u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, redakcije će se mučiti da održe svjetla upaljenima uz održavanje profesionalnih standarda i uredničke neovisnosti, a kamoli da imaju resurse za suočavanje s rastućim izazovima zaštite novinara i pružanja pluralističkog izvještavanja o politici, tehnologiji, jednakosti i klimatskim promjenama.“
EFJ stoga poziva Europski parlament da osigura da njegov konačni stav AgoraEU uključuje: Veća financijska sredstva za vijesti i novinarstvo; Zaštitne mjere koje sprječavaju strukturne neravnoteže između sektora; Dugoročno ulaganje u neovisno novinarstvo od javnog interesa.
Hoće li EU birokrati čuti taj poziv?
Oko Europskog parlamenta uvijek ima turista (foto TRIS/G. Šimac)
