Općina Murter-Kornati izabrala je načelnika u prvom krugu. Toni Turčinov, nezavisni kandidat grupe birača dobio je drugi mandat s 50,29 posto potpore svojih sumještana. Reklo bi se, ljudi mu vjeruju, zadovoljni su njegovim rezultatima, prepoznao je što Murterinima treba, među svoje programske prioritete uvrstio njihove interese i potrebe, i – pobijedio. Ali, kako ništa nije crno-bijelo, tako je i s Murterom i njihovim načelnikom…
Upravo nezadovoljstvo stanjem u Murteru i VII izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja općine Murter- Kornati PPUOMK mobiliziralo je nemalu skupinu istomišljenika i motivirao ih da i sami uđu u izborni proces. Njihov je slogan bio Lista za dobro mista, a njihova politika zaštita prostora od nesmiljene devastacije i rasprodaje koja je u Murteru odavno na djelu.
Ilustracija: Murter (foto TRIS/G. Šimac)
Domicili uskoro neće imati gdje privezati svoju brodicu…
Lista načelnika Turčinova dobila je na recentnim izborima oko 36 posto i osvojila je četiri vijećnička mjesta u novom sazivu Općinskog vijeća koje ima svega 9 vijećnika. A nezavisna lista grupe birača s nositeljicom Ivanom Šimat, koja je u utakmicu ušla “za dobro mista”, kako su svojim sloganom deklarirali, dobila je 29,5 posto podrške i u Vijeću će biti zastupljeni s tri vijećnika. Iza sebe su ostavili i HDZ ( 2 vijećnika ) i SDP ( nijednog ) …
Stanjem u Murteru su ogorčeni, ali jednako i promjenama koje se novim PPUO najavljuju. Uz ostalo, na pomolu je i legalizacija mula i pontona kojima je ne tako davno i načelnik najavljivao beskompromisno rušenje.
Branka Šimat, koja se nije kandidirala na izborima, ali podupire ovu nezavisnu listu, posebno upozorava da nisu protiv legalizacije postojećih mula i pontona, nego su protiv proširenja zone privezišta u gospodarske svrhe, koja sada funkcioniraju kao privezišta za brodove domicilnog stanovništva.
– Novim privezištima u gospodarske svrhe bi se smanjila gradska plaža koja je i tako hipertrofiranom apartmanskom gradnjom pretvorena u svojevrsnu septičku jamu. A ambicija im je baviti se turizmom i živjeti od njega !? U izmjeni PP-a je vidljivo- ističe Branka– da se ne planiraju komunalni vezovi u općini s najviše otoka i brodova, a planira se izgradnja visokih zgrada bez infrastrukture na samom moru.
Osim toga, nadovezuje se Draženka Mudronja iz NL Ivane Šimat, Plan se mijenja po potrebi, jer se kontinuirano prilagođava i pogoduje interesnim lobijima i investitorima.
-Ključne točke našeg neslaganja s PP-om su dozvoljena visina objekata od 17,5 metara, što je “šaka u oko” u ovakvom mistu, i proširenje građevinske zone za dodatnih 17 hektara, što upućuje na pogodovanje apartmanskom lobiju koji se u Murteru razmahao, pa se trenutno gradi tridesetak apartmanska objekta. S druge strane, pontoni su drastično smanjili i potpuno zagadili plažu u koju je, navodno, investirano 2 milijuna kuna, a sve manji je broj komunalnih vezova, pa u dogledno vrijeme domicili neće imati gdje vezati svoj leut, ili svoju pasaru- reducira priču na glavne točke prijepora Draženka.
Gradi se tridesetak apartmanskih zgrada
Objekti javne, društvene namjene prodaju se kojekakvim investitorima za apartmansku gradnju, pa je u ovom trenutku u Murteru u izgradnji tridesetak apartmanskih zgrada, svi kao jaje jajetu nalik, neki i uz sam rub prometnice. Takvom devastacijom prostora koja se provodi samo radi zarade, ugrožava se cijelo mjesto jer, Murter nema sustav odvodnje, nema odgovarajuću infrastrukturu za takvu megalomansku preizgrađenost, govore moji sugovornici, revoltirani onim što se događa u njihovom “mistu”. Tvrde i da se prostorom u općini disponira kao privatnim posjedom, ispod stola, i zahtijevaju transparentne, onilne sjednice Općinskog vijeća, kako bi bili informirani što se radi s njihovim životnim prostorom. Uza sve, neki od njih posebno apostrofiraju strah koji se širi među ljudima, jer ih, tvrde, iz općine ucjenjuju da im parcele neće ući u građevinsku zonu, da neće dobiti koncesiju za štekat itd., ukoliko se nastave buniti protiv Plana i općinske vlasti.
Uoči izbora ova je grupa građana na Facebooku objavila svoje glavne primjedbe na Plan i, kako tvrde, umjesto relevantnih odgovora iz općinskih službi, na njih su se sručile prijetnje.
-Nesporna je činjenica da se PPUO Murtera mijenja gotovo na godišnjoj razini što u pitanje dovodi mogućnost kvalitetnog planiranja investicija, ali i kvalitetnih investicija uopće. A to je još kobnije ako se iz plana ne može iščitati jasna planersko-urbanistička vizija budućnosti prostora i njegove održivosti- naveli su u svojim opservacijama na prijedlog izmjena i dopuna PPUO. Njihova je zamjerka općini da Planu nije prethodila nikakva prostorno-programska znanstvena, stručna i interdisciplinarna studija koja bi argumentirala planerska nastojanja više nego što su to “upiti i prijedlozi pojedinaca”.
Već i površnim iščitavanjem grafičkih i tekstualnih dijelova PPUO Murtera postaje evidentno da plan ne daje rješenje za održivost prostora ni života svoga obuhvata već služi šturoj prostornoj evidenciji i zadovoljavanju političkih ili partikularnih interesa- tvrde.
U donošenju Odluke o izradi novih izmjena i dopuna, kažu, javljaju se neargumentirane teze poput one o proširenju građevinskog područja zbog zadovoljavanja potreba stanovništva koje se uvelike naseljava u Murter. Pričati o povećanom naseljavanju novih stanovnika željnih ulaganja, kupovine nekretnina i građenje, je naivno, kad znamo koliko se mjesta na obali, pogotovo manjih, bori s iseljavanjem. U obalnim mjestima bi, osim postotka izgrađenog dijela građevinskog područja, trebalo sagledati i koliki je postotak tog građevinskog područja namijenjen turizmu, tj. turističkom najmu (apartmani, sobe, kuće za odmor, hosteli, hoteli itd.), jer se taj dio ne može smatrati jednakim. Možemo se slobodno osvrnuti na blisku povijest juga Portugala i Španjolske, pa da vidimo kuda vodi ovaj smjer- upozoravaju.
Murter je dužobalno potrošio svoj građevinski kapacitet, a širenjem “uzbrdo” značajno se mijenja doživljaj s mora, tzv. waterfront koji je za Murter od osobite povijesne i identitetske važnosti, a da se za to ne iznose pravi valjani stručni razlozi- ističu.
Pitanje je treba li se širiti građevinsko područje ako je mjesto ispunilo svoj prostorni kapacitet? Zasigurno postoji znatan potencijal u recikliranju postojećeg izgrađenog građevinskog područja, a koji se konstantno zanemaruje u odrednicama plana… Rast urbanih struktura bi trebao stagnirati- ocjenjuju Murterini okupljeni oko NL Ivane Šimat.
Posebno ističu da rast građevinskog područja povlači za sobom i teret rasta komunalne, društvene i javne infrastrukture, a što se u naravi, u planu Murtera ne događa (npr. kanalizacija koja ne postoji, započeta je, a nije završena, zbrinjavanje otpada ne napreduje u skladu s rastom građevinskog područja itd….).
Evidentno je, govore murterski “nezavisni za dobro mista” da se planom zanemaruju javne površine i urbano zelenilo. Umjesto da se povećavaju, javne i zelene površine iz plana su gotovo nestale njegovim zadnjim izmjenama (parkovna površina uz crkvu, javna riva rezervirana za gospodarske vezove… ).
Plan degradira struku, a kaos na kopnu nastavlja se kaosom na moru…
Smeta im i zanemarivanje tradicijskih osobitosti mjesta, jer se Planom dozvoljava višekatnost kojom se ignorira kontinuitet pročelja ulice u dijelovima mjesta gdje je to dio tradicije. Mandrači i komunalni vezovi se nigdje ne prepoznaju kao tradicijski, ukratko pogoduje se sitnim interesima na uštrb javnog dobra i interesa domicilnog stanovništva.
Kvaliteta života u mjestu ne bi se smjela mjeriti kvantitetom turističkih noćenja već kvalitetom sadržaja za domoroce- poručuje ova skupina Murterina i podvlači kako se sve to radi bez strateške procjene utjecaja na okoliš, uz blagoslov općine i županije koja im to odobrava.
Planom se nigdje ne određuju kapitalne investicije i površine s predviđanjem arhitektonsko-urbanističkih natječaja kao jedinog jamca arhitektonske izvrsnosti, već sve ostaje slobodno za podobne, ili one s najjeftinijim ponudama, dovodeći tako buduće generacije u nezahvalan položaj svjedoka i korisnika nekvalitetne gradnje i nekvalitetnih, trajno uništenih, urbanih prostora – zaključuju.
Takav Plan, kažu, degradira struku, etiku urbanista koji je izrađivač plana, a koji bi se, svojim stručnim stajalištima, morao moći suprotstaviti lošim političkim odlukama i partikularnim interesima. Plan bi, smatraju, morao biti vizija održivog razvoja mjesta u kojem sa svojim primjedbama i sugestijama sudjeluju svi zainteresirani, a osobito stručna javnost. No, u murterskom slučaju, participativno planiranje nije opcija…
A što misli struka, pitali smo arhitekticu, nota bene i Murterku, Katarinu Juragu Kinkela.
– Moja glavna primjedba na Plan je da ne realizira ciljeve zbog kojih se donosi, a to su racionalno korištenje prostora na kopnu i moru u svrhu stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog životnog okoliša uz zaštitu i očuvanje kulturnih i prirodnih osobitosti i vrijednosti- kaže Katarina.
Ovim planom, smatra, značajno se povećavaju građevinske zone predviđene za izgradnju stambenih objekata sa više stanova, a bez ikakve infrastrukture, pogotovo kanalizacije i adekvatnih prometnica. I onda ulice nastaju stihijski,svatko sebi probija put, a u prostoru umjesto organiziranog naselja imate kaos.
Dalje, objekti „Uljare“ i „Konzuma“, smješteni uz samo more, naglašava, mogu se prema ovom planu nadograditi do 17,5 m, a ujedno im funkcija iz javne može preći u stambenu bez ograničenja broja stambenih jedinica. Ne znam koje su namjere vlasnika tih objekata, kaže Katarina, ali znam što im ovaj plan dozvoljava i sigurna sam da velika većina Murterina to ne želi. Ti objekti bi, po meni, morali zadržati javnu funkciju i dalje služiti svim Murterinima.
I ono najgore- reći će- ovim izmjenama PPUO omogućava se svim zainteresiranim privatnicima, bilo da imaju apartmane, ugostiteljske objekte ili servise, da pruže u more svoje pontone, neograničene dužine, i to na prostoru skoro čitave uvale. Bez ikakve studije i plana, kako tko hoće…….kaos na kopnu nastavlja se u kaos na moru.
A od svega toga, stanovnici Murtera nemaju nikakvu dobrobit. Naprotiv, ističe arhitektica Juraga Kinkela, osim jednokratne zarade od prodaje terena, ostaje im mjesto zatrpano objektima na kojima zarađuje netko drugi, zatrpano crnim i septičkim jamama, preuskim ulicama, bez zelenih površina, s privatnim pontonima na koje se ne mogu privezati…
Murter je već izgubio dosta svoga identiteta, a s ovakvim „planiranjem“ što ćemo ostaviti svojoj djeci? Hoće li i njima ostati neki komad terena „za prodati“, jer, zdvojno će Katarina, jedino tako znamo doći do sredstava za život?
Toni Turčinov (Foto: Tris/H. Pavić)
Turčinov: Tko sam ja da ljude sprječavam da prodaju svoju zemlju?!
Načelnik općine Toni Turčinov na to pitanje glatko kaže:
– Moja je dužnost da štitim interese Murterina, tko sam ja da im onemogućujem da prodaju svoju zemlju i da time poprave svoj standard i kvalitetu života (!?)
Ali, zar načelnici općina nemaju dužnost i obavezu štititi prostor od devastacija, i zagovarati opći interes, umjesto privatnog? Turčinov, međutim, na to gleda drugačije…
–Plan se zadnji put širio 2004., a zbog toga što je sabotiran, i od onih koji se sada vama žale, 2018. je izgrađena kuća ispod ceste, u predjelu Podraduč, na samoj obalnoj crti. Da su oni tada podržali Plan, jer mi sami nismo imali većinu u Vijeću, to se ne bi dogodilo, a bili bismo riješili i pitanje vezova- tvrdi Turčinov.
– Što se tiče uvale Luke, problema ne bi bilo da je Lučka uprava u Šibeniku htjela staviti cijelu uvalu pod lučko područje. A nije, jer ako se oni ne mogu naplatiti, oni to ne uzimaju, i sad imamo što imamo. Da bi se riješio problem pontona i uveo red, taj prostor treba definirati kao lučko područje ili gospodarsku zonu, i mora ići na natječaj. To je bila luka otvorena za javni promet i dugo vremena je išlo po modelu “tko prvi, njemu divojka”. Ali, ako se u Lučkoj upravi promijene neke stvari, cijela uvala Hramina će ući u lučko područje i neće biti potrebe za izmjenama plana. Osobno bi- uvjerava nas načelnik općine Murter-Kornati– bio najsretniji da to bude lučko područje.
Turčinov tvrdi da je puka laž kako nema komunalnih vezova, a kad se uvede red u prostor, svaka će obitelj, kaže, imati i po dva veza, a ostale će morati masno platiti. Nigdje na Jadranu nije takva situacija kao u Murteru– ističe, aludirajući na činjenicu da županija gospodari pomorskim dobrom, dodjeljuje koncesije i na njima zarađuje.
–Ja samo mogu obećati da ću uvesti red u prostor- ponavlja, upirući prstom na županiju kao glavnog krivca za nered u prostoru.
Za širenje građevinske zone kaže kako to nije do njega.
– Mi smo građevinske zone širili “na zahtjev”. Ima ljudi u Murteru koji nemaju svoj krov nad glavom, a imaju zemlju, a ima i stranog kapitala kojim se zemljište kupuje. Činjenica je- dodaje- da se najviše novaca danas vrti u građevinarstvu, od čega se dio slijeva i u općinski, i u državni proračun. Murter je atraktivan, svi žele u Murter i to što imamo se moralo neminovno dogoditi. Kvadrat zemljišta je drastično skočio. A osim toga, ne prodajem ja zemljište, prodaju ga vlasnici. Murterini će odlučiti tko će gospodariti njihovim zemljištem. Ja samo provodim volju naroda. Ako smo u pet godina dobili 200 zahtjeva za proširenje građevinske zone i prodaju terena, to znači da ljudi ne žive dobro. Ja nisam šef njihovog zemljišta. Ako oni to traže, zašto bi im oduzeo kruh iz ruke? Nisam ja ni crtao građevinske zone, nego stručnjaci. A hoće li se donijeti Plan ili neće, neka odluči Vijeće– poručuje načelnik općine Murter- Kornati, Toni Turčinov.
Kod takvog stajališta, pitanje je tko stoluje u općini, načelnik ili – posrednik u kupoprodaji nekretnina?
