Neovisni novinarski portal
4.8.2021.
ekoslov
Ris TRIS - foto: Miha-Krofel/Lynx

Ris koji se zove – Tris

Ris TRIS - foto: Miha-Krofel/Lynx

Možda se sjećate kako smo nekoliko puta pisali o risovima, jednom o Risu Alojziju koji je stigao iz Rumunjske i pušten je u  prirodu na Velebitu, a malo kasnije i o risu Pinu, međunarodnom projektu LIFE Lynx, čiji je cilj sprečavanje izumiranja populacije risa u Dinaridima, u Alpama itd. Danas imamo čast i veselje pisati o risu koji se zove Tris. Ris Tris…

Ris TRIS – foto: Miha-Krofel/Lynx

Naime, prošlog mjeseca, u ožujku 2021. godine, pristigao je prvi ris u slovenske Alpe. Prvi ris koji je u Sloveniju došao nakon više od stotinu godina zove se – Tris.

Ris Tris ili u nastavku samo Tris se nalazi u nastambi u Gorenjskoj regiji u Sloveniji otkuda će biti ispušten u prirodu.

-Populacija risova u slovenskim Alpama je izumrla početkom 20. stoljeća te je ovaj događaj izuzetno važan za budućnost jugoistočno-alpske i dinarske populacije risova. Cilj je ispustiti ukupno 5 jedinki u slovenskim Alpama kako bi se potaknulo stvaranje vezne populacije koja će dugoročno omogućiti prirodan protok gena između dvije izolirane populacije risova. Jedinke će se ispustiti u muško – ženskim parovima kako bi se povećala vjerojatnost njihovog zadržavanja na tom području – vele u Lynx projektu.

Ima i nastavak: prije nekoliko dana, u subotnje sunčano jutro, dvije odrasle risovice – Lenka i Julija, stigle su iz slovačkih Karpata u Sloveniju te su se pridružile Trisu u privremenoj nastambi na Pokljuki. Nakon kratke prilagodbe na novu okolinu, sve tri jedinke biti će zajedno ispuštene u prirodu.

Netom pušten ris Alojzije – foto: Vedran Slijepčević

No dok se oni međusobno upoznavaju, iz Lynxa već stiže nova vijest: prva dva risa uhvaćena u rumunjskim Karpatima u 2021. godini su ispuštena u Gorenjskoj regiji u Sloveniji. Mužjaka Zoisa i ženku Aidu čeka važan zadatak stvaranja nove jezgre risova u jugoistočnim Alpama koja će omogućiti prirodni protok gena i osigurati dugoročan opstanak risa na našim prostorima.

-Premještanje risova u Gorenjsku regiju u Sloveniji je veliki izazov za LIFE Lynx projekt s obzirom da teritorijalne jedinke nisu tamo zabilježene od početka 20.stoljeća. Ovaj povijesni trenutak vraćanja risova u Alpe je od velikog značaja i za okolne alpske populacije risova (Italija, Austrija, Švicarska) koje su širenjem ljudske infrastrukture sve više izolirane, dok će našoj dinarskoj populaciji stvaranje ove vezne populacije omogućiti podizanje genske raznolikosti prirodnim putem – ustvrdili su u Lynxu. 

Ode ris Pino…Foto: Marko Matešić i LIFE Lynx

Važan korak koji se očekuje u 2021. godini u sklopu LIFE Lynx projekta je stvoriti veznu populaciju risa u slovenskim Alpama čime bi se omogućio prirodni protok gena između alpske i dinarske populacije risa.

-Potonja je mala i izolirana te joj je prijeti izumiranje zbog niske genske raznolikosti stoga je važno, osim dovođenja novih jedinki iz Karpata, omogućiti prirodnu povezanost populacija koja bi dugoročno potpomognula osvježavanje genskog bazena. Vođeni tim ciljem, u 2021. godini se planira ispuštanje karpatskih jedinki u Gorenjskoj regiji u Sloveniji. U tom području risovi nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća te se nadamo vratiti prirodnu ravnotežu naseljavanjem novih jedinki. Slovenski i rumunjski LIFE Lynx partneri su u siječnju 2021. godine aktivirali prve zamke u Karpatima. Do kraja ožujka, uspješno je uhvaćeno šest životinja za naseljavanje u Dinaridima i JI Alpama: jedna žena i dva mužjaka u Rumunjskoj te dvije ženke i jedan mužjak u Slovačkoj. Uhvaćeni risovi se trenutno nalaze u karantenskim nastambama u zemlji hvatanja te će narednih mjeseci 5 jedinki biti ispušteno u slovenskim Alpama te jedna životinja u Hrvatskoj u Dinaridima – kažu u Lynxu. 

Inače, u Hrvatskoj, a i drugdje, je ris  (Lynx lynx) strogo zaštićena vrsta. U posljednje vrijeme se prema dojavama nekih planinara moglo doznati kako su uočili risa u divljini, s time da se možda radi o Pinu i Alojzu koji su lani pušteni u prirodi, ili još bolje, o nekima kojima se ime ne zna.

Koliko su risovi dragocjeni i rijetki govori podatak da su gotovo posve izumrli još prije 120 godina.

-Posljednji primjerci autohtonog risa na Dinaridima ulovljeni su u Hrvatskoj 1903., Sloveniji i Srbiji 1908., Bosni i Hercegovini 1911. te Crnoj Gori 1913. godine. U Hrvatskoj se ris najduže zadržao u Gorskom kotaru i na Velebitu. Jedan od posljednjih risova u masivu Risnjaka, na području današnjeg Nacionalnog parka Risnjak, uhvaćen je u «gvožđa» 1854. godine. Smatra se da je posljednji ris u Hrvatskoj ulovljen u stupicu u šumama oko Čabra, Gorski kotar, 1903. godine. Životinje iz autohtone populacije preživjele su jedino u izoliranim područjima Albanije, Makedonije, Kosova i Crne Gore – ističu u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Euroazijski ris najveći je od četiri vrste risova. Masa odraslih jedinki kreće se u rasponu od 15 do 30 kg.

Ako i ne sretnete risa u šumi, što je ravno dobitku na lutriji onda možda ipak naiđete na njegove tragove:

– Na prednjim nogama imaju po pet, a na stražnjim četiri prsta s pandžama koje mogu uvući te se tako tiše kretati. Zbog toga je risji trag karakterističan u usporedbi s tragovima vuka ili lisice s kojima bi ih promatrač u Hrvatskoj mogao zamijeniti – u tragu risa nikada se ne vidi trag pandže… – kažu stručnjaci.

Sretno Trisu i svim ostalim risovima.

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI