Dobra vijest: nakon Dorua, iz Rumunjske je u Hrvatsku stigao je i ris Alojzije. Ispušten je u Nacionalnom parku “Paklenica” kako bi spasio dinarsku populaciju kojoj prijeti izumiranje. Kako se dalo vidjeti, svidio mu se ambijent Paklenice, te se smjesta uzverao u šumu.
Drugi od četiri risa koji se u Hrvatsku naseljavaju u sklopu LIFE Lynx projekta, danas je ispušten na područje Nacionalnog parka Paklenica. Ispuštanje risa nastavak je odlične suradnje međunarodnih stručnjaka na projektu LIFE Lynx, čiji je cilj sprečavanje izumiranja populacije risa u Dinaridima. Opstanak populacije najviše ugrožava dugogodišnje parenje među bliskim srodnicima, a naseljavanjem jedinki iz Karpata unose se novi geni i oporavlja genska raznolikost dinarske populacije. “Još smo jedan korak bliže zdravoj i održivoj populaciji risa u našim krajevima! Svi iz tima smo vrlo sretni što možemo sudjelovati u ovako važnom projektu za očuvanje naše bioraznolikosti. Ovom prilikom zahvaljujem svim partnerima i suradnicima, te financijerima na podršci bez koje ne bismo uspjeli.” poručila je Magda Sindičić, docentica s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta.
“Ponosni smo što je Nacionalni Park Paklenica risu Alojziju postao novi dom. U LIFE Lynx projektu sudjelujemo od samog početka, i velika nam je čast što možemo i izravno pomoći oporavku populacije risa. Nadamo se da će se Alojzije uistinu udomaćiti, zavoljeti Velebit, i kod nas pronaći sve što mu treba.” izjavila je ravnateljica JU NP Paklenica, Natalija Andačić.
Odrasli mužjak mase 21 kg prije mjesec dana je uhvaćen na području Rumunjske, a za njegovo hvatanje su zaslužni rumunjski partneri projekta LIFE Lynx, Udruga za očuvanje biološke raznolikosti (ACDB). Do trenutka ispuštanja, ris je prošao sva potrebna zdravstvena i genetska testiranja te posebnim transportom prešao gotovo 1300 kilometara do svog novog doma.
Ime su predložili članovi projektnih Lokalnih savjetodavnih vijeća koji projektnom timu pomažu u planiranju naseljavanja u Hrvatskoj. Ispušteni ris je dobio ime po g. Alojziju Frkoviću, vrsnom stručnjaku čiji je znanstveni i stručni rad bio posebno usmjeren na velike zvijeri. Poseban doprinos dao je u praćenju razvoja populacije risa, a zahvaljujući njegovom radu postoje podaci o populaciji risa od prve pojave nakon reintrodukcije na našim prostorima.
“Ovom risu odlučili smo dati ime “Alojzije”, u čast pokojnog ing.šumarstva Alojzija Frkovića. G. Frković je bio jedan izuzetan čovjek koji je dao poseban doprinos praćenju populacije risa kao i hrvatskom lovstvu, i na ovaj simboličan način želimo mu iskazati zahvalu.” izjavio je Vedran Slijepčević, u ime Veleučilišta u Karlovcu koje je partner na LIFE Lynx projektu.
Ris je ispušten u kanjonu Velike Paklenice okružen tišinom, članovima projektnog tima i suradnicima, a čim su se vratašca prijenosne kutije otvorila, Alojzije je u nekoliko sekundi odjurio u prostranstva Velebita. Njegovo kretanje pratit će se pomoću telemetrijske ogrlice te mreže fotozamki postavljenih u šumama Like i Gorskog kotara.
LIFE Lynx projekt se provodi u razdoblju 2017. – 2024. godine, pod sufinanciranjem Europske komisije, Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Ureda za udruge Republike Hrvatske, Euronatur Fondacije te Ministarstva za okolje in prostor Republike Slovenije. Planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, 4 u Hrvatsku te 10 u Sloveniju.
LIFE Lynx je međunarodni projekt s ciljem zaustavljanja izumiranja populacije risa u Dinaridima. Dinarska populacija je nastala 1973. reintrodukcijom 6 životinja iz Slovačke u Sloveniju, te su svi risovi koji danas žive u Sloveniji, Hrvatskoj,te Bosni i Hercegovini potomci tih 6 životinja. Jedini spas za održavanje populacije je naseljavanje novih, zdravih jedinki, koje će zaustaviti parenje u srodstvu. Više informacija o projektu na: www.lifelynx.eu
Inače, prošle godine su ispuštena dva risa, Doru na području NP Risnjak, a Goru u Sloveniji. Praćenjem njihovog kretanja pomoću ogrlica potvrđeno je da su oba risa uspostavila teritorij u Sloveniji. Analizom DNA dokazano je da se Goru prošle godine uspješno pario i postao otac mladunčeta nazvanog Mala. Time je potvrđeno prvo uspješno miješanja gena risova naseljenih iz Karpata s našom populacijom, što pomaže oporavku genske raznolikosti i opstanku risa u Hrvatskoj i Sloveniji.
Ako ga sretnete, pozdravite ga na rumunjskom jeziku.