Neovisni novinarski portal
7.5.2021.
ekoslov
Žirje - otpad

Otok s otpadom:
Žirjani očistili dio smeća, čekaju odvoz…

Žirje - otpad

Problem divljih odlagališta, te gomilanja i neodvoženja smeća i otpada sa šibenskih (i drugih) hrvatskih otoka je stalno prisutan. Vrlo rijetke jedinice lokalne uprave u Hrvatskoj imaju zadovoljavajuće riješen problem zbrinjavanja otpada. Nekompetentnost i aljkavost mjerodavnih u kombinaciji s ekološkom nesvijesti dijela stanovništva tvori nezavidnu situaciju, pa se otpad uglavnom u minimalnoj mjeri reciklira, legalni deponiji se pretvaraju u brda smeća koja se zatrpavaju drugim smećem, a posvuda po šumarcima i livadama niču nova gadna divlja odlagališta otpada.

Slično je  na otoku Žirju. Tamo dulje vrijeme žitelji imaju problema s odvozom tzv. kućnog smeća, a tako i krupnog otpada, te s divljim deponijima. Tu i tamo odluče stvar uzeti u svoje ruke, pa radnim akcijama premjeste dio odbačenog otpada na drugo mjesto, nadajući se kako će u Gradu Šibeniku (po čijom je ‘kapom’ otok Žirje), odnosno u komunalnom poduzeću Zeleni grad, nešto poduzeti…

-Piramida smeća stvorena na jednoj od glavnih prometnica na otoku prijeti okolišu, ali i lokalnoj zajednici. Premda su otočani u više navrata prijavljivali postojanje divljeg deponija, od nadležnih institucija nisu dobili niti odgovor niti reakciju. Upravo je zbog takvog tretmana otočanima dozlogrdilo i odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i očistiti okoliš, ali divlji deponij ipak ne mogu rješavati sami… – kaže Danijela Grubišić iz Amaterske kulturne udruga Žirje.

O akcijama i projektima poduzetnih Žirjana i te udruge nedavno smo pisali i u tekstu ‘(Za)Zeleni otok’ Žirje – Obnovili suhozid i uredili staru otočku lokvu – korak bliže ka zelenijoj budućnosti.

-Skupina otočnih entuzijasta svake godine u proljeće očisti predio „kod stare škole“ koji se zbog
divljeg deponija napuni sitnim i ambalažnim otpadom. Ovo dodatno ukazuje na nužnost pronalaska rješenja u korist otočnih zajednica koje su ionako u nepovoljnom položaju. – smatra Danijela Grubišić.

Napominje i kako pučinski otoci, zbog svoje izoliranosti i manjka prostora, imaju povećanu potrebu za dobrim gospodarenjem otpadom.

-Najveći problem trenutno predstavljaju divlji deponiji i nesanitarna odlagališta koja imaju izrazito nepovoljan utjecaj na okoliš. U većoj mjeri na njima se odlaže komunalni, ambalažni i glomazni otpad, a u manjoj mjeri električni i elektronički. Zbog vremenskih neprilika dio otpada se rasprši po okolišu i naseljenim mjestima, ugrožavajući time biljni i životinjski
svijet, ali i smanjujući kvalitetu života otočnih stanovnika – upozorava Danijela Grubišić.

Temeljni problem predstavlja nedostatna infrastruktura i nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom, što je i analizirano za potrebe izrade Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05)...

-U drugom dokumentu, Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine, kao jedni od glavnih ciljeva navodi se i sanacija lokacija onečišćene otpadom te unaprjeđenje upravnih postupaka u gospodarenju otpadom. Premda se ovi ciljevi na nacionalnoj razini vjerojatno ostvaruju, na primjeru otoka Žirja vidi se sva manjkavost sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini. – zaključuje Grubišić. 

Dodajmo i kako je slično stanje i na drugim otocima: npr. na otoku Prviću, gdje je također vidljivo kako bezobzirni pojedinci, najčešće ‘investitori’ u nove apartmane, građevinski otpad bez ikakvih skrupula odbacuju uz obalu, uz jedinu preostalu divljinu na njegovom južnom dijelu i u unutrašnjosti otočića, ne razumijevajući da time unakažuju otok, ali ujedno i odvraćaju potencijalne buduće goste u njihove apartmane.

Otpad s pogledom – otok Prvić (foto TRIS)

S druge strane, lokalne vlasti još uvijek ne shvaćaju važnost uspostavljanja efikasnog sustava odvoza otpada, ali i pooštravanja mjera protiv onih koji svjesno i nesavjesno zagađuju okoliš.

Umjesto na troškove gradnje npr. relativno nepotrebnih prometnih čvorišta, bilo bi razboritije javni novac iskoristiti na korisniji način, recimo sustavom javnih radova  pokrenuti akcije čišćenja divljih deponija na otocima i na kopnu. Time bi postigli višestruki učinak: zaposlili nezaposlene, očistili nagrđeni i zatrovani okoliš i spriječili   negativnu sliku za turizam, te bi dugoročno educirali one koji i dalje nerazumno zagađuju.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI