Otkako je razorni potres pogodio Sisačko-moslavačku županiju , na društvenim mrežama se kao “vrlo važna” tema nametnulo pitanje ispravne upotrebe naziva ove povijesne hrvatske regije: Je li ispravan naziv Banija ili Banovina? A zapravo sve se u tim kvazijezičnim, a u osnovi nacional-političkim, raspravama svelo na sukob zagovornika hrvatskog novogovora i zagovornika ( ravnopravne ) upotrebe zemljopisnih toponima kakvi su se koristili do hrvatske neovisnosti. Jer, povijest ipak ne počinje 1990-te, a i zemljopisno, Hrvatska je ostala u svojim republičkim granicama u kojima je egzistirala u ex-Yu. A koje uključuju i Baniju…
Ove su rasprave poprilično iziritirale i “lovca” iz HRT-ovog kviza Potjera, Krešimira Sučevića Međerala koji je u svom statusu na Facebooku dilemu pokušao pojasniti argumentima struke.
Evo što je “lovac” napisao o “jezičnoj” dvojbi Banija ili Banovina?
-Rasprava “ne može biti Banija, to je srpski” dobar je primjer koliko nas je teror stava “postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći” doveo do paranoje. Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se “Banijska ratna. praskozorja”. Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo).
Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika. Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju.
Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline. Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom “krivogovora”- napisao je Potjerin “lovac”.
