Pet je godina od razornog potresa koji je 22. ožujka 2020., u 6.24, zatresao Zagreb snagom od 5,5 stupnjeva po Richteru, a samo koji mjesec kasnije katarstrofalan potres pogodio je i Baniju. Vlada na petu obljetnicu obilazi obitelji kojima je osiguran zamjenski dom i hvali se svojim postignućima, zagrebački gradonačelnik, pak, izražava zadovoljstvo onim što je u minulih pet godina u protupotresnoj obnovi napravio Grad koji je, kaže Tomašević, završio gotovo sve projekte obnove gradskih zgrada, ali ne krije nezadovoljstvo izgradnjom zamjenskih kuća za koje je nadležno resorno Ministarstvo graditeljstva. Inače, dosad je u obnovu dvaju potresa uloženo preko 3,5 milijardi eura, od toga dvije milijarde na sanaciju šteta u zagrebačkom potresu, a obnova je tek na pola puta, jer, procjenjuje se da bi trebala biti završena do 2030. godine…
Uz sve uništene zgrade, kulturnu i povijesnu baštinu, sakralne objekte, privatne kuće, najtragičnija posljedica zagrebačkog potresa je svakako stradanje 15-godišnje djevojčice Anamarije Carević, žrtve zagrebačkog potresa koje se s tugom na petu obljetnicu tragedije sjetio i premijer Plenković.
Obećao je nastavak predanog rada na obnovi, kako je naglasio, da bi se što prije dovršila sanacija posljedica i osigurao „još sigurniji i otporniji Zagreb”.
Najveće štete je pretrpjela povijesna jezgra grada, ali uz sam Zagreb stradali su i dijelovi zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
Plenković je zahvalio svim službama koje su promptno reagirale, od vatrogasaca preko policije i civilne zaštite do zdravstvenih djelatnika i vojske, ali jednako je izrazio zahvalnost i građanima koji su u pandemijskom vremenu i nevolji koji ih je zadesila uslijed potresa pokazali visok stupanj solidarnosti i zajedništva.
– Tada smo znali da deset sekundi potresa znači deset godina obnove – navodi Plenković, dodajući kako se Vlada odlučila za sigurniju i dugoročnu obnovu prema najmodernijim protupotresnim standardima obnavljajući škole, vrtiće, bolnice i za generacije koje dolaze, i vodeći pritom posebno računa o kulturnoj i sakralnoj baštini koja čuva hrvatski identitet.
Potres koji je prije pet godina pogodio Zagreb, s magnitudom od 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom u Markuševcu, u kojem je 15 godišnjakinja izgubila život a 27 oosba je povrijeđeno, najjači je u zadnjih 140 godina na zagrebačkom području. Nakon prvog ranojutarnjeg podrhtavanja tla, uslijedio je još jedan potres magnitude 5.0, a zatim je do kraja 2021. zaredala serija manjih naknadnih potresa, kojih je zabilježeno oko 3500.
Potres je ostavio razoran trag na zagrebačkoj povijesnoj jezgri, ali i na širem području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Uništeno je oko 25 tisuća objekata, od kojih je preko 6000 privatnih i javnih zgrada postalo neupotrebljivo za stanovanje, a ukupna šteta procijenjena je na oko 11,6 milijardi eura.
Obnova je dugo šepala, bez vidljivijih učinaka, mijenjali su se nadležni ministri ( Horvat, Vanđelić, Paladina, Bačić ) ali i Zakon o obnovi, a nešto intenzivija i sustavnija obnova započela je tek dolaskom aktualnog ministra graditeljstva Branka Bačića. Na podrućju Zagreba u obnovu i sanaciju objekata nakon potresa utrošeno je 2,04 milijarde eura, a procjenjuje se da će za kompletnu sanaciju trebati bar još pet godine ( do 2030. ). Dosad je u cijelosti završena obnova 3.402 privatne zgrade i kuće s ukupno 35.748 stanova, izgrađeno je ( svega 38 zamjenskih obiteljskih kuća ) i dovršeno 413 projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture.
Trenuto je, kako navodi N1, otvoreno 766 gradilišta, na 556 ( kuća i zgrada ) se provodi zahtjevnija konstrukcijska obnova, 36 višestambenih zgrada je u postupku nabave izvođača radova, a 127 u postupku nabave za projektiranje. U Zagrebu je u tijeku obnova stambenog kompleksa Mali Vatikan s ukupno 259 stanova ( i 25 ulaza ), a još šest stambenih blokova je također u nekoj fazi obnove.
Iako je ministar Branko Bačić na petu obljetnicu potresa odlučio obići obitelji ( u Čučerju i Markuševcu ) za koje su izgrađene zamjenske kuće, upravo je taj dio procesa obnove najsporiji i najneučinkovitiji. Na taj je problem upozorio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji izražava zadovoljstvo onim dijelom obnove koji je provodio Grad jer su gotovo u cijelsti završeni projekti obnove gradskih zgrada, ali je izuzetno nezadovoljan dinamikom i rezultatima izgradnje zamjenskih kuća koje su u nadležnosti resornog Ministarstva.
“Pet godina nakon potresa u Zagrebu i dalje nisu izgrađene zamjenske kuće. Meni je to neshvatljivo i morate pitati Ministarstvo kako je to moguće. Kako je moguće da mi prije obnovimo pojedinačne zaštićene spomenike kulture, to su kompleksne zgrade zaštićene u centru grada, a da se ne mogu izgraditi zamjenske kuće u gradu Zagrebu pet godina. To mi nije jasno”, izjavio je, u povodu pete obljetnice katastrofalnog potresa zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, prenosi N1.
Grad je odradio gotovo sve svoje projekte obnove gradskih zgrada, tvrdi Tomašević, a ostali su samo najsloženiji projekti umjentičkih škola i zaštićeni spomenici kulture. No, obnova koju koordinira država, a odnosi se na višestambene zgrade, bilježi tek manje pomake. Ali, kad slušate premijera Plenkovića i ministra zaduženog za obnovu, Bačića, rekli biste da sve teče po planu, da zastoja nema, iako i sam Bačić dinamiku obnove smatra tek zadovoljavajućom. Nažalost, teško da bi se i to moglo reći s obzirom da je u pet godina izgrađeno svega 38 zamjenskih kuća…
Banija je, pak, još puno veći problem, učinci državne obnove su znatno slabiji, a mnogi stradalnici banijske katastrofe vjeruju da svoj novi krov nad glavom, ako ovisi o državi, neće nikad ni dočekati…
Potres u Zagrebu (foto N1)
