Treću obljetnicu potresa na Baniji premijer Plenković, sa suradnicima, proveo je “na terenu”, u Petrinji i ostalim banijskim mjestima stradalim u potresu, gdje je, kako je uz ostalo izjavio, stigao, da bi se vidjelo što je napravljeno. Jer, ako on dođe, dođu i novinari, pa se tako vidi rezultat obnove. Da ne dođe na teren, ne bi došli ni novinari, pa se ni učinci obnove ne bi vidjeli…A ima se što vidjeti, zadovoljno će Plenković, koji je bio prisutan primopredaji ugovora vlasnicima stanova u novoizgrađenim višestambenim zgradama u Petrinji.
Razorni potres magnitude 6,2 po Richteru, s epicentrom u mjestu Strašnik, pogodio je Baniju 29.prosinca 2020., devet mjeseci nakon potresa u Zagrebu. Prethodio mu je nešto slabiji potres od 5 stupnjeva po Richteru 28. prosinca. Život je izgubilo sedam osoba, od kojih dvije tijekom raščišćavanja ruševina, a 28 ih je ozlijeđeno. Štete su procijenjene na 5,5 milijardi eura. Bar dvije godine obnova na Baniji je hibernirala, de facto se ništa ozbiljnije nije događalo, a čelnici Fonda za obnovu su se smjenjivali jedan za drugim ( Horvat, Vanđelić… ) sve dok, u stisci da se europski novac solidarnosti neće uspjeti potrošiti, odnosno da će ga Hrvatska morati vratiti, a Banija ostati porušena i zaboravljena, Plenković n ije izvukao svoga “asa iz rukava”. “Na teren” je odlučio poslati tadašnjeg šefa saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića koji je, bogme, zasukao rukave i u nastojanju da opravda i povjerenje svoga šefa i obraz Vlade, napokon zakotrljao proces obnove. I rezultati su vidljivi, iako, još uvijek je i nemali broj nezadovoljnih čije kuće još nisu ušle u obnovu.
Premijer Plenković, boraveći u Petrinji na treću obljetnicu razornog potresa, prilikom primopredaje stanova je ocijenio da se radi o povijesnoj obnovi te da isporučena kvaliteta novoizgrađenih objekata nadilazi obnovu nakon Domovinskog rata.
– Osigurano je 2,5 milijarde eura europskih sredstava za sanaciju štete od potresa- naveo je Plenković. U Petrinji je izgrađeno 8 višestambenih zgrada, prve nakon 40 godina, a izgradit će ih se još 36, od kojih 20 u Sisku.
-Do sada je apsorbirano 2,2 milijarde eura, to su ogromna sredstva usmjerena na obnovu i revitalizaciju, a ukupno će, kazao je premijer, biti utrošeno 3,3 milijarde za obnovu Zagreba i Banije. Zahvalio se svima koji su se angažirali na obnovi, a sudjelovali su svi, rekao je, posebno se na angažmanu zahvaljujući aktualnom šefu obnove Branku Bačiću. Svima onima koji su i dalje kritični prema dinamici obnove na Baniji, tek radi usporedbe, spomenuo je kako je obnova L’Aquile u Italiji trajala 14 godina, a Italija je, kako je naglasio, u G7, dakle, ekonomski puno moćnija od Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva Branko Bačić, smatra da je postignuta željena dinamika obnove, ali s tom se ocjenom ne bi složili svi oni čiji je povratak kućama još daleko, napose u Majskim Poljanama…
Inače, prema podacima Ministarstva graditeljstva završena je obnova na 7.683 privatna objekta, odnosno kuće, 758 ih je u postupku obnove. Izgrađene su 203 kuće, a još 193 su u gradnji. Najsporije ide konstrukcijska obnova, pa je tako u protekle tri godine na samo 28 objekata završena konstrukcijska obnova, a na 324 kuće još se izvode radovi.
Iako je Vlada slavodobitno objavila da nema više ljudi koji na Baniji žive u kontejnerima, činjenica je da ih u Majskim Poljanama i dalje ima, pa čak i obitelji s desetero djece koje žive u malim skučenim “limenkama”.
Ministarsvo je, međutim, priopćilo da su na području Gline, Petrinje i Siska zatvorena sva kontejnerska naselja, a 404 osobe koje su donedavno boravile u njima smještene su u drugi, primjereniji smještaj. Ukupno je u Sisačko-moslavačkoj županiji zbrinuto 1309 ljudi iz kontejnera u bolju stambenu alternativu.
Na mjestima kontejnera sada je 140 energetski učinkovitih kuća te 12 višestambenih zgrada, od čega ih je osam u Petrinji a četiri u Glini, s ukupno 180 stanova. Gradi se također još osam stambenih zgrada u Gvozdu, Topuskom, Glini i Dvoru, a planirano ih je još 36 s ukupno 666 stanova.
Grade se i montažne kuće za privremeni smještaj onih kojima su kuće još u obnovi. Izgrađeno ih je 131 u Glini i Petrinji, a još 35 ih je u gradnji u Sisku.
Vlada, kazao je premijer, nastavlja s obnovom i revitalizacijom života u Sisačko-moslavačkoj županiji na području koje je ugovoreno 417 projekata vrijednih 549 milijuna eura.
Oporba nezadovoljna obnovom
Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček zamjera državi što je u Sisku prioritet dala obnovi svojih nekretnina- zgradi Općinskog suda i Katastra te dvjema zgradama s 14 stanova, dok zgradu Hrvatskog narodnog preporoda koja je u potresu najteže devastirana, a u kojoj je živjelo 146 obitelji, nije ni poslije tri godine od potresa uspjela ukloniti.
Dogradonačelnica Gline, Branka Bakšić Mitić, iako smatra da je zadnjih godinu dana vidljiv pomak u obnovi stambenih zgrada, svejedno ističe da neki ljudi još uvijek, protivno tvrdnjama premijera, u kontejnerima čekaju da se obnove njihove kuće.
Zbog loše organizacije posla u obnovi i neadekvatnih prioriteta, Vladu je kritizirao i SDP-ov Peđa Grbin koji smatra da su nepovratno izgubljene tri godine. Problemi su nastali zbog učestalog mijenjanja zakonske regulative, dugog čeknaja na uklanjanje porušenih objekata, visokih cijena, nesuglasja između Fonda i Ministarstva te neodlučnosti Vlade oko toga treba li država obnavljati kuće ili to treba prepustiti samoobnovi.
I Most ( Nikola Grmoja ) ne vidi razloga zadovoljstvu obnovom, jer, ističu, još je puno ljudi u kontejnerima, a prošle su tri godine od potresa.
Petrinja (foto TRIS/G. Šimac)
