Vesela i šarena izložba koja će razgaliti srca malih i velikih, svih koji poštuju srce i izumiteljski nerv nezaboravnog Profesora Balthazara otvara se u subotu u Rijeci, javljaju iz Europske prijestolnice kulture, kao dio programskog prava Dječja kuća i najveća izložba posvećena tom animiranom geniju ikada. Izložba 51000 Balthazargrad u prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci traje do 23. siječnja iduće godine, a njen je naziv inspiriran činjenicom da je upravo Rijeka svojim izgledom i atmosferom poslužila Zlatku Boureku kao inspiracija za crtanje Balthazargrada u kojem dobri profesor živi i smišlja svoje izume. Izložba će na atraktivan, zabavan i interaktivan način ispričati priču o nastanku Profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledanjem njegovih dogodovština, ali i o važnosti ovog animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo.
Iako se izvorno obraća djeci, Balthazar je neodoljivo drag i odraslima, a riječka izložba odaje priznanje povijesnoj važnosti ovog umjetničkog koncepta koji odgovara konceptu Europske prijestolnice kulture kao luke različitosti i uvažavanja, znanosti i činjenica, mašte i igre, slobode i zajedništva, lokalnog i globalnog. U svakoj epizodi Balthazara nalaze se upravo te vrijednosti. Izložba 51000 Balthazargrad, najveća je izložba dosad posvećena isključivo Balthazaru i donosi velik dio priče o tom netipičnom animiranom junaku, starom, sijedom i dobrom profesoru s naočalama i prepoznatljivim šeširom koji uživa rješavati tuđe probleme. Profesor Balthazar nastao je, kako u popratnom tekstu izložbe navodi kustos Željko Luketić, na sretnom, rijetko viđenom raskrižju novih ideja, liberalnih sloboda i umjetnosti 1960-ih godina, u Zagrebačkoj školi crtanog filma. Serija Profesor Balthazar imala je izuzetan komercijalni i financijski uspjeh: prikazivana je u cijelom svijetu – od Irana, preko američke nacionalne mreže ABC, sve do skandinavskih država, gdje je bila nevjerojatan hit. U Švedskoj je izvođena u kaznenim ustanovama kao prva serija za djecu u kojoj je junak bio čovjek, a poruke ekološke, pacifističke, nenasilne, sklone znanosti, toleranciji i zajedničkom rješavanju problema te, shodno tome, pogodne za odgoj ne samo djece nego i odraslih.
Izložba je postavljena kao otvoreni prostor, veliko magično igralište i od posjetitelja traži aktivno sudjelovanje. Tlocrtno, izložba je zamišljena kao grad sa svim sadržajima koji ga i čine, poput ulica, zgrada, semafora i trgova, a artefakti prate pojedine epizode animiranog serijala. Interakcija je postignuta kroz brojne instalacije na izložbi, a rješavanje jednostavnijih ili malo kompleksnijih zadataka, poput zagonetki, pokretanja Balthazarovih izuma i stroja vodi posjetitelje u daljnje kretanje kroz izložbu. Na taj način dobivaju priliku zaviriti pod Balthazatov šešir i doznati mnoge tajne koje su dosad znali samo stanovnici Balthazargrada. Ono što pak sigurno interesira poznavatelje Balthazara i načina na koji on rješava gotovo svaki problem jest – Balthazarov izumiteljski stroj. Posebno za riječku izložbu izrađuje ga mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević. Bio jednostavan ili kompliciran, sastavljen od priručnih stvari, kakve su uho ili kišobran, stroj profesora Baltazara vrhunac je Baltazargrada. On nema uputstvo za rukovanje, na njemu sve radi ili ne radi, ali ipak stroj uvijek nudi rješenje za problem, bio on školski, ljubavni, znanstveni, ili pak opći društveni.
Profesor Balthazar animirana je serija snimana od 1967. do 1978. u Zagreb filmu koja se sastoji od pedeset i devet epizoda u trajanju od pet do deset minuta i koja je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Balthazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Balthazargradu ime je dao Pavao Štalter. Nastala je iz filma Izumitelj cipela, koji je 1967. godine režirao i animirao Zlatko Grgić, prema scenariju Borivoja Dovnikovića Borde i samog Grgića. Balthazar je tada bio tipičan film Zagrebačke škole, bijelih pozadina i grada koji nije bio Rijeka, nego kombinacija Zagreba i New Yorka. Nakon nagrade na festivalu u Rumunjskoj, nastaje ideja o serijalu filmova. U razdoblju do 1978. godine nastaje ukupno 59 epizoda. Scenarij, režiju, crtež i animaciju serije potpisivali su zajedno Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, dok crteže pozadina i transformaciju Zagreba i New Yorka u Rijeku radi Zlatko Bourek uz pomoć Branka Varadina i Srđana Matića. Bourek se inspirirao psihodeličnom umjetnošću 60-ih, koju je pomiješao s naivnom umjetnošću ovog prostora, pa je vizura Rijeke, sa stršećim neboderima obalnog mjesta prepunog malih primorskih kuća, postala idealna za njegove intervencije u dječje razigranu geometriju i potpuno krive omjere prostora. Sve je to zajedno bio izmaštani Balthazargrad, iako su Bourekove skice začuđujuće slične vrlo konkretnim dijelovima Rijeke.
Valja spomenuti još jednu zanimljivost koju o Balthazaru donosi riječka izložba. Ona se tiče rada brojnih žena, kopistica i koloristica, rada koji nikad nije do kraja kreditiran na kratkim špicama, ali i u povijesti. Tako je, primjerice, za majstorstvo montaže zaslužna Tea Brunšmid, a malo je kome poznata činjenica da je među mnogobrojnim radnicama Zagreb filma bila i velika glazbena zvijezda Gabi Novak. Naime, i onaj dio animacije koji podrazumijeva kopiranje i bojanje stotina i tisuća folija koje zajedno čine jednu minutu ili epizodu crtića netko je morao odraditi, ručno i – anonimno. Taj rad izvodili su cijeli odjeli zaposlenih žena, nepotpisanih i neimenovanih radnica bez čijeg pažljivog ručnog poteza završenog animiranog filma ne bi bilo. Riječka izložba odaje priznanje i njima.
Rijeka 2020 i MMSU ovu izložbu postavljaju u suradnji s Jučer Danas Sutra – Platformom za audiovizualna istraživanja te u partnerstvu sa Ultra linkom d.o.o. i Zagreb filmom. Kustos izložbe je Željko Luketić, kustoski asistent Leri Ahel, a dizajn postava i grafičko oblikovanje potpisuje Brigada – Zoja Ivanišević, Kristina Volf i Ena Tadej. Profesor Balthazar u Europsku prijestolnicu kulture stigao je tjedan dana prije otvorenja najveće izložbe programskog pravca Dječja kuća – Rijeke 2020, koja će od 24. listopada 2020. do 23. siječnja 2021. godine biti postavljena u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, pod nazivom 51000 Balthazargrad. U šetnji je mislio, mislio i konačno smislio kako označiti da je Rijeka pravi pravcati Balthazargrad. Na pročelje zgrade gradske uprave odlučio je istaknuti ploču koja nosi ime grada s poštanskim brojem 51000 – Balthazargrad.
