Hrvatska je doista država živih apsurda. Na to ovaj put upozorava i dobra vijest iz Nacionalnog parka Krka: upravo su priredili još jedan, treći po redu treći edukativni film koji je posvećen fenomenu tzv. bezvodnog krša kojim teče 72,5 kilometara rijeke Krke. Istodobno dok se savjesni zaštitari prirode u nacionalnim parkovima, ekološke organizacije, prirodoslovci, biolozi i ostali upiru podučiti i upozoriti širu javnost s kakvom fenomenalnim prirodnim vrijednostima Hrvatska ‘raspolaže’, te kako ih treba s velikom pažnjom čuvati, istodobno državna vlast na najvišoj razini zlokobnim i skandaloznim odlukama potpuno poništava njihova nastojanja, a usput i zdravu budućnost svih nas.
Iz filma NP Krka
O tome svjedoči kako su, nakon umalo čitave morske i kopnene Hrvatske (izuzev Istre i otoka) odlučili stranim naftnim kompanijama (vidi TRIS) dati na više desetljeća na upravljanje, bušenje i crpljenje nafte kompletne Dinaride, odnosno najosjetljiviji hrvatski (i europski) krški krajolik s planinama kao što su Velebit, Dinara, Mosor, Biokovo itd. Unatoč mogućim užasnim posljedicama zbog promjene tehnike tzv. frakiranja u istraživanju potencijalnih nalazišta ugljikovodika, a kojima se teškim otrovima zagađuje podzemlje kojime teku podzemne rijeke kojima se opskrbljuju milijuni ljudi, hrvatska vlast je dala odriješene ruke kompanijama protiv kojih se i u primitivnijim državnim zajednicama lokalno stanovništvo svim sredstvim bori ne bi li ih istjeralo iz svojih zemalja.
Ne i kod nas: hrvatski živalj još uvijek nema pojma ili je posve nezainteresiran time što mu ‘iza leđa’ priređuju vođe koji se usput busaju u tzv. domoljubna pleća, te usput brutalno ugrožavaju budućnost Hrvatske i sljedećih generacija. Je li moguće da nas ležerno ‘buše u mozak’, a da pritom nitko ne obraća pažnju na to?
Krš (i lom) – Iz filma NP Krka
Moguće je. To je činjenica. Jednako tako je činjenica kako se Hrvatska smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima, poglavito u Dalmaciji, gdje je opjevan u brojnim pjesmama, kao temeljna kulisa života ovdašnjeg čovjeka kroz mnoga stoljeća, kako vele u Nacionalnom parku Krka.
O čemu će pjevati buduće narodne pjesmice? Možda ovako nešto:
Krko moja, tebon nafta teče
brige me se, dok se janje peče…
Vratimo se nekim lijepim podacima.
-Krka je 72,5 km duga dalmatinska krška rijeka koja izvire kao nepresušno vrelo u podnožju planine Dinare. Zato je treći edukativni film Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, nakon sedam slapova i sedre koja ih je izgradila, posvećen upravo kršu, kako bismo, na vizualno zanimljiv i informativan način, naučili nešto više o specifičnom i vrlo osjetljivom krškom području rijeke Krke, na kojemu se od prapovijesti intenzivno razvijaju razni oblici ljudske prisutnosti i djelovanja – priča Katia Župan iz NP Krka.
Iz filma NP Krka
Krka se urezala između ravnokotarskog prostora, zaravni Čikole i Dalmatinske zagore, okružena planinskim masivima Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora, kaže.
-Krška područja odlikuje bezvodnost. Prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferskih voda u unutrašnjost dok krajobrazom dominira krš. Upravo stoga, pojava vode na površini ima veliko značenje i rijeka Krka predstavlja fenomen jer je ona zapravo viseća tekućica koja na toj podlozi ne gubi vodu. Geološko formiranje područja rijeke Krke počinje sedimentacijom vapnenaca, koja se odvijala tijekom donje i srednje jure, a nastavljeno je sedimentacijom karbonata tijekom cenomana i turona. Teren kojim protječe vodotok rijeke Krke izgrađen je od vapnenca i dolomita, te dolomitičnih vapnenaca paleozojske i mezozojske starosti, ali i od tercijarnih paleogenskih vapnenaca, lapora, pješčenjaka i konglomerata – stručno pojašnjava Katia Župan.
Dakle, sve što je milijunima godina priroda stvarala, sada na par desetka godina treba prepustiti u šake gramzivim naftnim korporacijama koje, poznato je iz svjetske prakse, iza sebe bezobzirno ostavljaju samo nered, jad i bijedu, a odnose milijarde.
Iz filma NP Krka
-Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske odledbe u pleistocenu, zbog općeg otapanja ledene kore na Zemlji došlo je do dizanja razine mora i potapanja današnje jadranske obale. U to vrijeme oblikovano je ušće rijeke Krke od Šibenskog kanala do podnožja Skradinskog buka. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka, koje rezultira stvaranjem Visovačkog jezera i ostalih ujezerenih voda u kanjonskom dijelu Krke, potapanjem ušća rijeke Čikole, nastajanjem brzaka, speleoloških objekata, močvara i poplavnih livada – nastavlja Katia Župan.
Iz filma NP Krka
Rijeka Krka izuzetan je vodotok u prostoru dalmatinskog krša, a njezin kanjonski izgled rezultat je geološke građe kamenog terena kojim protječe i dugotrajnih procesa postupnog urezivanja duž tektonskim pokretima formiranih rasjeda i pukotina unutar karbonatnih vapnenaca mezozojske i tercijarne starosti. To je urezivanje osobito intenzivirano tijekom glacijalnih i interglacijalnih intervala u vrijeme mlađeg geološkog razdoblja pleistocena. Tada dolazi do stvaranja sedrenih barijera golemih dimenzija na pojedinim dijelovima vodotoka, a plavljenjem mora stvara se estuarij donjeg toka Krke i današnji izgled gornjeg ujezerenog prostora s kanjonskim dijelom rijeke i njezinom sadašnjom hidrološkom mrežom. Na području Parka danas su vidljivi tipični krški oblici i geološki fenomeni: kamenice, škrape, primjerci fosila rudista, vrtložni lonci, ostaci fosilne sedre, špilje i čitavo bogatstvo podzemnog svijeta.
-Jedinstvena krška raznolikost ovog područja neprocjenjiva je vrijednost koju treba sačuvati – zaključuje se.
Što reći na ovo?
Ništa, edukativni film o kršu možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=uLabyckKHtM ili ispod ove rečenice.
