Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine za Kurikulum, gostujući u Točki na tjedan N1 televizije, otkrio je danas kako je svojedobno, kad su nastala previranja oko Vlade 2015., predsjednica Kolinda Grabar Kitarović formirala svoju privremenu vladu u kojoj je trebao biti ministar. Ponudu predsjednice je prihvatio, kazao je, ali ta Vlada nikad nije zaživjela.
– U situaciji kad je došlo do totalnog političkog rašomona, situacija u kojoj mi je iskreno ponuđeno da taj proces pokušam očuvati, gdje mi je dana garancija i povjerenje da se taj proces nastavi, u tom smislu mi se činilo da je vrijedno taj proces očuvati. Ta činjenica da sam pristao, bila je rezultat toga da je u dijelu HDZ-a ta reforma bila apsolutno prihvaćena. To je bila opća, nacionalna stvar, imala je široku potporu. Ta činjenica je po meni, retrogradno gledajući, bila jako velika potpora, ali i veliki teret- izjavio je Jokić, aludirajući na opterečujuću činjenicu da je predsjednica štitila projekt.
I Vrdoljak ga htio za ministra
Priznao je i da mu je Ivan Vrdoljak, čelnik HNS-a, također nudio da bude ministar obrazovanja. “Ja nemam potrebe lagati. 2. lipnja 2017. godine oko 14 sati u jednom kafiću pokraj sjedišta HNS-a, ponuđeno mi je to mjesto, ja sam se odmah zahvalio i odbio. Ne mislim da mogu funkcionirati u hrvatskoj politici. Da je politika pametna, motivaciju, znanje i volju ljudi poput mene i brojnih drugih, bi iskoristila štiteći tu ekspertizu- rekao je, dodajući kako je ona model koji danas prenose drugi, druge države koje sada po odbačenom hrvatskom obrazcu ulaze u reformu obrazovanja.
Istina, s politikom je surađivao, mada funkcije nije prihvaćao, osim u jednom slučaju kad je u vrijeme vlade Zorana Milanovića imenovan za voditelja ERS-a.
Podržao je subotnji Marš za znanost u Zagrebu, jer je dobro da ljudi iznose svoje mišljenje, pogotovo što je marš bio “za”, a ne “protiv nečega”.
Neprihvatljivim drži “igre” oko izbora novog voditelja ERS-a , Matka Glunčića, gdje se potpuno ignorirala procedura samo zato što je postojalo nesuglasje između HDZ-a i ministrice Blaženke Divjak koja Glunčića, kao HDZ-ova kandidata, nije prihvaćala, pa je kao kompromisno rješenje iskrsnuo Radovan Fuchs, u funkciji savjetnika premijera, a ne voditelaj ERS-a.
– Reforma obrazovanja kakvu Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije pretpostavlja više ne postoji. Ovo što se događa već drugi put s natječajem za izbor voditelja ERS-a, pokazuje u kakvom društvu živimo u Hrvatskoj 2018. godine- smatra Jokić, ocjenjujući da više transparentnosti ima u izboru predsjednika kućnog savjeta ili higijeničara u petom razredu osnovne škole, nego u hrvatskoj politici.
Vlada ruši demokratsku proceduru
Nije stvar u tome, kako mu je imputirala voditeljica, da smatra kako bi bilo bolje da je izabran Glunčić. – Pravi problem ovdje je da se nitko stručan nije ni htio javiti na taj natječaj, jer ni prethodni natječaj nije riješen. O Glunčiću imam svoje mišljenje, smatram da je dobar u fizici, ali o odgoju i obrazovanju ne zna puno, ali ako je ispunio sve tražene uvjete, onda su ga trebali izabrati. Nije on bio jedini kandidat tamo, bio je i dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, ali politici to nije dovoljno- naglasio je.
– Uzusi, pravila, postupci koji trebaju postojati u demokratskom društvu ruše se od strane onih koji vladaju- upozorava Jokić, napominjući kako je ERS ključno stručno, a ne političko, tijelo koje treba izolirati od dnevno-političkog života.
Jokić ne vjeruje u eksperimentalno provođenje reforme u hrvatskim školama s kojim se kreće od jeseni, kako je najavljeno, jer nema vremena za pripremu škola za takav program. S tim školama, njih 72 koliko je izabrano, trebalo bi, kaže, raditi godinu dana kako bi se pripremilo učitelje kako da uče, a ne ho-ruk reformom srljati u nešto nedovršeno čime će se samo proizvesti šteta tom procesu. Da bi se primijenila, reformu treba dobro pripremiti, poručio je.
Komentirao je i neke sporne formulacije iz nacrta Obiteljskog zakona, prema kojima su škole dužne obrazovati djecu u skladu s vjerskim i filozofskim stajalištima njihovih roditelja. Bila bi sramota, veli Jokić, ako bi se usvojila takva formulacija i roditelji utjecali na obrazovanje na taj način.
-Zagovaram pluralizam unutar obrazovanja i da ljudi mogu imati različite stavove, ali ako kažete da kao društvo treba udovoljiti vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja, ne postoji sustav koji to može ili treba učiniti- sasvim decidirano će Jokić.

Boris Jokić (foto printscreen HRT/Tris)