Paštroć (FOTO)

Postaje jasnije zašto se Split zove – Split. Posebno u njegovoj staroj jezgri, gdje se zadnjih par godina uglavnom govori engleski jezik. Engleska riječ ‘split‘ prevedena na hrvatski jezik kao glagol znači: rascijepiti, razdvojiti, raskoliti, razdijeliti i tome slično. Takav je današnji Split. Rascijepljen između kafedžija, restorandžija, apartmandžija, noćnih klubadžija i tisuća turista u širem centru i običnog perifernog puka koji s takvim Splitom ima jedva nikakve veze. Ako već ne voze rikše, peru plahte iz apartmana, serviraju bifteke, slažu koktele i ne klipsaju na čelu ‘walking toure‘.

No to se već zna. Dioklecijanova palača izgleda kao ugostiteljski luna park, svojevesni Diokletianland, dostavna prometala s kapulom, wc-papirom i whiskeyem se utrkuju po uličicama i umalo gaze Japance, s renesansnih portala vise kupaći kostimi, za šaku kuna oko Zlatnih vrata tumaraju mladići prerušeni u Rimljane s kopljima… Iz svake šupe u Getu osjeti se aroma ulja za prženje patagonskih liganja, a na svaki pristupačni komad tisućljetnog kamena uvidana i zavidana je tabla apartman, lounge bar, portraits, coctails, pizzacut, restaurant, cold drinks, souvenirs, dalmatian food, oil & wine bar… etc.

Kopači zlata i kvarni šerifi

Dubrovčanima, odavno pregaženima stampedima turista s plutajućih kruzer košnica, već je prekipjelo. Ali na tome je ostalo. A u Gradu su ostali samo najuporniji, ako ih još ima. I Splićanima pomalo dolazi do glave. Nisu svi najsretniji kaotičnim turističkim šušurom u kojem nema nikakve suvisle, na dulji rok održive, razvojne strategije, a sve podsjeća na pogibeljnu stihiju koju kreiraju unezvijereni kopači zlata, pomognuti kvarnim šerifima na divljem američkom zapadu.

Dostava (foto TRIS/G. Šimac)

– Ljudi moraju od nečega živit… – najčešći je argument.

Istina. Ali do kada. Do trenutka kada će Split biti ocijeđen kao naranča u uličnom juice-baru, a kora mu odbačena na nedalekom Karepovcu. Kad prestane biti turistima zanimljiv jer je izgubio ono zbog čega je turistima – bio zanimljiv.

Ali, o gentrifikaciji, prekomjernoj turistifikaciji, gubitku identiteta, kaljanju i gaženju vlastitog povijesnog i kulturnog nasljeđa radi brzog profita, neodrživosti takvog razvojnog koncepta koji je smlavio neke druge turističke zemlje i gradove… pametni ljudi su već napisali knjige. No nema koga da ih čita. A pogotovo ne među državnim i lokalnim vlastima, koje se cijelo ljeto smjerno zabavljaju i usput maltretiraju zaglupljeni narod – s dvije ploče.

Paštroćizacija

Ali, ima nade, već dulje vrijeme se u Dubrovniku, Splitu i drugim nepametnim turizmom ugroženim gradovima javljaju građani, okupljeni u jadu i nemoći, sa željom da nešto promijene. Takve su i Građanska akcija Trogir – GAT i Udruga stanovnika povijesne jezgre grada Splita GET. Pripremaju izložbu vezanu uz ovu temu, a nazivaju je – Paštroć. Za one koji ne znaju dalmatinski:

– „Paštroć“ je – najjednostavnije rečeno – mješavina svega i svačega. Iako se riječ uglavnom odnosi na hranu, može se gledati i na druge načine – to je nešto što je loše kvalitete jer je nastalo miješanjem različitih nekvalitetnih sastojaka, tumači se i kao rezultat mnogih utjecaja i okolnosti – pojašnjavaju.

‘Portret karikature’ (foto TRIS/G. Šimac)

U svakom slučaju, GAT i GET s Muzejom grada Trogira organiziraju, među ostalim, izložbu dokumentarne fotografije „Paštroć“ koja će se održavati od 8. do 29. rujna 2017. u Galeriji Cate Dujšin Ribar. Paštroćizacija Dalmacije je počela već odavno, pa valjda materijala neće nedostajati. 

– Kroz prikaz svakodnevnog života u gradu, posebno suprotnosti turističke okupacije za vrijeme ljetne sezone naspram nesadržajnosti, uspavanosti i praznine gradova u zimskom periodu godine, progovoriti će se o problemima življenja u povijesnim jezgrama – gdje su Nestanak javnog prostora javnih i drugih gradskih sadržaja, komunalni kaos, prenamjena funkcija i djelatnosti samo jedni od niza problema. Izložba “Paštroć” dio je suradnje građana i stanovnika povijesnih gradova zaštićenih UNESCO-m Splita, Dubrovnika i Trogira, u okviru koje će se putem izložbe i tematskih predavanja u sklopu projekta Core Citizen Forum progovoriti o zajedničkim i specifičnim problemima stanovnika ovih povijesnih gradova koji proizlaze iz procesa turistifikacije i gentrifikacije – kažu u GAT-u.

Peri deri… (foto TRIS/G. Šimac)

Razglabat će se o rješenjima za ugodniji život i suživot stanara i drugih interesnih skupina u gradskim jezgrama kroz modele zaštite građana. No za takvo nešto su potrebni i građani, koji mahom pasivno promatraju navedena zbivanja.

Komunalni kaos

– Osnovni preduvjet je uključivanje i sudjelovanje samih stanara i građana u procese odlučivanja, što ćete imati priliku čuti 8. i 9. rujna. Iz tog razloga u potrazi smo za dokumentarnim fotografijama Trogira koje prikazuju probleme stanara stare gradske jezgre i lokalnog stanovništa, suočenih s globalnim procesima turistifikacije i gentrifikacije. Nestanak javnog prostora, komunalni kaos, problemi s odvoženjem smeća, prenamjena funkcija i djelatnosti, suprotnost turističke okupacije za vrijeme ljetne sezone naspram nesadržajnosti, uspavanosti i praznine gradova u zimskom periodu godine samo su neki od niza problema – zaključuju u GAT-u (više na: http://muzejgradatrogira.blogspot.hr/…/saljite-nam-fotograf…)

Izložbi i projektu „Paštroć“ prethodila je izložba „Krhotine“ održana u Galeriji Fotokluba Split od 21. ožujka do 12. travnja na kojoj su svoje fotografije izlagali stanovnici Splita. Nakon splitske, uslijedila je izložba u u Dubrovniku (Art radionica Lazareti) od 24. lipnja do 13. srpnja na kojoj su, pod zajedničkim naslovom „Arcadia“, izlagali stanovnici Splita i Dubrovnika.

Evo i naš usputni skromni foto doprinos paštroću sa splitskih ulica i trgova (kliknite za veće fotografije):