Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
GOSPODARSTVO / LJUDI
Splitski 'pazar' (foto TRIS/G. Šimac)

Joso Slamić:
400 klimatiziranih tržnica za spas domaće poljoprivrede

Splitski 'pazar' (foto TRIS/G. Šimac)
Golubovi, domaći med... (foto TTRIS/G. Šimac)

Golubovi, domaći med… (foto TRIS/G. Šimac)

I dok se u Hrvatskoj politička i (anti)poduzetnička klima možda neće promjeniti do stoljeća dvadeset i sedmog (27.st.), dotle se ubrzano mijenja ona zbiljska klima, odnosno klimatski uvjeti. Dijelom i zbog toga šibenski poduzetnik Joso Slamić već neko vrijeme nastoji u djelo provesti svoju zamisao o klimatiziranim tržnicama diljem Hrvatske. No ne ide to lako, u uvjetima gdje država otvoreno stimulira otvaranje stotina trgovačkih centara s pretežito uvoznom hranom, a vlastima je opća dobrobit zadnja rupa na fruli. Takva politika, poznato je, pomalo uništava domaće proizvođače hrane, poljoprivrednike, stočare…, a onda i tzv. domaće male trgovce.

– Tržište čini trgovačka mreža, a nijedan proizvođač ne može egzistirati bez tržišta odnosno bez trgovačke mreže.Tržnice bi trebale biti izuzetno važan dio svake trgovačke mreže. Globalizacija cijelog društva pa tako i globalizacija tržišta, sve više dovodi do toga da tržnice postaju jedno od rijetkih mjesta gdje domaći, bolje rečeno lokalni proizvođač, može prodati svoje proizvode. U našim, postojećim uvjetima mali lokalni proizvođač, iz niza razloga, svoje proizvode skoro nikada nije u poziciji plasirati na bilo koje strano tržište, pa od globalizacije nema koristi – smatra Joso Slamić.
Pored globalizacije imamo činjenicu da se kod sve manjeg broja ljudi koncentrira sve veće bogatstvo, tako prema dostupnim podacima samo 1% svjetskog stanovništva raspolaže sa više bogatstva nego ostalih 99% stanovništva (vidi tekst), upozorava Slamić. Podaci iz listopada 2015.godine otkrivaju još jednu zabrinjavajuću činjenicu, bogatstvo 62 milijardera jednaka je bogatstvu svih stanovnika siromašnije polovice svijeta, ističe.

Tržnice su zaostale 25 godina

– Ovi izvještaji su samo najnoviji u nizu dokaza da je nejednakost dosegnula šokantne ekstreme i nastavlja rasti. Vrijeme je da globalni lideri modernog kapitalizma, zajedno s našim političarima, počnu mijenjati sustav kako bi ga učinili jednakijim i održivijim. Ako tržnice u Hrvatskoj promatramo kroz vremensko razdoblje od zadnjih 25 godina, moramo primjetiti da su tržnice ostale točno tamo gdje su i bile, odnosno u tržnice se u zadnjih 25 godina uglavnom ništa nije ulagalo – veli Slamić.
Joso Slamić (foto: sibenik.in)

Joso Slamić (foto: sibenik.in)

Šibenski poduzetnik plastično opisuje aktualno stanje na većini domaćih tržnica, pijaca, placeva i pazara...
– Pošto se u tržnice nije ulagalo postale su ružne, derutne, neugledne, pune štakora, smeća, prljavštine, na njima nema ni svjetla ni blještavih reklama, izložene su svim mogućim vremenskim nepogodama, radna vremena tržnica su relativno mala a vrlo često zbog vremenskih neprilika uopće ne mogu raditi, parkirnih mjesta uglavnom nema a i ono malo što ima podliježe naplati, roba se plaća isključivo gotovinom, prodavači često obolijevaju od išijasa, reume, vena, bubrega… – upozorava Slamić.
No što se događa u međuvremenu dok prodavači na tržncama obolijevaju, a štakori caruju?
Splitski 'pazar' (foto TRIS/G. Šimac)

Splitski ‘pazar’ (foto TRIS/G. Šimac)

– Istovremeno u tih zadnjih 25 godina izgrađeni su bezbrojni prodajni centri, sve je puno svjetla i blještavih reklama, svi prostori su klimatizirani, radna vremena skoro da su neograničena, postavljene su razne igračke za djecu, izgrađena su ogromna parkirna mjesta uz te prodajne centre, roba se plaća gotovinom, karticama ili na neki drugi način, nudi se čak i beskamatna otplata na rate, prodavači postaju sve ljepše odjeveni, govore strane jezike i stalno se smješkaju.Međutim u tim centrima uglavnom se prodaje uvozna roba, čime se stimulira otvaranje radnih mjesta u državama gdje se ta roba proizvodi, dok naša zemlja ostaje bez tih radnih mjesta – pojašnjava Joso Slamić aktualno stanje.

Izumiru ‘pijace’, a s njima i domaći proizvođači

U tim okolnostima tržnice izumiru, a time izumiru i domaći, odnosno lokalni proizvođači, zaključuje.
– I pored svega navedenog naši proizvođači još uvijek mogu proizvesti znatne količine svježeg i sušenog voća, svježeg i sušenog povrća, mesa raznih vrsta, svježe ribe, svježih jaja, cvijeća, meda i ostalih proizvoda. Međutim trenutno naši proizvođači nemaju prihvatljiv način prodaje tih proizvoda. Da bi zaustavili daljnje propadanje tržnica a time i domaćih, odnosno lokalnih proizvođača, moramo sve tržnice u svim našim gradovima kao i u pojedinim općinama, izgraditi po najvišim građevinskim standardima, prateći upravo promjene koje su se dogodile u trgovini preseljenjem u prodajne centre – smatra.
Njegova vizija je kako tržnice moraju biti dovoljno velike da prihvate sve one koji imaju svoje proizvode za prodaju i sve one koji te proizvode namjeravaju kupiti, moraju biti zaštićene od svih vremenskih nepogoda, klimatizirane i dobro osvijetljene, a radno vrijeme tržnica mora biti kao i u marketima, te moraju imati dovoljan broj besplatnih parkirnih mjesta za sve posjetitelje.
Dvije ribe na splitskoj ribarnici (foto TRIS/G. Šimac)

Dvije ribe na splitskoj ribarnici (foto TRIS/G. Šimac)

– Naravno da bi tržnice bile otvorene za sve robe bez obzira gdje su proizvedene, ali bi tržnice svojom izvedbom, načinom prodaje i veličinom prodajnih mjesta bile namijenjene malom domaćem proizvođaču ili malom domaćem trgovcu, jer veliki proizvođač ili veliki trgovac nebi nalazio ekonomsku računicu dolaziti na tako mala prodajna mjesta. U financiranju, pored sredstava iz državnog proračuna, morale bi učestvovati i jedinice lokalne i regionalne samouprave kao i sredstva iz EU fondova, kad god je to moguće – zamišlja Slamić.
No, jasno je, i najljepša tržnica nema puno smisla ako se na njoj nema što prodavati. Zbog toga paralelno sa uređenjem tržnica treba i proizvođaču pružiti svaku potrebnu pomoć, prvenstveno stručnu, te pomoć u nabavi stočnog fonda, strojeva i opreme, izgradnji objekata, navodnjavanju i okrupnjavanju poljoprivrednih površina, veli on, predlažući i drukčije porezne stope za domaću proizvodnju.

Kikiriki i blitva

– Malo pažljivijom fiskalnom politikom, odnosno stopom PDV-a moramo stimulirati domaću proizvodnju. Nije svejedno koliku će stopu PDV-a imati mandarina, svježa blitva, svježe srdela i sva ostala sitna svježa riba, a koliku će stopu PDV-a imati kikiriki i zamrznuti bakalar. Posebno naglašavamo potrebu stimuliranja prodaje artikala zdravijih za ljudsku ishranu – kaže Joso Slamić.
Na koncu, evo i njegova ambiciznog plana: po njegovim procjenama primjenom navedenih mjera na nivou cijele Hrvatske moglo bi se formirati do 400 klimatiziranih tržnica. Procjenjuje kako bi njihov godišnji maloprodajni promet iznosio preko 36 milijardi kuna.
Drži i kako bi se navedene mjere operativno relativno brzo mogu provesti…
Skica lokacije tržnice u Šibeniku (pothodnik)

Skica lokacije tržnice u Šibeniku (pothodnik)

– U Šibensko-kninskoj Županiji trebalo bi formirati devet klimatiziranih tržnica (Šibenik dvije, te Knin, Vodice, Drniš, Skradin, otok Murter, Rogoznica i Primošten po jedna), njihova uvezanost u sve ostale, već spomenute privredne tokove, lakoćom bi donijela preko 2.500 kvalitetnih radnih mjesta.Već duže vrijeme ja i moj stručni tim radimo na projektu klimatiziranih tržnica – kaže Slamić.
Izrađeno je već i idejno rješenje jedne takve klimatizirane tržnice koju smo skupa sa ostalim sadržajima smjestili, kako kaže, na najljepšu i najpristupačniju lokaciju u Šibeniku, na mjestu započetog, nikad dovršenog i zapuštenog tzv. šibenskog Importanne centra između željezničkog kolodovora i trajektne luke.

Dvije tržnice, tri kružna toka

– Tlocrtna veličina je cca 10.000 m2, raspoređena na 5 etaža što daje jedan respektabilan sadržaj raspoređen na čak 50.000 m2. Pored ove klimatizirane tržnice koju dajemo u prilogu, izradili smo idejno rješenje i za klimatiziranu tržnicu u Docu, tlocrtno na 2.100 m2, raspoređene na 5 etaža što opet daje jedan respektabilan sadržaj na cca 10.500 m2. Moramo naglasiti da bi ove dvije klimatizirane tržnice unutar samih objekata raspolagale sa preko 1.000 parkirnih mjesta – iznosi planove Slamić.
Dio skice smještaja tržnice u šibenskom Docu (zelena boja)

Dio skice smještaja tržnice u šibenskom Docu (zelena boja)

Ipak, svjestan je kako je prometna situacija u Šibeniku vrlo kaotična, posebice u ljetnim mjesecima, pa ima prijedloge i za neke poboljšice gradske prometne infrastrukture.
– Ove dvije klimatizirane tržnice sa ostalim sadržajima teško bi funkcionirale u tom i takvom trenutnom prometnom rješenju grada Šibenika. U cilju što boljeg prometnog rješenja u gradu Šibeniku i stvaranja uvjeta za što optimalniji rad objekata kao što su ove dvije klimatizirane tržnice izradili smo i nekoliko prometnih rješenja, a to su kružni tokovi kod Gimnacije, Kronjinog magacina i u Rokićima, te idejno rješenje jednosmjernog prometa kroz Dolac, koje u stvari čini jedno jedinstveno rješenje zajedno sa klimatiziranom tržnicom Dolac – zaključuje Slamić, koji je očito jedan od rijetkih koji još uvijek strastveno razmišlja o eventualnom poboljšanju gospodarskih i inih prilika u Šibeniku i Hrvatskoj (vidi opis idejnih rješenja).
A ne o prošlim ratovima.
Pečeni pilići (foto TRIS/G.Šimac)

Pečeni pilići (foto TRIS/G.Šimac)

 

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI