Razgovor s čelnicom Ekološke udruge Krka u povodu 10 godina uspješnog aktivizma.
Inga Kukolj/Foto:H. Pavić
Na sebe su preuzeli zadaću promicanja prirodnih posebnosti Knina i okolice te izvora i toka rijeke Krke. Brinu o zaštiti prirodnih ljepota od štetnih i neracionalnih zahvata u prostoru, organiziraju akcije čišćenja, predavanja i seminare na temu zaštite okoliša, ekološke poljoprivrede i eko turizma. Oni su čuvari prirodne baštine, kulturnih i tradicionalnih vrijednosti kninskog kraja… Ekološka udruga Krka broji 10 godina vrijednog i uspješnog rada. Isto toliko, s puno entuzijazma i predanosti, na zaštiti okoliša radi dugogodišnja tajnica udruge Inga Kukolj.
Otkako je osnovana, Ekološka udruga Krka se prometnula u najaktivniju udrugu na području županije kada je riječ o zaštiti prirode. No zanimljivo je kako na samom početku osnivanja udruge ekologija uopće nije bila u planu. Kako se dogodila ta promjena?
Istina, kada se ekipa zaljubljenika u prirodu okupila i odlučila osnovati udrugu, htjeli smo osnovati udrugu za promociju prirodnih ljepota Knina i okolice te poticanje razvoja turizma u ruralnim područjima, s naglaskom na sportski turizam (vožnja kajacima, kanuima) i slično. Međutim, ljubazna i iskusna gđa. Zosja Grguričin iz Ureda državne uprave, gdje se registriraju udruge, savjetovala nas je da u ciljeve i aktivnosti stavimo i zaštitu okoliša jer postoji velika potreba. U tom trenutku nije bilo niti jedne udruge koja se konkretno bavila zaštitom okoliša. Hvala joj na tome, jer su osnivanjem udruge „Krka“ zaustavljeni brojni za okoliš štetni projekti, ali i pokrenuti mnogi projekti za očuvanje okoliša i razvoj zajednice.
Veliki dio vaših aktivnosti i projekata od početka je vezan uz rijeku Krku. Mislim da nije pretjerano reći kako ste prvenstveno Kninjanima, ali i svim žiteljima županije ponovno otkrili Krku i osvijestili ih o važnosti njezinog očuvanja. Prvi ste počeli s akcijama čišćenja Krke i pritoka i to kontinuirano radite. Jesu li se loše navike bacanja otpada u prirodu promijenile? Vidite li promjene na bolje?
Kroz projekt „Nema frke dok je Krke“, putem programa javnih radova, kontinuirano već tri godine zapošljavamo dugotrajno nezaposlene osobe koji svakodnevno čiste Krku i njene pritoke. Ne može se niti opisati kolike smo količine smeća izvukli. Dosta smo toga očistili, ali posla ima još. Planiramo nastaviti čistiti, ali i educirati građane o važnosti očuvanja rijeka. Loše navike su se promijenile, međutim i dalje ima neodgovornih pojedinaca te i ovim putem apeliramo na njih da prije bacanja smeća u rijeke razmisle kakvu štetu nanose, a komunalna redarstva da više kontroliraju i kažnjavaju.
Briga za okoliš mora biti sustavna, na svim razinama, a to uključuje i edukaciju ‘od malih nogu’. Imate dobre primjere suradnje s kninskim osnovnim školama koje su uključene u niz vaših projekata. Na koji način uključujete najmlađe generacije u brigu o okolišu?
Prilikom izrade Strateškog plana djelovanja za period od 2015. do 2020. godine kao jedan od najvažnijih ciljeva istaknuli smo edukaciju djece, kako bi buduće generacije bile odgovornije. Ciljeve kroz projekte provodimo zahvaljujući odličnoj suradnji svih škola i vrtića na području Knina. Posebno ističemo suradnju sa O.Š. Domovinske zahvalnosti Knin gdje smo otišli korak dalje. Osim edukacije, učenicima smo kroz projekt “MALIM koracima do održivog razvoja”, omogućili da odvajaju otpad. Trenutno smo u fazi nabave spremnika za odvajanje otpada koji će biti postavljeni u svaku učionicu i svaki kutak škole.
Radionica za djecu na FRK-u/Foto:G.Šimac
Prije dvije godine otvorili ste prvu eko-knjižnicu igračaka u Hrvatskoj. Vrijednost projekta prepoznao je i Grad Knin pa vam je dao veći prostor, a nedavno ste za nju dobili još jednu donaciju u igračkama. Sve to dokazuje kako je taj pionirski pothvat bio pun pogodak. Jeste li zadovoljni rezultatima? Koliko ideja o posuđivanju igračaka zaživjela među kninskom djecom?
Eko-knjižnica igračaka je meni osobno najdraži projekt. Za ovu inovativnu ideju dobili smo i nagradu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Imamo preko 200 članova, knjižnica je dobro posjećena, roditelji ne bacaju igračke nego ih donose u knjižnicu, a dječjoj sreći nigdje kraja. Želimo da se ova ideja širi, stoga pozivamo sve zainteresirane za ovakav projekt da nam se jave. Rado ćemo dati sve savjete kako otvoriti knjižnicu. Ideja se i proširila, udruga Zeleni dan će istu takvu uskoro otvoriti u Zagrebu. Ne treba puno sredstava , ali treba puno volonterskog rada.
Nisu samo djeca u fokusu, pokrenuli ste radionice kompostiranja, odvajanje otpada kroz projekt Zeleni otoci Knina, djelujete i humanitarno, zapošljavate… Možemo li reći da ste zapravo okrenuti prema svemu što poboljšava život u zajednici?
Naša misao vodilja je: manje pesimizma – više aktivizma, pa se iste i držimo. Trudimo se “slušati” potrebe zajednice pa tako i djelujemo i potičemo suradnju javnog, civilnog i poslovnog sektora, jer bez suradnje nema ni razvoja zajednice.
Preko tisuću poziva bilo je na vaš Zeleni telefon, otkako je on otvoren 2007. godine. Na što se odnose prijave građana i uspijevate li pomoći u rješavanju tih problema?
Zeleni telefon (072 123 456) je telefon za prijavu slučajeva problema u okolišu za građane. Pokrivamo područje cijele Šibensko-kninske županije, ali moramo priznati da najviše poziva imamo iz Knina. Nadamo da će i vaš članak doprinijeti da nas kontaktiraju i ostali stanovnici iz županije. Najviše prijava dobivamo vezano za kategorije otpad i vode. Većinu slučajeva riješimo, neki su u fazi rješavanja ali ima i nerješivih.
Kanuom niz Krku/ Foto: Ekološka udruga Krka
Udruga je utjecala i na razvoj kninskih turističkih potencijala. Otvorili ste Eko-info centar, pokrenuli Festival ruralne kulture Frk i čini mi se kako ste svojim primjerima potaknuli i druge da se pokrenu na tom području. Prihvaćate li zasluge i za turističko buđenje kninskog kraja?
Možda bi trebalo upitati gradske vlasti Knina koliko je važna uloga naše udruge u razvoju turizma. Mi bi rekli kako smo dali mali, ali važan doprinos. Turizam u Kninu se budi, ali još uvijek ne u onoj mjeri kako bi svi mi željeli. Kninu nedostaje smještajnih kapaciteta, treba nam jača promocija, povezanost s morem… Istina je, otvorili smo Ekološko-informativni centar sa brojnim sadržajima koji obogaćuju turističku ponudu. Već 10 godina organiziramo Festival ruralne kulture kako bismo promovirali prirodne ljepote i potaknuli razvoj turizma. U sklopu festivala organizirali smo tri okrugla stola o razvoju turizma. Na prvom su predstavnici grada isticali turizam kao važnu, ali ne i prvu granu gospodarskog razvoja, dok su na zadnjem sastanku turizam ipak stavili kao prvu granu razvoja gospodarstva.
U 10 godina rada upozoravali ste na brojne po okoliš štetne projekte i, što je još važnije, uspjeli ste u njihovom sprječavanju. Što biste izdvojili kao najvažnije?
Akcijom “Dosta nam je mina, za vodu smo iz špina”, zaustavili smo uništavanje mina na Dinari, zaustavili smo i projekt izgradnje HE na Krčiću. Uspjeli smo zaustaviti projekt dovoza baliranog varaždinskog otpada na deponij Mala Promina, zatim projekt otvaranja pogona za preradu medicinskog otpada te otvaranje spalionice otpada koja je bila planirana u samom centru Knina. Svaka od tih inicijativa je bila jednako uznemirujuća za nas, ali i za građane. Uspjeli smo našim mukotrpnim radom i voljom te uz pomoć iskusnijih kolega i kolegica iz Zelenog foruma. Hvala im na tome. Pratit ćemo i reagirati na sve projekte štetne za okoliš, ali ćemo nuditi i rješenja, da ne ispadne da mi “zeleni grintamo i kočimo razvoj”. Primjer je projekt Priroda Dalmacije kroz koji ćemo uskoro na Krčiću otvoriti poučnu-edukativnu stazu, namijenjenu za poticanje razvoja turizma, gdje su prirodni resursi “iskorišteni” na održiv način.
Vaš posao na tom planu nije gotov. Još uvijek je aktualno onešišćenje Orašnice pokaj tvornice DIV, godinama šaljete pozive inspekcijama, ali problem se ne rješava. Projekt izgradnje HE na Krčiću zasad je zaustavljen. Vaš angažman na tim problemima nije prestao?
Na svakom sastanku, na svakom javnom istupu istaknemo problem onečišćenja rijeke Krke. Na žalost, još uvijek problem nije riješen. Iskreno se nadamo da će završetak gradnje kolektora, te ishodovanje dozvola tvornice DIV, a time i problem, biti riješen u kolovozu ove godine. Obećavamo, zovemo vas na proslavu kada se ovaj problem riješi! Podsjećam kako smo o onečišćenju Krke napravili i video kako bismo javnost bolje upoznali s tim problemom, a pozivamo i kninske gradske institucije i DIV da budu transparentniji te da javnost obavještavaju u kojoj su fazi radovi.
Nakon što ste u udruzi rezimirali svojih prvih 10 godina – jeste li zadovoljni učinjenim, odazivom i reakcijama javnosti?
Ciljeve koje smo postavili na prvom sastanku volontera udruge su i više nego realizirani. Građani nas kontaktiraju za svojim idejama i prijedlozima. Gradske i županijske institucije su nas prihvatili kao ravnopravnog partnera u rješavanju problema. Ali mi želimo i možemo više. Razvijat ćemo nove inovativne projekte i pratiti stanje u okolišu.
Na samom početku udruge entuzijazam je, vjerujem, bio glavni pokretač, no to u praksi nije dovoljno jer za provedbu ideja i projekata važna su financijska sredstva. Kako se udruga financira?
Prvih pet godina djelovanja svi smo u udruzi volontirali. I danas, često, sate i sate odradimo volonterski, na što smo ponosni. U jednom trenutku smo shvatili da kroz projekte možemo zapošljavati ljude. Tako je u 2015., na raznim projektima udruge, bilo 11 zaposlenih osoba. Iskorak u našem djelovanju ostvaren je nakon odobravanja prve institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koja je naš, a i za mnoge druge udruge, jedan od najvažnijih donatora. Pišemo projekte, javljamo se na natječaje, odgovorno provodimo projekte, šaljemo financijske izvještaje za svaku lipu… Pomažu nam ministarstva, Fond za zaštitu okoliša, gradske i županijske institucije, privatni donatori… mnogi kojima puno zahvaljujemo. Bacili smo se mi i na EU fondove, tako da sada kao partneri provodimo i dva EU projekta. U zadnje vrijeme udruga nastoji pronaći nove načine i modele samofinanciranja. Dio svojih troškova nastojimo pokriti kroz organizaciju Zelenih izleta i rad društvenog poduzeća “Marunuša”. Prodajemo svoje proizvode poput platnenih vrećica, torbi od plastičnih vrećica, privjesaka i paketa proizvoda od ljekovitog bilja pod imenom „Škatula verde“. Od početka trećeg mjeseca u Ekološko –informativnom centru krećemo s radom tvrtke, te se nadamo da ćemo bar mali dio sredstava uspjeti dobiti za samofinanciranje udruge. Nadamo se da će država i dalje i još više putem natječaja poticati važne projekte udruga koje su, kao naša, u samo 10 godina postigli ove brojne rezultate.
Inga Kukolj/Foto: H. Pavić
Što možemo u sljedećim godinama očekivati od Ekološke udruge Krka? Planirate li nove projekte ili možda neka nova područja djelovanja?
Planiramo nastaviti sa svim našim projektima i još ih više širiti na druge gradove i općine u županiji. Imamo razrađenih i novih projekata, ponajprije za odvajanje otpada. Zasigurno ćemo s projektima više aplicirati na EU fondove. Prvo što slijedi, osim poučne staze na Krčiću, jest podizanje kućice na stablu za djecu. Eko-info kućicu planiramo napraviti ispred Ekološko-informativnog centra. Kućica će biti napravljena od drveta, a građena na način da ispunjava sve sigurnosne uvjete za djecu. Rad će biti na volonterskoj bazi. Nabavit ćemo pet mini-spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, koja će biti smještena ispod kućice, te će biti dio dječjeg reciklažnog dvorišta. Na taj način omogućiti ćemo djeci praktičnu primjenu stečenih znanja o odvajanju otpada.
Oglas
