Neovisni novinarski portal
2.2.2023.
Megafon / projekti
Foto: TRIS/M.Maričić

Šibensko-kninski dijalog:
“Odvajanje otpada je civilizacijski iskorak lokalne zajednice”

Foto: TRIS/M.Maričić

Brojna pitanja otvorena su na javnoj tribini „Smeće naše svagdašnje” kojom su udruge TRIS i Eko Krka nastojale osvijestiti lokalnu javnost da je otpad naš zajednički problem, nas građana koji ga svakodnevno proizvodimo, i komunalnih poduzeća čiji je smisao postojanja upravo u prikupljanju, zbrinjavanju i svim drugim aspektima gospodarenja otpadom, uz ostalo i edukaciji građana kako da što uspješnije sudjeluju u tom procesu.

Organizacije civilnog društva nastojale su tribinom održanom u srijedu poslijepodne u velikoj dvorani Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić” u Šibeniku potaknuti nepostojeću javnu raspravu u lokalnoj sredini o mnogim aspektima zbrinjavanja komunalnog otpada te raspravu o silnim nejasnoćama, poteškoćama i pasivnim otporima građana. Umjesto prozivanja nedovoljno informiranih i po većini pitanja prikupljanja, zbrinjavanja i uopće gospodarenja otpadom nedovoljno educiranih građana koje komunalna poduzeća drže odgovornima za nepropisno odlaganje i loše rezultate u odvojenom prikupljanju, propitali smo tribinom odgovornost komunalnih tvrtki i tražili objašnjenja. S predstavnicom komunalne tvrtke Zeleni grad Šibenik moderatorica Maja Šintić razgovarala je o sustavu podzemnih spremnika i onom odvajanja plastičnog i drugog otpada, sustavima koji nisu profunkcionirali, o negodovanju građana i komunalnih službi te međusobnom optuživanju. Čuli smo o najvećem problemu – nedovoljnoj informiranosti i educiranosti građana te ponešto i o konkretnim koracima koji se poduzimaju ili se planiraju poduzeti u tom smjeru.

– Našim korisnicima šaljemo informativne letke uz račune. Mogli bismo kao komunalno poduzeće više raditi na edukaciji građana. Obraćamo se i školskim skupinama, a do kraja godine u planu je edukativna kampanja za različite skupine stanovništva – rekla je na javnoj tribini Ivana Spahija, referentica za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša komunalne tvrtke Zeleni grad Šibenik, uglavnom bez komentara odslušavši prijedloge moderatorice o potrebi unapređenja internetske stranice i podjeli edukativnih materijala u suradnji sa mjesnim odborima gradskih četvrti. O sustavu podzemnih spremnika koji se otvaraju uz pomoć čitača kartica čuli smo uglavnom već poznato – kako je komunalno poduzeće ustvrdilo da ne funkcionira i uprlo pritom prstom u korisnike koji ne provlače svoje kartice nego ostavljaju otpad pored te da se pribjeglo rješenju otključavanja spremnika i da od tada pored njih nema smeća. Na konstataciju moderatorice kako je skupi sustav propao i pitanje što ćemo sad, te sugestiju kako bi pored svakog spremnika mogli angažirati, primjerice, studenta koji bi objasnio građanima kako sustav radi, referentica nije uglavnom odgovorila ništa konkretno. Rekla je tek da planiraju u gradu postaviti još dvanaest podzemnih spremnika koji se otvaraju uz pomoć čitača kartica te da se za iduću godinu planira usustavljivanje kazni za one koji se ne budu pridržavali propisa. Na pitanje je li detektiran itko od onih koji su nepropisno ostavljali otpad, nije znala odgovor.

Foto: TRIS/M.Maričić

Boje javnih poduzeća branio je na javnoj tribini i Krešimir Relja, predstavnik županijskog Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, voditelj im službe za gospodarenje otpadom. Rekao je kako je Bikarac još uvijek u probnom radu i da se uporabna dozvola za MBO postrojenje, kako se kraticom naziva mehaničko biološko postrojenje za obradu komunalnog otpada, očekuje do studenog.  – Još uvijek svo smeće koje se doveze na Bikarac odlazi na staru plohu koja je kapacitetima dostatna za još nekih pola godine. Od odvojenog otpada u županijski CGO Bikarac dolazi samo papir i karton koji se po određenoj cijeni ustupaju koncesionarima za te sirovine. Sav ostali otpad ide na plohu. Postoje druge privatne firme koje mogu zbrinjavati korisni otpad i to naplaćuju masno – uputio je Relja uz ostalo i na činjenicu da u sustavu zarađuju privatne tvrtke, primjerice da plastičnu ambalažu Zeleni grad predaje tvrtki Jolly Eko odnosno njihovom Centru za gospodarenje otpadom Radonić, plaćajući im pritom 720 kuna plus PDV za jednu tonu.

Na tribini je sudjelovala i Inga Kukolj, tajnica Ekološke udruge Krka Knin, višekratno naglašavajući kako je sustavna edukacija na svim razinama najvažnija. Objasnila je kako funkcionira kninski sustav gospodarenja otpadom koji je, zahvaljujući i njihovoj uključenosti u edukaciju, sve bolji. Zelenom gradu je ponudila razmjenu iskustva i edukaciju. Video vezom sa Krka se uključio Vjeran Piršić, pionir među domaćim ekološkim aktivistima, predsjednik udruge Eko Kvarner. Pozvali smo ga da nam objasni kako su na Krku uspjeli postati predvodnici u odvojenom prikupljanju otpada, odvojeno prikupljajući više od prosjeka Europske unije, započevši sa tim praksama puno prije nego li su postale EU politike. -Shvatili smo da odvajanje otpada nije tehnički problem komunalnog društva nego civilizacijski iskorak lokalne zajednice. Veoma ugledni pojedinci na otoku su podržali projekt, čak je i biskup naredio svećenicima da o tome govore na misama. Imali smo najbolje menadžere da vode komunalno društvo, nismo zaposlili nećaka nekog stranačkog šefa. Išli smo po školama i vrtićima. Kad vam s jedne strane djeca govore da morate odvajati, a s druge svećenik, vi ste matirani – otkrio je Piršić tajnu uspješnog krčkog koncepta, a nakon odslušane javne tribine spočitnuo da u Šibensko-kninskoj županiji problem otpada shvaćamo previše kao tehničko pitanje a ne kao civilizacijski iskorak lokalne zajednice te da nisu svi dionici mobilizirani na sinergijski način.

Foto: TRIS/M.Maričić

Koliko je još posla pred nama pokazuje podatak da je Šibenik nekoliko godina zaredom po pitanju odvojenog prikupljanja otpada najgori od svih većih gradova u Hrvatskoj. Javna tribina pokazala je kako bismo se za postizanje boljih rezultata trebali uključiti svi. Eto prilike za konkretno iskazivanje lokalpatriotizma. Komunalna poduzeća i službe koje grintaju da se građani ne pridržavaju pravila trebale bi shvatiti da je educiranje građana njihov posao i da nije dovoljno uz račun za komunalne usluge dostaviti jedan letak. Civilno društvo može im u tome biti partner, pomoći, kao što radimo javnom tribinom, a svakako je u ovoj priči prevažna uloga lokalnih medija koji bi umjesto nekritičkog prenošenja priopćenja Zelenog grada i administracije Grada Šibenika morali moći ispunjavati svoju ulogu onih koji propituju poteze institucija, informiraju građane i sudjeluju u njihovoj edukaciji. Kao organizacije civilnog društva i kao nakladnik medija, novinarskog portala TRIS, pokazali smo ovom javnom tribinom građanima i institucijama kako može u praksi izgledati dijalog i kako je dug i trnovit put do informiranih i educiranih građana koji vole svoj grad i tako što odvajaju otpad i ne iskrcavaju šutu u prvu šikaru kraj ceste.

U jednogodišnjem projektu Megafon, kojeg partnerski provode, udruge TRIS i Eko Krka Knin, a koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, ušli smo u zadnji kvartal. Do kraja projekta koji završava 30. studenog ostale su nam još dvije tribine, u listopadu pored Topoljskog buka u Kninu na kojoj ćemo govoriti o zaštiti i turističkom oživljavanju rječice Krčić te u studenom na području TEF-Batižele u Šibeniku kako bismo propitali budućnost tog vrijednog lokaliteta za koji nam lokalne vlasti obećavaju megalomanske projekte i tajanstvene investitore. Ostalo nam je objaviti još jedan broj kvartalne publikacije TRIS, a nakon dva dijela video-serijala u kojima smo se bavili mladima u Kninu i u općini Biskupija, u pripremi su još dva, o mladima u Murteru i Šibeniku, njihovim, problemima, pogledima na svijet, stavovima i idejama. 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI