Neovisni novinarski portal
7.11.2024.
reflektor
‘Knine, evo ti špine!’

‘Knine, evo ti špine!’

Ekološka udruga „Krka“ Knin, svestrana i plodonosna skupina kninskih entuzijasta, nastavlja sa svojim nebrojenim korisnim projektima. Ovaj put su inicirali vrlo korisnu zamisao o kakvima se često priča po gradovima, no puno rjeđe se realiziraju.  Radi se o javnim česmama s pitkom vodom koja se može slobodno koristiti. To je civilizacijska stečevina koja postoji od pamtivijeka, ali je posljednjih godina i desetljeća postala prava rijetkost u našim gradovima. Nekada su javne slavine bila uobičajena pojava, no većina ih je zapuštena, uništena, nefunkcionalna ili je pak trajno uklonjena, a lokalne vlasti uglavnom nemaju namjeru ponovno omogućiti građanima lako dostupnu pitku. To je posljedica i činjenice što se enormni profiti ostvaruju na prodaju plastičnih boca punjenih vodom, a što onda ostavlja dramatično štetne posljedice po okoliš.

Stoga nije čudno kako je na poziv tvrtke DM – drogerie markt za sufinanciranje ekoloških i sličnih ideja pristiglo oko 300 projekata iz cijele Hrvatske, te kako je na natječaju  {ZAJEDNO} za zelene ideje, DM među 17 odabranih – uvrstio i projekt slavina Ekološke udruge Krke Knin nazvan efektno: „Knine, evo ti špine“.

O čemu se radi?

Pet javnih česmi

-Plan je da do jeseni u Kninu postavimo 5 javnih česmi, špina, slavina… s besplatnom pitkom vodom za sve građane i posjetitelje tog kraljevskog grada, koji ljeti na svim sinoptičkim i meteorološkim kartama stalno ulazi u „crveno“ –  naravno, po pitanju ekstremnih visokih temperatura. Najtopliji grad u Dalmaciji, građanima će ponuditi osvježenje u ljetnim vrućim mjesecima i to na način da će se spriječiti nepotrebno gomilanje plastičnih boca i jednokratne ambalaže. – pojašnjava Perina Pribilović, koordinatorica aktivnosti u Ekološkoj udruzi “Krka” Knin.

Perina Pribilović (u sredini) na dodjeli sredstava DM-ovog natječaja

 

Ističe i dramatičan podatak po kojemu je jasno da ova kninska ideja nije samo korisna jer će napojiti žedne ljude na ovim vrućinama, te da neće morati trošiti kune na pola litra vode – ovime se nedvojbeno štiti i okoliš.

-Ekolozi su izračunali da jedna česma zamijeni milijun plastičnih boca… Zamislite koliko li je to jednokratne štetne plastike manje na već pretrpanom planetu Zemlja. A matematika je vrlo jednostavna, pogotovo ako množimo s prstima jedne ruke i s nešto nula. Pet javnih slavina puta milijuna boca.. proizlazi kako to znači čak 5 milijuna komada plastične ambalaže manje. Da, plan našeg projekta „Knine, evo ti špine“ jest – smanjiti produkciju i generiranje najmanje 5 milijuna komada plastične ambalaže, koja je sve veći ekološki problem na planetu. O čemu svjedoči i „8. kontinent plastike“ koji pluta oceanima, a za čiju se razgradnju ulažu milijarde dolara i silna energija te vrijeme – ističe P. Pribilović.

Nadalje, napominje koordinatorica, porazno je da i dalje godišnje proizvodimo više od 300 milijuna tona plastike iako shvaćamo stvarno nasljeđe tih proizvoda – da oni nikada potpuno ne nestaju iz okoliša.

Ovako će izgledati kninske javne slavine

-Od 50-ih godina prošloga stoljeća, ističu ekolozi – proizvedeno je oko pet milijardi tona plastike! Ta količina je dostatna da se oko cijelog planeta napravi čvrsti plašt od plastike. Plastika onečišćuje rijeke, mora, jezera, okoliš a mikroplastika je sveprisutna u svim ekološkim sustavima i u živim organizmima… Najnovija ovogodišnja istraživanja nizozemskih znanstvenika pokazala su da se mikroplastika nalazi i u krvi čovjeka…Mikroplastično zagađenje otkriveno je u ljudskoj krvi po prvi put, a znanstvenici su pronašli sitne čestice kod gotovo 80% testiranih ljudi. Otkriće pokazuje da čestice mogu putovati po tijelu i doprijeti u organe. Koliki to ima utjecaja na ljudsko zdravlje još nije poznato. No istraživači su zabrinuti jer u laboratorijskim pokusima je pokazano da mikroplastika uzrokuje oštećenje ljudskih stanica, a već je poznato da čestice onečišćenja zraka ulaze u tijelo i uzrokuju godišnje milijune preranih smrti… – iznosi Perina Pribilović upozoravajuće činjenice na koje uglavnom mnogi i dalje ne reagiraju.

Sav novac za špine i radove

Inače, konkretno, Ekološka udruga „Krka“ Knin u partnerstvu i dogovoru s gradskom upravom Grada Knina te sa Šibensko-kninskom županijom planira javne slavine postaviti na frekventnim mjestima, gdje je to tehnički moguće izvesti uz minimalne građevinske zahvate u okolišu te uz minimalna ulaganja i betonizaciju.

Tako je odabrano 5 frekventnih lokacija pristupačnih širokom sloju ljudi na koje bi se postavile slavine/špine:  u parku na trgu Oluje,  kod rekreativnog centra Marunuša,  kod OŠ Domovinske zahvalnosti,  kod OŠ dr. Franje Tuđmana te kod Srednjih škola: Lovre Montije i Kralja Zvonimira.   

Inače, 85.000 kuna, koliko donira DM za ovaj projekt, koštat će nabava i ugradnja ekoloških kamenih česmi s potisnim vodoštedljivim ventilom, vodoinstalaterski i građevinski radovi – na 5 javnih lokacija. Sav novac bit će utrošen na nabavku kamenih slavina i radove montaže, a članovi udruge na tome rade – besplatno. Također će se se održati i edukativno-informativne radionice za građane i škole o važnosti smanjenja plastike, očuvanja okoliša te o dobrobiti pitke vode. Zanimljivosti radi, ističemo i kako je cijena svake pojedinačne slavine oko 7000 kuna, a ostatak odlazi na sve skuplje građevinske radove.

Do sada je Ekološka udruga Krka Knin pod vodstvom neumorne Inge Kukolj i Srećka Kmetića, te mnogih prijatelja i suradnika, te građana organizirala nebrojeno stotina akcija čišćenja i prikupljanja plastičnog i drugog otpada, te neprestano i neumorno nastoji educirati o potrebi čuvanja okoliša, potrebi pravilnog i korisnog zbrinjavanja i recikliranja otpada…

-No sada želimo problem riješiti na inovativan način, proaktivno, unaprijed spriječiti njegovu produkciju te na taj način utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša štetnom jednokratnom plastikom. Želimo doprinijeti održivosti u području zaštite okoliša i očuvanja prirode na način da se usmjerimo na: uštedu energije i očuvanje prirodnih resursa, zaštitu biološke raznolikosti i rijetkih ekosustava, na smanjenje onečišćenja, te na borbu protiv klimatske promjene i njezinih negativnih utjecaja na čovjeka. Unatoč organiziranom prikupljanju ambalaže u sustavu povratne naknade, plastika i dalje predstavlja golemi i nepotreban otpad za čije se zbrinjavanje i ponovnu upotrebu ulaže iznimno vrijeme, mnogo novca i enormno utrošene energije. Dostupnim javnim slavinama sve se to značajno umanjuje. – kaže Perina Pribilović.

Tisuću litara, a ne jedna boca za 6.60 kuna

I ono što je posebno važno u slabije razvijenim sredinama i za ljude sa skromnijim prihodima, s postavljanjem javnih česmi osobito se štedi novac jer je voda iz plastičnih boca tisuću puta skuplja od one iz slavine. Primjerice u Kninu kubik vode, odnosno 1000 litara vode košta 6,60 kuna – što je kao 1 litra u kupovnoj plastičnoj boci. 6,60 kuna puta 1000 litara iznosi 6.600 kuna. Račun je jasan.  Ušteda je jasna, no nije sve u novcu, kako se kaže.

-Dostupnost pitke vode postaje civilizacijsko pitanje i javno-zdravstveni problem. Europski gradovi već duži niz godina bore se protiv klimatskih promjena i nastoje ublažiti njihove posljedice na zdravlje svojih građana te stoga omogućuju pristup pitkoj vodi na svojim trgovima, ulicama, zelenim površinama i u javnim zgradama.  A sve veći broj javnih slavina s pitkom vodom se osim za konzumaciju vode, u javnom prostoru koristi i za osvježavanje zraka te snižavanje visokih ljetnih temperatura. S projektom „Knine, evo ti špine“ i mi snažno doprinosimo stvaranju nužnih uvjeta za bolju i održiviju budućnost jer besplatno dostupna pitka voda u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard. A dostupnost pitke vode je osobito važna u smanjenju potrošnje jednokratne plastične ambalaže u kojoj svijet grca – kaže korodinatorica Pribilović.

Ilustracija: česme su se potsavljale još u 19. stoljeću u Šibeniku

Ilustracija: česme su se postavljale još u 19. stoljeću u Šibeniku

Knin je grad s cca 10 000 stanovnika u kojemu trenutačno nema niti jedna funkcionalna javna slavina s pitkom vodom (dvije postojeće ne funkcioniraju). Projektom „Knine, evo ti špine“ – više od 10 000 građana svih dobi i spola, te turisti i posjetitelji, u svakome trenutku imaju na raspolaganju besplatnu pitku vodu izvan svojih domova. Knin ljeti spada u najtoplije gradove u Hrvatskoj. Prema podacima DHMZ-a, maksimalne dnevne temperature često prelaze 40 stupnjeva Celzijusa, a tijekom srpnja i kolovoza u Kninu je čak 36 vrućih dana s temperaturom iznad 30 stupnjeva Celzijusa (u srpnju 18 dana + u kolovozu 18 dana). I dok ovo pišemo je u Kninu – vruće. Za boravak na otvorenom nužno je imati dovoljne količine svježe pitke vode. Prema procjenama klimatologa, dnevni temperaturni maksimumi još će rasti u budućnosti. Tako da se s postavljanjem, za početak – prvih 5 javnih slavina, gleda u blisku budućnost, kada će dostupnost besplatne pitke vode biti nužnost u borbi protiv globalnog zatopljenja i u javnozdravstvenoj skrbi za čovječanstvo.

-To je tek početak jer želimo da što više gradova i općina na isti način prionu rješavanju golemih globalnih problema plastičnog zagađenja te dostupnosti pitke vode. Stoga ćemo od sada pa u buduće – o tome uvijek  „na sva zvona“, u medije i na društvene mreže.  Neka se zna i čuje.- zaključuje Perina Pribilović.

Evo: neka se zna.

Javna voda u Šibeniku

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI