Javna tribina o zaštiti Krčića i turističkom oživljavanju te kninske rječice uz čiji slikoviti duboki kanjon vijuga povijesno važna makadamska Napoleonova cesta otvorila je mnoga pitanja o razvoju turizma u Kninu. Neiskorištene turističke potencijale odnosno moguće smjerove razvoja kninskoga turizma propitivali smo u Ribarskoj kućici na ušću Krčića, na području Topoljskog buka, spektakularnog slapa kojim se Krčić sa 22 metra visine obrušava u izvor rijeke Krke.
Desetak kilometara duga rječica Krčić koja izvire u podnožju planine Dinare i završava svoj tok Topoljskim bukom ispod kojega izvire rijeka Krka svakoga sušnog ljeta presuši i ponovno poteče u ranu jesen sa obilnijim kišama. Potkraj listopada Krčić je obično već aktivan i njegov najveći slap kojega osim Topoljskim bukom nazivaju još i Velikim bukom odnosno Krčićem, no ove se godine priroda poigrala i dogodio se još jedan fenomen – slap je nakratko potekao pa opet presušio. U stanje stvari na terenu upućuje nas Inga Kukolj, tajnice Ekološke udruge „Krka” Knin koja je zaštitila Krčić od pokušaja izgradnje hidrocentrala i nastoji ga turistički oživjeti. Na javnoj tribini naslovljenoj „Zaštitimo i oživimo Krčić” koju su udruge TRIS i Eko Krka organizirale u okviru projekta Megafon govorila je o potrebi aktivacije Parka prirode Dinara i turističkim sadržajima. -Mi se nadamo da će nadležno ministarstvo što prije osnovati javnu ustanovu Park prirode Dinara kako bi se Krčić dodatno zaštitio. Prošlo je već godinu i pol dana od proglašenja parka prirode, a tim područjem još nitko ne upravlja. Ljudi sve više dolaze ali nedostaje sadržaja. Lijepo je vidjeti slap i slikati se pod njim ali bilo bi još ljepše kada bi imali negdje popiti kavu. Tu imamo zapuštene kuće, nekada je tu bio restoran, bilo bi dobro da nešto od toga napravimo – rezonira Inga Kukolj.
Ruševine postaju Centar za posjetitelje Krčić
Koji su planovi gradske administracije vezano za turističku revitalizaciju rječice Krčić i njenog najpoznatijeg i najvećeg slapa, jednog od prepoznatljivih simbola Knina, nismo uspjeli čuti od gradonačelnika Marija Ćaćića koji je bio pozvan ali spriječen sudjelovati na javnoj tribini. Moderatorica Sandra Žulj Cigić rekla je kako se u tom smislu čeka usvajanje prostorno planske dokumentacije, zatim dobivanje potrebnih dozvola i onda povlačenje sredstava iz EU fondova nakon čega bi Grad Knin krenuo u obnovu ruševina koje bi trebale postati Centar za posjetitelje Krčić. Riječ je o ruševinama nekoliko objekata ukupne površine oko 2500 kvadratnih metara, od kojih je zgrada nekadašnjeg restorana u vlasništvu Grada Knina dok sedam milijuna kuna vrijedan projekt za koji tek treba povući europska sredstva podrazumijeva i otkup zemljišta od privatnih vlasnika. Na javnoj tribini je sudjelovala i Tamara Milković, direktorica Turističke zajednice Grada Knina koja se pohvalila povećanjem broja turističkih dolazaka i noćenja, postavljenim foto-okvirom i organizacijom Valentinova na Krčiću, događajem kojeg su organizirali zajedno sa Gradom Kninom i Foto klubom Knin, u okviru kojega je osvijetljen slap, napravljena mjesta za fotografiranje i besplatno fotografirani zainteresirani posjetitelji.
Potencijali za razvoj outdoor turizma
Na javnoj tribini sudjelovao je i Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije koji je iznio ovogodišnje podatke o 2177 dolazaka u Knin i 5023 ostvarenih noćenja te zaključio kako je to iznimno malo. Rekao je da se cijelo područje Knina treba turistički intenzivirati i da je na budućem upravljaču, Parku prirode Dinara, da osmisli pravac turističkog razvoja te da tek kada se koncipira turistički proizvod i kada lokalna zajednica odredi kakav turizam želi na Krčiću, tek tada je red na županijsku turističku zajednicu koja u jedan proizvod povezuje pješačke i biciklističke staze ili vođene planinarske ture. -Postavite si u Kninu pitanje što znate raditi, što želite raditi, kakav turizam želite i kako u to uklopiti Krčić. Nije dobro da vam pitanje koji i kakav turistički proizvod razvijati nametne netko iz vani. Vi morate znati želite li da vam turisti voze kvadove po Dinari ili možda želite, sad namjerno karikiram, da na Krčiću bude ekskluzivni hotel kroj koji će padati slap. To što Krčić nije turistički aktivan njegova je najveća prednost jer možete naučiti na greškama nekih drugih lokacija. Ovdje vidim mogućnosti za razvoj outdoor turizma u svim njegovim oblicima, a nedostatak u manjku smještaja i restorana. Putujte, gledajte što drugi rade, uočavajte dobre primjere i prilagodite ih vašoj lokalnoj zajednici – savjetovao je Krešimir Šakić i zaključio kako je trend po kninski turizam povoljan jer da sve više ljudi pokazuje interes za drugačijim provođenjem godišnjih odmora u odnosu na ono što nudi obala. Sa opservacijom iz publike da bi kreiranje višednevnog turističkog proizvoda poput organizacije outdoor festivala, utrke brdskih bicikala ili trail odnosno trekking utrka povijesno važnom Napoleonovom cestom koja vijuga uz duboki kanjon Krčića mogla biti točka preokreta kninskoga turizma, Šakić se složio da je to odlična ideja i izvrstan razvojni put cijeloga područja.
Javna rasprava u lokalnoj zajednici
Javna tribina o zaštiti i turističkom oživljavanju rječice Krčić bila je peta u ciklusu javnih tribina u Šibeniku i Kninu kojima organizacije civilnog društva u okviru projekta Megafon otvaraju javnu raspravu u lokalnoj zajednici. Riječ je o projektu kojeg provode Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS i Ekološka udruga Krka Knin. Projekt se provodi od 1. prosinca 2021. do 30. studenog 2022. godine, a sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda.
