Piše: Josip Antić
Do Velike Gospe su na vrhu top liste, oko prvog rujna već su u zlatnom sjećanju, s prvom jakom listopadskom burom eno ih gdje su i bili – na rubu svijeta. Sjetit će ih se kad krene neki od izbornih ciklusa. Tako nekako stoje stvari s hrvatskim otocima i što je još važnije otočanima, čeljadi rijetkom i sve vremešnijem čija je jedina mana to da želi ostati i živjeti tamo gdje jest. Takvo što nezamislivo je bez razvijanja poslova, otvaranja novih radnih mjesta i unaprijeđenja života, koje se ne odnosi samo na povećanje životnog standarda. Na otocima, kao i na kopnu, žive ljudi u svim raznolikim životnim situacijama: od onih koje donose starost i bolest do onih mladenačkih vezanih uz sport. I jednima i drugima zajednička je želja za zaštitom identiteta, tradicije, kulture i posebnog isolarnog okoliša i ozračja. Za zadovoljavanje svega toga potrebni su novci, a kako ih u državi ima sve manje tako dvostruko više vrijedi svaka vijest koja svjedoči o brizi tzv. šire društvene zajednice.
Nije baš da ih puno ima, zato posebno vrijede one što su sredinom kolovoza odaslane iz Ministarva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječ je o dva natječaja s kojima „Grčićevo ministarstvo“ prema otocima usmjerava novačane infuzije. Prva se odnosi na dodjelu državnih potpora male vrijednosti za 2015. godinu koje su namijenjene otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Poslodavci sa škoja mogu ostvariti najveći iznos potpore do 200.000 eura, i to unutar razdoblja od tri fiskalne godine. Nije to prva takva akcija Vlade, dosad je provedeno devet javnih poziva na koje se javilo više od 600 otočnih poslodavaca.
Rekordna 2007. s 12 milijuna kuna potpora
„Dio korisnika javlja se kontinuirano svake godine dok je primjetno da se kontinuirano javljaju i novi. Poslodavci koji su zadovoljili uvjete i kriterije ostvarili su po godinama pravo na potpore. Tako je 2006. dodijeljeno 185 potpora za 2.861 djelatnika u iznosu od gotovo osam milijuna kuna. Rekordna godina u potporama bila je 2007. godina kada su dodijeljene 244 potpore za 4.056 djelatnika u iznosu od 12 milijuna kuna. Potpore su u godinama krize bile manje, ali su u 2014.godini ponovo premašile brojku 200, za 2.906 novo zaposlenih djelatnika u iznosu od 8 milijuna kuna, kaže Ljubica Vuko, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dodajući kako je rok za podnošenje zahtjeva do 30. listopada 2015.godine. Kakve se to poslove potiče na škojima?
„ Javljaju se poslodavci u poljoprivredi, maslinarstvu, u voćarstvu, uzgoju i preradi ljekovitog bilja, ovčarstvu i kozarstvu. Nadalje svi koji sudjeluju u proizvodnji proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“. Naravno, zastupljeni su i oni iz ribolova i školjkarstva, ali i kamenarstva, proizvodnja morske soli, jedrarstva izrada posebnih otočnih suvenira, kaže glasnogovornica Vuko, istučući i interes poslodavaca koji su se makli od tradicionalnih otočkih djelatnosti i razvijaju primjerice korištenje obnovljivih izvora energije, otvaraju umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine ili se bave humanitarnim poslovima, poput organiziranja skrbi za starije stanovništvo.
„Ono što je važno jest da radnici koje zapošljavaju imaju prebivalište na otocima te da kod istog poslodavca rade najmanje dvanaest mjeseci bez prekida do trenutka podnošenja prijave, ističe Vuko. U postocima za razdoblje 2006.-2013. to izgleda ovako: turizam i ugostiteljstvo 38 posto, brodogradnja 18 posto, ribarstvo 14 posto, graditeljstvo 10 posto, poljoprivreda 10 posto, proizvodnja 5 posto, trgovina 3 posto …
Otočnim udrugama bespovratna sredstva
Natječaj za drugu novčanu injekcija iz Ministarsva već je dovršen, a odnosi se na godišnje potpore otočnim udrugama koje donose nove ideje, modele razvoja i načine rješavanja postojećih problema vezanih za održivi razvoj hrvatskih otoka. Svaka udruga koja ima sjedište na otocima, te čija je djelatnost usmjerena na razvoj lokalne zajednice, ima pravo prijaviti jedan projekt na natječaj. Od 2008. do 2014. godine u projekt otočnih udruga uloženo je 2,95 milijuna kuna. Novci su dodijeljeni za 228 projekata s maksimalnim iznosom pojedinačne potpore od 30.000 kuna.
„Poticaj civilnom sektoru na otocima provodi se jednom godišnje od 2008. godine. Otočnim udrugama, dodjeljuju se bespovratna sredstva osigurana u državnom proračunu. Projekt prostorno obuhvaća šest obalno-otočnih županija koje uključuju: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju. Potiču se projekti koji obuhvaćaju: unaprjeđenje kvalitete života u lokalnoj zajednici, kulturu i umjetnost, obrazovanje, znanost i sport“, kaže glasnogovornica Vuko.
Za ovu godinu odabran je 21 projekt ukupne vrijednosti 294.500 kuna. Tko je i za kakve aktivnosti dobio novac?
Potpore za 21 projekt ukupne vrijednosti oko 300 tisuća kuna
„Na ovogodišnji natječaj za dodjelu financijskih potpora otočne udruge prijavile su 56 projekata, od kojih je odabran 21 ukupne vrijednosti od gotovo 300.000 kuna. „Lepeza aktivnosti je dosta široka – od potpora s kojima se potiče rad udruga roditelja djece s posebnim potrebama , onima koje brinu o zaštiti okoliša, do sportskih udruga. Popis najbolje o tome svjedoči, a sigurno može biti i poticaj za udruge na drugim otocima da na ovaj način pokušaju unaprijediti život“, kaže glasnogovormnica Vuko.
Ove godine potpore su dobile Udruga za zaštitu prirode i okoliša, te promicanje održivog razvoja „Argonaut“ (Murter), Športsko ribolovni klub „Botnica“ (Prvić Luka), Udruga roditelja i djece „Bodulići“ ( Zlarin), Ekološka udruga Žir (Žirje), Udruga za promicanje kulture i umjetnosti „Dobre Dobričević“ (Lastovo), Udruga roditelja djece s posebnim potrebama „Cvitić“ (Vela Luka), Moreška – Kulturno umjetničko društvo Korčula (Korčula), Ekološko ronilački klub „Korčula“ (Korčula), Ženska klapa „Nava“ (Orebić), Udruga „Zemlja za nas“ (Nerežišće), Udruga za zaštitu imovine, života i dobara na otoku „Otočka služba spašavanja Drvenik Mali“ (Drvenik Mali), Udruga za razvoj društvene odgovornosti, očuvanja tradicije i poboljšanja uvjeta života na otocima „Održivi otok“ (Jelsa), Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju (Stari Grad), Anatomija otoka – Centar za istraživanje i razvoj (Vis), Plavi svijet Vis (Gornji Rukavac,Vis), Udruga „Sol“ (Olib), Jedriličarski klub „Guc“ (Sali), Društvo „Naša djeca Cres“ (Cres), Hrvatsko bioetičko društvo (Mali Lošinj), Udruga invalida kvarnerskih otoka (Punat), te Udruga za djecu i mlade „Kocka“ (Rab). Ministarstvo kontrolira namjensko trošenje odobrenih sredstava, na temelju obveznog opisnog i financijskog izvješća koji su udruge dužne dostavljati.
Murter rekorder s 14 ostvarenih potpora
Kako podjela izgleda kad se motrište sa cjelovite otočke zajednice usmjeri na pojedinačni arhipelag, primjerice šibenski?
„Udruge sa područja šibenskih otoka zaključno sa 2015. godinom dobile su sredstva za 25 projekata u iznosu od 368.000,00 kn. Na tom području rekorderi su na Murteru. Tamo je čak 14 potpora ostvareno, a udruzi Argonauta s tog otoka sredstva su dodijeljena svake godine. Na otoku Žirju dodijeljena su sredstva za 4 projekta od čega tri godine Ekološkoj udruzi „Žir“ za projekt „Đir za žir““, kaže glasnogovornica Vuko..
Na otoku Prviću sredstva su dodijeljena Udruzi za promicanje kreativnog i zdravog života „Otok“, Udruzi za očuvanje i promociju naslijeđa Prvića „Baština“, Jedriličarskom klubu „Zmaj“ te će ove godine sredstva biti dodijeljena Sportsko – ribolovnom klubu „Botnica“ za projekt „Čista lučica“.
Glazbena udruga „Prvi glas“ sa otoka Zlarina dvije je godine dobila sredstva, a ove godine sa područja Zlarina sredstva su odobrena Udruzi roditelja i djece „Bodulići“.
Zlarin (Foto: TZ Zlarin)
Horvatova renesansa na Prviću
‘Otkad sam došao na Prvić, slušao sam mlade kako im je dosadno i kako je zima na otoku čisti užas. Svi su stalno pričali kako treba napraviti ovo i ono, ali nitko da napravi prvi korak’, prisjeća se Filip Horvat, fotoreporter svjetskoga glasa koji je 2004. godine u staroj školi otvorio hotel, a onda malo pomalo od furešta postao bodulac i uključio se u rad udruge „Otok“. Pokrenuli su „Kreativne dani Fausta Vrančića“, koji se održavaju 8.listopada. Cilj projekta je povezati kreativce iz urbanih područja sa otočanima kako bi se oživio i obogatio otočni život izvan sezone kojeg čini svega 400 mještana. Specifičnost ovoga petodnevnog projekta je multidisciplinarnost, a oslanja se na ideju o bogatsvu i širini ljudske kreativnosti, utjelovljenoj u“homo-universalisu“ i renesansni genij Faust Vrančić koji je sahranjen na otoku. U njegovu je čast u rujnu 2012. godine otvoren i Memorijalni centar. „Pozvao sam svoje kretaivne prijatelje i oni su se odazvali – od Filipa Šovagovića, Renata Metessija, pa do zmajara, fotografa, restauratora, hakera, kuhara, staklopuhača i učitelja joge…“, kaže Filip.
„Naravno da sam oduševljena ovakvim susretima. S jedne strane oni omogućuju otočanima pristup sadržajima koji su im zbog zbog specifičnosti otočnog života rijetko dostupni, a sa druge strane, sudionicima i posjetiteljima projekt je ponudio priliku da upoznaju otok Prvić izvan turističke sezone. U svakom slučaju otok živi, a to je najvažnije“, kaže Nives, otočanka sa stalnom adresom u Šibeniku i srcem u Prviću.
Natječaj za otočke udruge za 2016. bit će objavljen na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja: Bodulci sa svih strana Jadrana pažljivo čitajte i potrudite se!
