Riža (Foto: FAO)
Glad je, prema Općoj i nacionalnoj enciklopediji, osjet izazvan nedostatkom hrane, praćen osjećajem neugode, grčevima, mučninom, općom slabosti i psihičkim klonućem. Prema mišljenju Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Šibenika krajnje je vrijeme da se u Republici Hrvatskoj i u Šibeniku započne borba za iskorjenjivanje gladi u školama, bez obzira što te gladi, prema podacima nadležnih službi – NEMA!
Glad i neishranjenost, pojava je u nerazvijenim područjima svijeta u kojima je zbog zaostalosti u načinu obrade zemlje stanovništvo izvrgnuto stalnoj oskudici. Glad je, prema enciklopediji, jedan od najvećih problema suvremenog svijeta, a kako bi i Šibenik bio suvremen, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnici su govorili o gladnoj djeci u ovdašnjim školama. Predložili su i humanitarnu akciju kojom bi se pomoglo toj gladnoj djeci, a izvršna gradska vlast obećala je da će kontaktirati škole i pobrinuti se da im se omogući besplatna školska marenda.
Istovremeno s gradskom upravom, u iskorjenjivanje gladi krenulo je i Ministarstvo socijalne politike i mladih. Ovo je ministarstvio raspisalo natječaj za dodjelu 24 milijuna kuna udrugama koje će se prijavljivati s projektima usmjerenim na osiguravanje prehrane u školi djece iz socijalno ugroženih obitelji. Kako se na natječaj mogu javiti samo udruge, Grad je odlučio na ovaj natječaj aplicirati preko Crvenog križa. Od ravnatelja škola zatražili su popise gladne djece. Uzalud su ravnatelji šibenskih osnovnih škola pojašnjavali kako oni u školama nisu stručni i kako nisu određeni nikakvi kriteriji po kojima se može odrediti koje dijete gladuje, a koje ne. – Tražile su se nestručne, paušalne ocjene razrednika o tome koja su djeca u razredu gladna, a koja nisu. Takve proizvoljne podatke bi netko onda koristio za raspodjelu tih 24 milijuna kuna. Ako uistinu postoji glad, jedna buhtla ili piceta za školsku marendu neće nahraniti dijete za cijeli dan. Žalosno je da netko pokušava skupiti političke poene na gladnoj djeci i to za sto kuna, koliko košta školska marenda jednog djeteta za jedan mjesec – rekla nam je ravnateljica OŠ Meterize Margit Vrbičić.
Mapa svjetske gladi (FAO)
Prema njenom mišljenju, djeca se općenito loše hrane, ali ne zato jer im roditelji nemaju ili ne žele dati za marendu. Djeca vole imati novac u džepu i ne plaćaju školsku marendu, nego sama idu u trgovinu i tamo kupuju slatkiše, čokalade, grickalice i gazirana pića. Uzalud su ravnatelji objašnjavali da je osnovni problem prehrane njihove djece to što je ona nekvalitetna i da ništa kvalitetnija neće biti ako im Ministarstvo socijalne politike i mladih kupi svaki dan picetu, sendvič, krafnu ili neko drugo što jeftinije jelo prekrcano uljem, brašnom, kemikalijama, aditivima, pojačivačima okusa, E spojevima… kojima se ionako hrane u velikim količnama. To što je eventualna pothranjenost djece posljedica složenih socio-ekonomskih prilika u njihovim obiteljima koje se neće poboljšati jednim lošim obrokom, nikoga nije bilo briga. O uvođenju kuhanih obroka u ovdašnje škole, kojima bi se gladna djeca uistinu mogla kvalitetno najesti za cijeli dan, nitko nije ni razmislio. Još manje se ramišljalo o tome da je o navodno gladnoj djeci, prije poduzimanja ove akcije, trebalo pitati stručnjake, profesionalce kojima je prehrana ili briga za siromašne, gladne i marginalizirane posao kojim se bave sustavno. A očito je i zašto: Centar za socijalnu skrb nema saznanja da na ovom području ima gladne djece, što ne bi bilo korisno u jednoj ovakvoj združenoj promidžbenoj akciji.
– Centar ima evidencije o korisnicima (obiteljima) koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu i o obiteljima koje povremeno, kada su u kriznoj situaciji, zatraže jednokratne novčane naknade. Ali nigdje nemamo zabilježeno da su djeca ugrožena jer su gladna. Mišljenja sam da je problem gladi nepostojeći jer je to pitanje u našem sustavu riješeno, pa pomoć u hrani (i odjeći, obući, higijenskim potrepštinama i drugo) uspješno rješavaju organizacije civilnog društva (Caritas, Crveni križ). Naši korisnici koji potražuju pomoć u vidu jednokratne novčane naknade ističu trenutne probleme kao što su: plaćanja režijskih troškova, nabavke lijekova koje ne mogu dobiti na recept, troškove vezano za liječenje, nabavku neophodnih kućanskih aparata i slično, a glad ili pothranjenost djece nitko nije spominjao – kaže u odgovoru na novinarski upit ravnateljica Centra Davorka Grbac-Plavčić, diplomirana socijalna radnica (POVEZNICA).
Centar za socijalnu skrb redovito osigurava korištenje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i jednokratnu naknadu koje odobrava za samce i kućanstva. Na dan 31.12.2014. u Šibeniku je bilo 226 kućanstava koja primaju zajamčenu minimalnu naknadu, a u njima je bilo ukupno 242 djeteta u dobi do 18 godina. Ipak se uključio u aktivnosti prijave na natječaj Ministarstva socijalne politike i mladi. U suradnji s Gradom i Centrom na natječaj će se prijaviti Crveni križ – Šibenik i tražit će novac za osiguravanje prehrane učenicima Osnovnih škola za vrijeme boravka u školi. Takvih kojima treba besplatna marenda ravnatelji šibenskih osnovnih škola nabrojili su ukupno 160.
Bude li ‘sreće’ na natječaju, 160 mališana iz šibenskih škola ubuduće će besplatno dobijati, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, najjeftinije i najlošije moguće krafne, bureke, buhtle, lisnata i vučena tijesta, sendviče i drugu nezdravu hranu. To što Centar za socijalnu skrb upozorava da u šibenskim školama djeca nisu gladna, a nutricionisti kao i FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) da djeca iz siromašnih obitelji ionako imaju zdravstvenih problema (pretilost) zbog prevelikog unosa jeftine i nekvalitetne hrane, u ovom slučaju ne znači ništa. Dat ćemo im još takve hrane. Zar će stručnjaci znati bolje od onih koje smo izabrali da donose važne odluke? Nipošto. Oni su ispravno odlučili s ovakvom ‘socijalnom osjetljivošću’ svidjeti se masama koje će ih ponovno birati i na koncu će barem oni i njihova djeca imati osiguranu kvalitetnu prehranu.
Oglas
