Svijet se danas sve više koristi umjetnom inteligencijom, roboti su sve češća zamjena za čovjeka, razvoj tehnologije premašuje ljudsku maštu, a u nekim dijelovima svijeta ljudi još uvijek umiru od gladi. Prema podacima Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom ( GNAFC ) broj ljudi koji pate od gladi dramatično je visok. Lani je čak 266 milijuna ljudi u 47 zemalja bilo u riziku od akutne nesigurnosti zbog opskrbe hranom, objavila je u petak Globalna mreža ( GNAFC ), javlja N1, pozivajući se na redovito izvješće spomenute asocijacije. Istovremeno, u svijetu se godišnje baci gotovo milijardu tona hrane…
Izvješće GNAFC-a pokazuje da je nesrazmjerno glađu pogođeno deset zemalja, među kojima su Afganistan, Sudan i Jemen, a generalno se akutna nesigurnost opskrbe hranom u zadnjih deset godina udvostručila. Prošle godine, po prvi put proglašena je glad u Pojasu Gaze i u nekim dijelovima Sudana.
Nažalost, perspektive su i za ovu godinu sumorne, a GNAFC predviđa da će aktualni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost situaciju u brojnim državama držati na kritičnoj razini, a moguće je da će doći i do pogoršanja situacije, pogotovo u nekim zemljama i regijama gdje bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla značajno utjecati na još težu krizu u opskrbi hranom.
Istovremeno, prema podacima UN-a, u svijetu se godišnje baci gotovo milijardu tona hrane, odnosno gotovo 20 posto namirnica dostupnih stanovnicima svijeta.
Iako se dosad uglavnom vjerovalo da se hrana baca u bogatim zemljama, istina je da se baca u svom zemljama, i bogatim i siromašnim, dok je prema podacima UN-a blizu 700 milijuna ljudi diljem svijeta gladno, a 3 milijarde, od ukupno 7,8 milijardi ukupnog svjetskog stanovništva, nema pristup zdravoj hrani.
Svake godine baci se 121 kilogram hrane po stanovniku Zemlje, pritom 74 kilograma ili oko 60 posto se baca u kućanstvima. Inače, od ukupno raspoložive hrane, 11 posto se baca u kućanstvima, 5 posto u restoranima i 2 posto u maloprodaji. Oko 14 posto namirnica u svijetu izgubljeno je i prije nego stignu do tržišta, što je vrijednost od oko 400 milijardi dolara godišnje!
Bacanje hrane odgovorno je za oko 10 posto globalnih stakleničkih plinova, što je podatak nad kojim bi se svakako trebalo zamisliti.
Hrvatska godišnje ( prema podacima iz 2024. ) baci oko 280 tisuća tona hrane, svaki stanovnik ove male zemlje u prosjeku godišnje baci u smeće 72 kilograma. U Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se oko 88 milijuna tona hrane. Zamislite samo koliko bi se gladnih usta moglo nahraniti da sva ta hrana, koja je nekome višak, ili se naprosto nekomu nije svidjela, nije bačena u smeće, da je pravednije raspodijeljena i dostupnija u svim dijelovima svijeta. Nažalost, neki je imaju previše, neki umiru od gladi…
Dok neki grabe bogatstva, stanovništvo Sierra Leone često gladuje (foto: www.wfp.org)
