Papa Franjo, aktualni šef svih katolika, nastavlja sa svojom serijom zanimljivih javnih istupa. Kako je već poznato, Papa Franciscus ili argentinskim imenom Jorge Mario Bergoglio, do sad je već zaprepastio mnoge, a najviše one unutar crkve, uglavnom svojim otvorenim i bespoštednim kritikama društva, a ponajviše negativnih pojava u ‘vlastitim redovima’.
Tako se, podsjetimo, okomio na pojave tarifnog sustava naplate za vjenčanje i sprovode (unatoč tome što je Isus Krist otkupljivao besplatno i gratis), te je u više navrata secirao oholost, bešćutnost i odvojenost od realnog života dijela crkvenih dužnosnika, a svećenike usporedio s avionima koji postaju vijest samo kada se sruše.
‘Mi nismo gospodari stvorenoga’
Sudeći prema izvještajima na stranicama Radio Vatikana s njegovih današnjih propovjednih aktivnosti, danas mu je lajtmotiv bila – ekologija.
– Zemlja je vaša, brinite se za nju, obrađujte je i usavršavajte. Za Zemlju smo i mi odgovorni; za rast stvorenoga; trebamo čuvati prirodu poštujući njezine zakone. Mi nismo gospodari stvorenoga – kazao je među ostalim danas papa.
Govoreći nadalje o ‘obvezi čuvanja stvorenoga’, ustvrdio je kako je ‘poštivanje prirodnih zakona prvi odgovor na Božje stvaranje: čuvati dakle stvoreno’.
– Kada vidimo okupljene ljude kako raspravljaju o zaštiti stvorenoga, mislimo da su to ‘Zeleni’. Ali ne, to je kršćanski odgovor na prvo Božje stvaranje. To je naša odgovornost. – ustvrdio je papa.
‘Zeleni’ papa u obrani ‘zelenih’
Tako je i katolički poglavar stao u obranu ‘zelenih’, za koje tamanitelji prirodnih resursa pod egidom tzv. razvoja često ekološki svjesne žitelje Zemlje smatraju idealističnim budalama koji nerazumno sprječavaju rast i razvoj zbog tamo neke vode, riba i šišmiša.
Dapače, papa bi nakon ovoga i nekih silnih proekoloških istupa već dobio nadimak – Zeleni papa. Valja nam doznati kakvo je stajalište pape o aktualnim planovima za bušenje Jadrana radi nafte, zbog kojih se već navelike bune i vatikanski i naši susjedi Talijani. Po gore navedenome, dalo bi se zaključiti kako papa ne bi trebao odobravati takvu posvemašnju devastaciju prirode i mora, koja dokazano prozvodi katastrofe kataklizmičkih razmjera.
Papa Franjo voli nogomet (foto Facebook papa Francesco)
Dan ranije, papa Franjo progovorio je o drugoj pošasti – gladi u svijetu i neravnoteži bogatstva.
– Za rješavanje teških problema kao što je glad u svijetu, prije svega je potrebno ukloniti korijen svih zala, a to je nepravednost – istaknuo je papa Franjo u video-poruci prikazanoj povodom skupa u Milanu o temi „Expo idejâ, talijanski uzor prehrane kako bi se nahranio planet, između novìnâ i održivosti“.
Paradoks obilja, rasipanje i bacanje hrane
Uoči svjetske izložbe Expo 2015 tamo su se okupili bijelosvjetski političari, manageri i poduzetnici, predstavnici međunarodnih organizacija.
– Drama onih koji se, izmučeni glađu, bore za život, još je otežana onim paradoksom obilja: proizvodnja hrane u svijetu, naime, dostatne za sve ljude, ne podudara se s pravednom raspodjelom, i to zbog vrlo ozbiljnih pojava, među kojima je rasipanje, bacanje i pretjerano trošenje hrane – smatra papa Franciscus.
Ima on i rješenje: potrebno je ukloniti korijen svih zala, a to je nepravednost, treba odustati od potpune samostalnosti tržištâ i financijske špekulacije, te provoditi zdravu gospodarsku politiku kojoj je u fokusu dostojanstvo ljudskoga bića i opće dobro.
Potom je iz pape ponovno izravno progovorio Zeleni papa te predložio ‘očuvanje Zemlje koja nam je povjerena’.
Papa kao poglavica Seattle
– Zemlja nam je povjerena kako bi nam bila majka, sposobna dati svakom čovjeku sve što je potrebno za život. Zemlja je velikodušna i ništa ne uskraćuje onomu tko ju čuva. Zemlja traži poštovanje, a ne nasilje, ili još gore, bahatost nekog gospodara. Imamo ju predati našoj djeci još boljom, očuvanom – istaknuo je papa Franjo, koristeći se na trenutak retorikom kao nekoć indijanski poglavica Seattle u svom legendarnom govoru (pismu) upućenom američkom predsjedniku nakon njegove ponude za kupnju indijanske zemlje iz 1854. godine.
Pravi primjer svojevrsne ekološke ekumene ili eko-ekumene.
– To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome. Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjet ćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednog dana otkriti – naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja – govorio je indijanski poglavica Seattle, po kojemu je današnji grad u SAD-u dobio ime.
Svakako preporučamo pročitati čitavo njegovo pismo (OVDJE), budući da je i dan danas inspirativno za mnoge, a moglo bi biti i poučno za one kojima neke bitne teme nisu doprijele do glave. Na žalost, pismo je i danas itekako bolno aktualno, budući da ‘bijeli čovjek’ od poglavičnih riječi od tada naovamo nije naučio mnogo ili ništa. Za pretpostaviti što bi mudri poglavica danas, da živi u Karlobagu ili na Mljetu, mislio o potencijalnim bušotinama u podmorju majke Zemlje.
Evo za kraj i jedne poglavičine rečenice koja se može ticati i mogućeg zagađenja zipke čovječanstva – mora. Na primjer, naftom…
– Zaprljajte vaš krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću.
Poglavica Seattle pred kraj života
Oglas
