Otkako je papa Franjo preminuo, jedno od najčešće postavljanih pitanja u javnosti bilo je hoće li Andrej Plenković slijediti primjer svoga bivšeg kolege, HDZ-ovog nekadašnjeg premijera Ive Sanadera koji je u povodu smrti pape Ivana Pavla II u Hrvatskoj proglasio trodnevnu nacionalnu žalost. No, Plenković je tijekom boravka u Jasenovcu, gdje je sudjelovao na obilježavanju 80-te obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora, manje-više otklonio dvojbe oko toga. Dan žalosti u Hrvatskoj će, po svoj prilici, biti na dan ispraćaja pape Franje, u subotu 26.travnja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je tijekom uskrsnih blagdana s obitelji boravio u Rimu i jedan je od posljednjih dužnosnika koji su se sreli s papom nakon mise. Prema Plenkovićevim riječima, vidjelo se da je papa u lošem zdravstvenom stanju da je slab i izmučen bolešću, ali je i u tim trenucima ostao blag i strpljiv.
Plenković je u Rimu boravio privatno i nije namjeravao tražiti službeni susret s papom, ali je do njega ipak došlo na inicijativu vatikanskog protokola, kojeg je sa zadovoljstvom prihvatio. Okolnosti posjete posebno je želio ispričati, kazao je u utorak novinarima u Jasenovcu, zbog „groznih komentara” na društvenim mrežama koji su uslijedili nakon njegovog susreta s papom. Požalio se usput, i da ti komentari na društvenim mrežama kod nas poprimaju “besramne razmjere”.
Tom prilikom je kazao i da će u subotu, na dan ispraćaja pape Franje, biti proglašen i dan žalosti. Izrazio je i želju da ide na sahranu, ali će, dodao je, sačekati da se objave detalji papinog ispraćaja.
Mnogi su, međutim, spekulirali hoće li se Plenković ugledati na svog nekadašnjeg kolegu Ivu Sanadera, čija je Vlada, nakon smrti pape Ivana Pavla II, proglasila trodnevnu žalost u Hrvatskoj. Smatra se da to i nije tako čudno s obzirom da su hrvatski vjernici Ivana Pavla II doživljavali „svojim papom” više od bilo kojeg drugog jer im je, navodno, bio izrazito sklon. A papa Franjo nekima od njih se zamjerio zaustavljanjem procesa proglašenja kardinala Stepinca svetim, dok se ne razjasne neke nedoumice oko njegovog odnosa prema ustaškom režimu i NDH. Također, nije priznao ni Međugorje, osim duhovnih plodova toga svetišta. Dodijelio mu je status „Nulla Osta”, što znači da se potiču crkvena hodočašća i pobožnosti, molitve i ispovijedanja, ali se u navodna nadnaravna ukazanja ne ulazi.
