U 89. godini života, na uskrsni ponedjeljak umro je katolički poglavar Papa Franjo. Još jučer, obratio se vjernicima na trgu Svetog Petra u Vatikanu i čestitao im Uskrs. Bit će sahranjen u bazilici sv. Marije Velike. Bio je prvi Latinoametikanac i prvi isusovac na čelu Katoličke crkve. Njegov pontifikat tijekom proteklih 12 godina bio je obilježen brigom za siromašne, milosrđem, poniznošću i skromnošću.
Jorge Mario Bergoglio iz Buenos Airesa izabran je 2013. za papu u 76. godini, kao nasljednik Benedikta XVI, a odabrao je ime Franjo u čast Franje Asiškog što je bio jasan znak da će se Crkva okrenuti siromašnima, onima najpotrebitijim. Papa Franjo promijenio je lice modernog papinstva, izbjegavao je privilegije, bio je skroman, susretljiv, brižan. Njegov je pontifikat bio izazovan, njegovi pokušaji da Katoličku crkvu učini uključivijom nisu dobro primljeni u konzervativnijim krugovima koji su mu zamjerali na obračunu s pedofilijom u crkvenim redovima, izjavio je i da bi se Crkva morala ispričati homoseksualcima, a europske migrantske centre uspoređivao je s koncentracijskim logorima.. Uz sve to želio je reformirati vatikansku birokraciju i iskorijeniti korupciju u vatikanskoj banci, preispitivao je brutalnu ekonomiju slobodnog tržišta i surovog kapitalizma. Stoga, koliko god se smatra jednim od najomiljenijih papa ikad, imao je i svoje žestoke oponente, pa i neprijatelje.
Početkom veljače dijagnosticirana mu je obostrana upala pluća, no kad se njegovo zdravstveno stanje stabiliziralo mnogi su htjeli vjerovati da je papa ozdravio i da je najveća opasnost po njegov život minula. No, bolest i godine učinile su svoje.
Iako se na Uskrs obratio vjernicima, slab i izmučen od bolesti uspio je tek tiho izgovoriti : Draga braćo i sestre, sretan Uskrs!
No Urbi et Orbi pročitao je nadbiskup Diego Ravelli. Papa je priželjkivao mir u cijelom svijetu, a posebno je u mislima bio sa stanovnicima Ukrajine. Mislio je na Palestinu, Izrael, Ukrajinu, Jemen, Demokratsku Republiku Kongo, Armeniju i Azerbajdžan, Sudan, Južni Sudan, Mijanmar i brojna stratišta u svijetu gdje je „čovjek čovjeku vuk”, a sjetio se i stradanja u Gazi, koja se nalazi u Isusovoj domovini u Svetoj zemlji, prizivajući ustrajno mir, čovječnost, nadu, toleranciju i razumijevanje među ljudima.
Nakon odlaska pape Franje svijet sigurno neće biti bolje mjesto. Vjeruje se da je preminuo od moždanog krvarenja, ne od upale pluća, a smrt je nastupila u nedjeljno uskrsno jutro u 7:35. Očekuje se da će tijelo pape Franje biti preneseno u vatikansku baziliku u srijedu ujutro, 23. travnja, nakon prve kardinalske kongregacije, kako je priopćeno iz Vatikana.
Sada počinje razdoblje „sede vacante” ( upražnjena papinska stolica ), a potom slijedi konklava, izbor novog, 267 pape, u čijem izboru mogu sudjelovati i dva biskupa iz Hrvatske, kardinal Josip Bozanić ( 76 ), zagrebački nadbiskup u miru i kardinal Vinko Puljić ( 79 ), vrhbosanski nadbiskup od 1991. do 2022. Da je Papa umro godinu dana kasnije kardinal Puljić ne bi mogao sudjelovati u izboru novog pape jer je to dopušteno samo onima koji su mlađi od 80 godina.
Svjetski čelnici odaju počast papi, a među njima i hrvatski predsjednik i premijer, Zoran Milanović i Andrej Plenković. U Francuskoj su se zvona s Notre Damea oglasila 88 puta za papu Franju, u Austriji su se sva crkvena zvona oglasila u 17 sati, uz crne zastave koje će biti izvješene na sve crkve i crkvene zgrade. I američki predsjednik Donald Trump naredio je da se zastave u čast pape Franje i poštovanja sjećanja na njega, vijore na pola koplja.
