Koliko se vrsta ptica kriju u tršćacima najvećeg jezera u Hrvatskoj? Zbog čega su među njima posebno važni mali vranac (Phalacrocorax pygmens) i čaplja danguba (Ardea purpurea) koja je postala njegov zaštitni znak? Zašto je Posebni ornitološki rezervat posebno važan močvarni sustav...
U Vranskom polju između Biograda na Moru i sela Kakma, uz jedan od melioracijskih kanala vodom bogatog sliva Ravnih kotara, posadili smo u drvored stotinu topola u čijim će se dupljama jednom kad narastu gnijezditi jedna od žarkim bojama najdojmljivijih ptica Europe. Subotnju volontersku...
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero organizira volontersku akciju sadnje 150 topola s posebnim ciljem kako bi se pomoglo zlatovranu, ovogodišnju pticu godine u Hrvatskoj, spasiti od izumiranja. Pozivaju zainteresirane na subotnju sadnju, ručak i druženje, a i napominju da je kroz...
Akcija čišćenja će se u Parku prirode održati u nedjelju, 22. travnja od 09:30 – 13 sati.
Slana voda nije slatka, a jezero bez vode više nije jezero.
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i ove godine organizira Sajam lokalnih proizvoda “Luka i igara”, u nedjelju 6. kolovoza 2017. od 18-22 sata na vidikovcu Kamenjak. “Zvijezda” Sajma svakako je nadaleko poznati i cijenjeni banjevački luk, stoljećima korišten kao začin i...
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero podnijela je, početkom studenog, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije projektnu dokumentaciju pod nazivom: Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode ”Vransko jezero”.
Noć šišmiša održava se u nedjelju 28. kolovoza u Kids klubu Kamp Parka Soline u Biogradu na Moru s početkom u 16:30.
Na lokaciji Osridak – Gradina u Parku prirode Vransko jezero danas su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja utvrde iz 15. stoljeća.
Čaplja danguba i ćubasti gnjurac neobične su zvijezde Maskenbala ptica koji, već četvrtu godinu, organizira PP Vransko jezero.
Tema ovogodišnjeg dana vlažnih staništa je „Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo“ , a odabrana je da pokaže vitalnu ulogu močvarnih područja za budućnost čovječanstva.
Upravljači zaštićenim područjima moraju stalno voditi računa o tome da preveliki broj posjetitelja ne ugrozi primarnu svrhu i razlog postojanja tih ustanova – zaštitu lijepe prirode
