Hrvatska željeznica je uvjerljivo najgora u EU-i. Nazadne i nesposobne vlasti zadnjih nekoliko desetljeća su sustavno zanemarile željeznički promet u Hrvatskoj – potpuno suprotno od drugih članica EU-e i pametnijih država, ali i onih siromašnijih diljem svijeta. Povodom Europskog tjedna mobilnosti i današnjeg Dana bez automobila, Zelena akcija upozorava na apsurdnu nacionalnu prometnu politiku koja deklarativno potiče zelenu tranziciju, dok u praksi sustavno zanemaruje željezničku infrastrukturu. Evo njihove objave:
Primjer te politike je nedavna nabava novih vlakova za trasu Zagreb – Split, koji predstavljaju tek kozmetičku mjeru u sustavu koji ne funkcionira. Iako podržavamo ulaganje u vozni park, nabava modernih vlakova za relaciju između dva najveća hrvatska grada nema puno smisla na ovako lošoj infrastrukturi. Zbog dotrajale, jednokolosiječne i neelektrificirane “Ličke pruge”, ti će novi tehnološki napredni vlakovi i dalje voziti prosječnim brzinama jedva većim od onih koje su vlakovi postizali još prije drugog svjetskog rata. Putovanje od Zagreba do Splita i dalje će trajati poražavajućih šest do osam sati, čime željeznica ostaje potpuno nekonkurentna automobilskom i autobusnom prijevozu.
Vlada se često hvali “povijesnim ulaganjima” i renesansom na željeznici, mašući projektima poput modernizacije dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac, Križevci – Koprivnica – državna granica ili Dugo Selo – Križevci. No razočaravajuć je podatak da to čini tek oko 1% cjelokupne željezničke mreže u Hrvatskoj, a od preostalih 99% tek je manji dio moderniziran u prethodnom razdoblju. Prema istraživanju Klimatskog portala, stanje na infrastrukturi je sve gore – komercijalna brzina putničkih vlakova je u 7 godina (2017. – 2024.) pala za čak 10 km/h te sada iznosi svega 45 km/h. Određena unaprijeđena su skoro pa zanemariva – npr. udio dvokolosječnih pruga u istom periodu povećao se s 10% na 11%, a udio elektrificiranih pruga s 37% na 39%.
Ilustracija/fotomontaža
Pravi prioritet ove države jasno se vidi kada usporedimo ulaganja u željeznicu s ulaganjima u cestovnu infrastrukturu. Dok se projekti na željeznici razvlače desetljećima, Vlada RH i tvrtke u državnom vlasništvu bez problema pronalaze milijarde eura za izgradnje brzih cesta,, izgradnju ili proširenje cestovnih obilaznica, daljnje proširenje mreže autocesta…
Zelena akcija zbog toga od Vlade RH traži stvaran fokus na što brže unaprjeđenje željezničke infrastrukture, osobito u međugradskom prometu, umjesto nastavka obilnog financiranja cestovne infrastrukture.
Inače, prije nekoliko godina je EU objavila dokument „Promet u EU – trendovi i problemi“.
-Status željezničke infrastrukture znatno zaostaje za prosjekom EU-a. Željeznička mreža u Hrvatskoj iznosi 5-6%, u usporedbi s prosjekom EU od 60%. Zastarjela i ograničena željeznica infrastruktura rezultira niskom konkurentnošću, niskom kvalitetom usluge i općom sklonošću drugim vrstama prometa, posebice cestovnom, gdje je kvaliteta infrastrukture znatno veća. Međutim, troškovi i negativni utjecaji na okoliš također su veći. – uz ostalo na piše na 75. stranici tog izvještaja EU-e.
Ako imate strpljenja i živaca, više možete pročitati ovdje na engleskom jeziku: https://ec.europa.eu/…/2019-transport-in-the-eu-current-tre…
Ilustracija/fotomontaža
