U 73. godini života preminuo je predsjednik šibenskih antifašista Zoran Restović, otac saborskog zastupnika i predsjednika SDP-a Šibenik, Tončija Restovića. Ono po čemu će ga mnogi pamtiti, ne samo u Šibeniku, nego u cijeloj Dalmaciji, ali i šire, je Muzej pobjede za čije je otvaranje u Šibeniku najzaslužniji.
Otkako je ovaj, za novohrvatske prilike, raritetni muzej otvoren, Restović mu je bio potpuno posvećen kao njegov voditelj i osnivač. Muzej je bio mjesto susreta još živućih antifašističkih boraca iz Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka i suvremenika koji danas, unatoč sasvim oprečnim trendovima u društvu, baštine antifašizam kao povijesnu stečevinu modernog, demokratskog svijeta i prenose je novim generacijama.
Bio je pun planova za Muzej, a pogotovo za uređenje Spomen-parka na Šubićevcu, posvećenog Radi Končaru i drugovima, 25 radnika i seljaka sa splitskog područja, pogubljenih 22. svibnja 1942. godine. Restović je Spomen-park u budućnosti vidio kao multimedijalnu platformu koja bi imala edukativan karakter i na popularan način učenicima iz cijele Hrvatske kvalitetno, na osnovu autentičnih dokumenata, približila povijesna događanja i stradanja mladih antifašista, koji su mučki likvidirani od talijanskih fašista uz betonske stupove na šibenskom Šubićevcu.
Nije dočekao da mu se želja i ostvari. Ali, Spomen-park je, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj upornosti, djelomično obnovljen, a Muzej pobjede je živio svoj neovisni život. I on s njim. Kažu, do posljednjeg daha…
Prije rata, Zoran Restović je radio u Građevinskoj inspekciji u Šibeniku, a okušao se i kao poduzetnik u građevinskom sektoru kao direktor tvrtke ZAK, građevinsko-zanatskog i uslužnog poduzeća u Šibeniku.
Zadnjih godina Muzej pobjede je bio njegovo „radno mjesto” na koje je odlazio sa zadovoljstvom i elanom četrdesetgodišnjaka.
Nakon njega, mnogi se pitaju kakva će biti sudbina šibenskog Muzeja antifašizma…
