Kako Vlada doživljava hrvatsko pravosuđe, iako nedvojbeno najveći problem u funkcioniranju sustava, najbolje ilustrira činjenica da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić tek sada podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. na saborskom Odboru za pravosuđe. Rasprava je trajala gotovo četiri sata, ali su izvješća prihvaćena jednoglasno, iako bi bilo sasvim opravdano da su oba vraćena zbog iritantnog, zapravo nepristojnog kašnjenja. Jer, ovo je, ipak, 2023. !
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić odgovarao je na pitanja te na kraju rasprave poručio da se temeljni zakon poput ZKP-a ne treba mijenjati zbog svakog sitnog problema, ali je, prenosi N1, kazao i da je potrebna puno veća odgovornost svih uključenih u istragu.
Ne dolazi u obzir da se istrage sele iz DORH-a u policiju
Također, na pitanje predsjednika Odbora Mišela Jakšića o točnosti informacije da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju, Dobronić je decidirano odgovorio:
-To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a je definiran Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, a bitan princip je taj – moramo uvesti pojam pravne kulture, odnosno pravne tradicije. Ako nemamo tradiciju da je policija ta koja optužuje, onda se takve temeljne stvari ne mogu stalno mijenjati. Moramo se držati naše tradicije, a to radi DORH- bio je jasan Dobronić.
Đurđević: Nijedna država nema toliko optuženih visokih dužnosnika
Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević komentirala je za N1 izvješće predsjednika Vrhovnog suda u Saboru te navela da postoji radna skupina koja radi na izmjenama ZKP-a, ali nijedna zakonska izmjena, rekla je, neće moći spriječiti da informacije dođu u javnost, one su zaštićene međunarodnim pravom, a bez obzira radi li se o tajnim izvješćima, to su informacije koje novinari imaju pravo objavljivati.
-Mi smo imali javnu istragu još u bivšoj Jugoslaviji. Nejavna istraga znači da su informacije dostupne sudionicima u postupku i nema tajne komunikacije jer postoje priopćenja za medije te okrivljenik ima pravo izaći u javnosti, ako misli da mu neće naštetiti u daljnjem postupku. Tako smo vodili postupke i problema nije bilo. Od 2008. imamo i tajnu istragu, ali tu i okrivljenik nije znao da se vodi istraga i ona je bila tajna i za njega. Onda je Ustavni sud 2012. godine rekao da je to protuustavno i tada je uvedeno pravo obrane i sudska kontrola koja je na početku istrage- navela je Đurđević. Istina je, dodala je, da u fazi izvida i tajnih radnji dokazi mogu propasti ako dospiju u javnost, ali tu nikada nije bilo osuđujućih odluka a niti je otkriveno tko pušta informacije iz sustava. No, takvih curenja je bilo i bit će i dalje, ali informacije koje smo dosad imali u medijima, smatra, i trebale su izaći u javnost jer se radilo o sumnjama u korupciju visokih dužnosnika
-Opće je poznato da političari nemaju pravo na zaštitu privatnosti kao ostali građani, ali naravno oni imaju pravo na pravičan postupak i ne smije se kršiti presumpcija nevinosti. To znači da se nekoga ne smije proglašavati krivim i ne vidim da mediji to rade- ocijenila je zaključujući da smo mi jedno klijentelističko društvo u kojem vrijede pravila klijenata i nepotizma, i izuzetno smo umreženi.
S druge strane, za razliku od DORH-a, Europsko tužiteljstvo je neovisno od vlasti i zato ima takve uspjehe što se tiče kaznenih progona. Njihova nadležnost je za djela koja idu na štetu proračuna EU, a da biste to mogli morate biti na nekoj istaknutijoj poziciji. Hrvatska je, tvrdi Đurđević, zemlja s najvećim brojem prijava od strane samih građana, ali i jedina država EU gdje su dva ministra i dva gradonačelnika dosad optužena od europskog tužitelja. Nijedna druga država nema toliki broj optuženih visokih dužnosnika- istakla je prof. Đurđević na N1.
Plenković: Promijenit ćemo zakon i bit će to puno bolje
Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića komentirao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji, međutim, napominje kako su sva izvješća koja se tiču vladavine prava, a radi ih Europska komisija, vrlo dobra za nas i vidi se napredak. Praktički nema zakona u domeni pravosuđa, kazao je, koji nismo promijenili u proteklih nekoliko godina. Ali u Hrvatskoj zakoni i nisu problem, nego njihova primjena…
A kad je riječ o curenju informacija iz istraga, za koje je i Dobronić naglasio da to nije dobro, Plenković kaže:
-Disciplina? A kako? Kojom metodom? Je li dao recept? Nije dao recept, a slaže se ovim što sam ja rekao, koliko sam shvatio. Nema nikakve promjene u našem stavu, to nema veze s medijima- ponovio je napominjući da se točno zna kojem je to krugu ljudi prikupljena građa iz istrage dostupna.
-Model je takav da se zlorabi nešto što se ne smije zlorabiti, nema nikakvog razloga ni javnog interesa. Čiji je to interes? Donijet ćemo zakon, promijeniti ga i bit će to puno bolje- ustrajan je u svom naumu Plenković.
