Svake godine, 22-oga svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti – kako bi se utjecalo na podizanje razine svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju. A od 2003. godine, odlukom Hrvatskog sabora i donošenjem Zakona o zaštiti prirode, RH se pridružila svijetu u nastojanima za unapređenje zaštite prirode. Pa se od tada na isti datum, 22. svibnja – obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku i Stručno-znanstvena udruga Futura, pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Šibenika ove godine organizira prigodni program obilježavanja ta dva značajna dana za planet Zemlju. Pa će se tako u petak 21. i u subotu 22. svibnja u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku održati zanimljiv program raznolikog sadržaja:
PROGRAM – PETAK:
17:00 – 17:30 Otvorenje znanstveno-popularne radionice “Aranžmani od mediteranskog bilja”
17:30 – 19:30 Radionica “Samonikle ukrasne vrste za rez i aranžiranja” voditelji: doc. dr. sc. Boris Dorbić i Vinka Karađole, struč. nast.
19:30 – 20:00 Diskusija i evaluacija
PROGRAM – SUBOTA:
10:00 – 10:30 Izložba cvjetnih aranžmana nastalih na radionici i likovne izložbe članova OMH u Šibeniku i gostiju “Cvit u kamenu” (prizemlje i prvi kat)
10:30 – 11:15 Radionica kolažiranja prešanog cvijeća
voditeljica: Janja Parać
11:15 – 12:00 Radionica izrade kreativnih herbarija
voditeljica: Antonia Dorbić, mag. art. kip.
12:00 – 12:30 Poetski recital članova Ogranka i gostiju „Cvit u kamenu“. Podjela certifikata.
Velebitska degenija, endemska biljčica po kojoj je ime dobila i novinarska nagrada
O Robertu Visianiu
Na popisu djelatnosti Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, među ostalim je i proučavanje,
zaštita te promicanje hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Jedan od značajnih Šibenčana koji je dao veliki obol domaćoj znanstvenoj baštini ali i biološkoj raznolikosti – svakako je Robert Visiani (9. travnja 1800.– 4. svibnja 1878). Hrvatski liječnik i botaničar koji je studij medicine završio u Padovi, radio u Kotoru, Drnišu i Budvi. A od 1837. godine bio je profesor na sveučilištu u Padovi gdje je osnovao prvi botanički vrt u Europi. Njegovo životno djelo Flora Dalmatica do danas predstavlja najsveobuhvatniju znanstvenu obradu flore Dalmacije. Robertu Visianiju, rodni grad Šibenik posvetio je ulicu u kojoj je rođen, kao i najpoznatiji gradski perivoj u središtu grada – koji nose njegovo ime.
Dinarski špiljski školjkaš
Zbog čovjeka, druge vrste danas izumiru 1000 puta brže
Ovaj projekt usmjeren je na edukaciju građana s ciljem informiranja i podizanja svijesti o očuvanju okoliša i klimatskim promjenama. A koliko je to važno za opstanak Zemlje (pa tako i nas) govore podaci o trenutačnom stanju i trendovima. Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna. Očuvanje okoliša i prirodne bioraznolikosti ključ je za stvaranje zdrave i održive budućnosti. Vrste danas izumiru tisuću puta brže nego što bi to bilo bez utjecaja čovjeka. Time se narušava stabilnost ekosustava čije će posljedice na kraju osjetiti čovjek. Danas se u svijetu ulažu veliki napori u popravak uništenog i povratak izgubljenog.
Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojemu svatko ima svoju ulogu, a svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote.
Hrvatska je među najbogatijima (makar u nečemu, za sada…)
Hrvatska je po prirodnoj bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo 30% teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000. Bogatstvo vrsta očituje se i u endemičnosti. U Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema. U području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija. Važno je naglasiti da se u Hrvatskoj nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini.
Velebitska degenija u punom cvatu
