Trebale su proći godine i godine da bi Vrhovni sud odlučio o pravnoj utemeljenosti kredita u švicarskim francima, naknadno konvertiranim u eure, koji su uništili brojne hrvatske obitelj. I kad je odluka napokon donesena, javnost je o njoj informirana tek nakon desetak dana, koliko je trebalo Vrhovnom sudu da odluku – napiše (?! ) U najkraćem, sud je odlučio da korisnici spornih „švicaraca” nemaju pravo tražiti povrat preplaćene glavnice proizašle iz ništetnih ugovora, ali im je priznato pravo na isplatu zateznih kamata na iznose preplate nastale prije konverzije. Odluka apsolutno ide na ruku bankama, a ne građanima, no bahate banke koje gomilaju ekstra profite a gule kožu građanima, unatoč tome fingiraju kako su odlukom nezadovoljne!
Priznate zatezne kamate, koje se obračunavaju od trenutka sklapanja ugovora o kreditu do dana kada je obveza prestala provedenom konverzijom ( do 30. rujna 2015. ), iznose svega 20 posto ukupnih potraživanja korisnika kredita, pa je jasno da su odlukom Vrhovnog suda građani ogorčeni.
O „ ispravljanju nepravde” prema građanima zaduženim „švicarskim kreditima” odlučilo je prošireno vijeće VS-a, s devet glasova za ovakav stav i četiri izdvojena mišljenja. Od odluke VS-a su se izuzeli suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj, javlja Index.
Godinama se čekala odluka suda, godinama su se građani nadali pravdi i obeštećenju, i na kraju su im odobrene mrvice. U međuvremenu su sudovi u ovakvim predmetima različito presuđivali, pa je došlo do neujednačene pravne prakse jer se svi nisu mogli složiti oko toga imaju li potrošači kredita vezanih na švicarski franak pravo na puni povrat preplaćenih iznosa ili samo na zatezne kamate. Zanimljivo je da su dosad banke zagovarale odluku koja bi se svodila eventualno na naknade za kamate, a kad je sud presudio kako su priželjkivale javno su demonstrirale, navodno, nezadovoljstvo.
Udruga Franak, koja zastupa oštećene korisnike kredita, smatra da im pripada i povrat preplaćene glavnice. Stoga su pozvali građane da ne odustaju od daljnje pravne borbe, najavljuju ustavnu tužbu i nadaju se da će Ustavni sud presuditi njima u korist. Jer, kako je izjavio koordinator udruge Franak Goran Aleksić, odluka VS-a je „ nezakonita, arbitrarna, diskriminatorna, protivna konvenciji o ljudskim pravima i Ustavu”, a zatezne kamate predstavljaju svega 20 posto ukupnog obeštećenja koje su korisnici tražili.
Aleksić je gostujući na N1 televiziji, komentirao presudu VS-a o kreditima u „švicarcima” i ponovio stav udruge Franak da je odluka devet sudaca Vrhovnog suda svojevoljna i diskriminirajuća.
– Ne znam po čemu su sudili, ali po pravu nisu! Ovo niti je pravno niti je moralno. Najbolji su suci na najnižim razinama sudske vlasti, ali u Vrhovni sud se suci biraju po političkom ključu, a ne znanju, pa imamo to što imamo“, rekao je Aleksić zahvaljujući četvorici hrabrih sudaca koji tvrde da konverzijom nije došlo do uklanjanja posljedica ništetnih ugovora, i zbog toga su se odlučili na izdvojeno mišljenje.
“Ta izdvojena mišljenja”, smatra Aleksić, „ bit će dobri argumenti za sve koji krenu prema Ustavnom sudu ustavnim tužbama zahtijevati ukidanje protupravnih odluka Vrhovnog suda. Ustavni sud već ima najmanje pet ustavnih tužbi na ovu temu, morat će o tome odlučivati, a odluku očekujem do kraja godine“, kazao je Aleksić. Također je naglasio da kriteriji devetorice sudaca VS-a, koji su presudili u ovom predmetu, nisu pravni. S druge strane, banke se, dodao je Aleksić, brane da ništa nisu krive jer su Vlada RH, HNB i devet sudaca VS-a rekli da su u pravu, a našle bi se pred zidom da ih je država pritisnula, umjesto što ih štiti. Zahvaljujući Vladi i HNB-u banke su pobijedile, ocijenio je, iako se država hvali visokim stupnjem zaštite potrošača, a u naravi na djelu je visoki stupanj zaštite banaka koje stalno rastu i muljaju, a građani propadaju, zaključio je Aleksić.
Podsjetimo usput da “slučaj franak” datira iz razdoblja 2004- 2008. kada su banke masovno ugovarale kredite u švicarskim francima s valutnom klauzulom . Oko 125 tisuća građana je potpisalo ugovore u „švicarcima”, nasjedajući na bankarske mamce kako su krediti u CHF iznimno povoljni zbog niskih kamatnih stopa. Te „niske” stope, koje su uskoro počele galopirati, pretvorile su se u omču oko vrata brojnim hrvatskim obiteljima.
„Slučaj Franak” formalno počinje 2011. godine, osnivanjem udruge Franak koja je okupila korisnike „švicaraca” kada je tečaj franka poletio u nebo, što se dramatično odrazilo na rate kredita ( mahom stambenih i potrošačkih ) koje mnogi nisu mogli otplaćivati.
Prvu ( povijesnu ) nepravomoćnu presudu u kolektivnoj tužbi protiv osam najvećih banaka donio je 2013. Trgovački sud u Zagrebu , sudac Radovan Dobronić, kasnije izabran za predsjednika Vrhovnog suda ( u međuvremenu je preminuo ), koji je utvrdio da su valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa bile nezakonite.
U lipnju 2026. Vrhovni sud donosi konačnu odluku i odlučuje da korisnici spornih kredita nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice, nego samo na zatezne kamate.
No, priča time ne staje, jer udruga Franak najavljuje nastavak pravne bitke pred Ustavnim sudom. Koliko će građana pravdu dočekati?
