Ovih dana je u Hrvatskoj nešto hladnije, temperature su se spuštale ispod nule. No to je iznimka – od početka kalendarske zime u naravi nema znatnijih hladnoća, snijega, mrazova… niti drugih nekadašnjih obilježja zime. Nije to ni blizu zimama kakve su nekada bile, jasno je svima koji nešto duže žive na Zemlji. Za to nisu potrebne niti meteorološke statistike koje ukazuju upravo to: svaka nova zima na planetu je toplija od prethodne, snijega i leda je sve manje.
Snijeg je, kaže definicija, kruta oborina koja nastaje u oblacima iz vodene pare nakupljene na jezgrama kristalizacije pri temperaturama zraka nižim od 0 °C, te pada u obliku pahulja sastavljenih od bijelih ili prozirnih ledenih kristala, pojedinačnih ili spojenih šestostranih pločica, prizmica ili zvjezdica koje mogu biti izrazite simetrije i vrlo raznolike strukture.
No snijega je sve manje – a o tome govore i jutrošnji podaci Državnog hidromeoteorološkog zavoda: visina snijega određuje se mjerenjem debljine snježnoga pokrivača na ravnoj, otvorenoj podlozi. A evo podataka za 21. veljače 2025. godine: u Bosiljevo ima 1 centimetar snijega, a evo i ostalih podataka: Crni Lug-NP Risnjak 9, Delnice 12, Ogulin 2, Parg-Čaba, Plaški 6…
Kako osim DHMZ ovdje malo koga zanima što će nam se događati u budućnosti s vremenom, hoće li biti toplo ili hladno, sušno, snježno… te kao to nije predmet zanimanja HDZ-ove vlade, evo o toj temi par informacija iz SAD-a. I tamo upravo imaju trumpostrofičnu vlast koja ni najmanje ne mari za promjene klime uzrokovane ljudskom glupošću i bezobzirnoj potrošnji i proizvodnji fosilnih goriva, no ima i veliki broj institucija i znanstvenika koji se ozbiljno i predano bave temama promjene klime.
-Utjecaji klimatskih promjena mogli bi biti daleko vidljiviji tijekom ljeta – 2024. godine SAD je imao svoje četvrto najtoplije ljeto u povijesti. Ali rastuće globalne temperature mijenjaju i zime. I ljudi primjećuju; 66% Amerikanaca misli da globalno zatopljenje utječe na vremenske uvjete u Sjedinjenim Državama, prema anketi iz jeseni 2024. koju je ovog mjeseca objavio Yaleov program o komunikaciji o klimatskim promjenama. – piše časopis Time.
-Neka će mjesta također vidjeti jedinstvene promjene. Na primjer, olujni sustavi pomiču se u različite regije. Vidimo puno više događaja koji se ne događaju na našem zapadu, ali se događaju na sjeverozapadu”, dodaje. Kao rezultat toga, kaže on, kiša koja je prije padala iznad zapada sada pada kao snijeg preko Velikih ravnica. Na nekim mjestima – poput Michigana ili New Yorka – “snijeg s efektom jezera” također bi mogao postati češći. Do ovog fenomena dolazi kada više temperature spriječe zaleđivanje jezera, uzrokujući da toplija voda isparava u prolazne hladne fronte i pada kao snijeg. Većina zemlje će biti pogođena – zapravo, mnogi ljudi već jesu. U SAD-u je 283 milijuna ljudi—oko 85% stanovništva— prošle zime doživjelo barem jedan zimski dan s toplim prosječnim temperaturama, prema Indeksu klimatskih promjena za 2024. Climate Centrala . Učinak će izgledati drugačije ovisno o tome gdje se u zemlji nalazite. Zapadna obala bilježi toplije i suše zime nego prije 20 godina, dok Srednji zapad ima manje dana ispod nule, Prije dvadeset ili 30 godina ne bismo imali toliko kontrasta između toplog Zapada i hladnog Istoka – kaže kaže Chris Forest, profesor klimatske dinamike na Sveučilištu Penn State.Forest.
Jedna studija iz jeseni 2024. u časopisu npj Climate and Atmospheric Science otkrila je da će se ukupne zimske oborine i ekstremni vremenski uvjeti povećati u većem dijelu te zemlje. Očekuje se da će sjeveroistok i srednji zapad doživjeti najveće promjene, dok će južne Velike ravnice – uključujući Teksas i Oklahomu – umjesto toga vidjeti češće ekstremne sušne pojave.
Hoće li zime postati kraće s klimatskim promjenama?
-Zime će posvuda postati kraće, jednostavno zato što će biti manje dana ispod nule, ili manje dana s mrazom, ili bilo koji drugi pokazatelj zime koji želite koristiti. Iako će se neka mjesta zagrijavati brže od drugih, unutar SAD-a te razlike biti skromne. Za neke bi ovo mogla biti dobrodošla promjena. Ako mislite da je zima hladna i neugodna i volite kad je toplo, onda će zima biti bolja – kaže Evans.
Ali za druge koji ovise snijegu ili niskim temperaturama – bilo za sport ili poljoprivredu – ova promjena vjerojatno nije dobra vijest. Toplije, kraće zime imat će zamjetan utjecaj. Kraća zima mogla bi imati veliki utjecaj na poljoprivredu u SAD-u, ali i svugdje drugdje…
-Snježne padaline su vjerojatno najvažnija stvar, jer opskrbljuju Velike ravnice vodom tijekom zime. Države Srednjeg zapada prvenstveno su poljoprivredne, pa je stoga voda koja dolazi neophodna kako bismo bili sigurni da naši usjevi rastu. Blaže zime također mogu izložiti usjeve većem riziku od štetočina i bolesti koje uspijevaju na višim temperaturama. Koštuničavo voće, orasi i bademi proizvedeni u središnjoj dolini Kalifornije već su u opasnosti . Biljkama i životinjama koje su evoluirale da se priviknu na intenzivna, hladna razdoblja može biti teško prilagoditi se. Polarni medvjedi mogu izgubiti svoja staništa kako se snijeg ranije otopi, dok bi kukci i životinje mogli ranije polagati jaja jer uzimaju sezonske znakove toplijeg vremena. U međuvremenu, infrastruktura možda neće biti spremna za jake snježne oluje – posebno jer se oluje šire na mjesta koja možda nisu navikla na snijeg – kao što smo vidjeli ranije ove godine, kada je snježna oluja zatvorila ceste, autoceste i mostove na Floridi, budući da većina gradova nije imala snježne mašine za uklanjanje snijega. Moramo biti spremni – kaže Forest.
A što je s Hrvatskom? Je li ovdje vlast razmišlja o ovim problemima i prijetnjama?
Jesu li spremni?
Njih ovi podaci i upozorenja zanimaju jednako i kao lanjski snijeg.
Iako u većini Hrvatske nije bilo ni lanjskog snijega.
