Nismo stigli ni do polovine rujna a Platak se zabijelio. Lepršale su pahulje i na Žavižanu. Snijeg je pao i kod susjeda u Sloveniji, Nijemci su ove godine europski rekorderi po preuranjenim „snježnim radostima”. Je li rujan novi studeni? Igra li se to klima s nama ili smo se svi mi previše igrali s njom, pa sada snosimo posljedice naše neodgovorne zaigranosti, sve u ime profita, koja je potpuno prekrojila kalendar?
Otkako smo ušli u rujan kao da smo zagazili u zonu klimatskih ekstrema, pa nakon nekoliko sušnih mjeseci koji su uništili poljoprivredne usjeve i primjerice Hrvatskoj zaprijetili nestašicom šećera ( jer su plantaže šećerne repe potpuno spržene ), Europa je suočena s katastrofalnim vodenim bujicama, poplavama, evakuacijom stanovništva, Boris se opasno razmahao i prijeti dramatičnim štetama u gotovo svim hrvatskim regijama. Dubrovačke skaline pretvorene su u vodopade, Istra i Primorje su potopljeni bujicama, a nije bolje ni na kontinentu koji je nakon ranorujanskog potopa suočen s preranom zimom. Hrvatska zasad prolazi tek blažu varijantu klimatskog preokreta s ekstrenim poplavama s kojima su suočene mnoge zemlje srednje i istočne Europe, najteže je u istočnoj Rumunjskoj, a prema najavama poplave neće izbjeći ni Mađarska, Slovačka, Austrija, južna Njemačka gdje se očekuje obilje kiše, poplave, klizišta…
U istočnoj Rumunjskoj, javlja N1, pet ljudi je umrlo, deseci su ostali zarobljeni u poplavljenim područjima. Iz srednje Europe, napose Poljske i Češke evakuira se stanovništvo spašavajući glavu pred vodenim bujicama. Rumunjska je najteže pogođena olujnim nevremenom koje je poharalo čak 19 naselja u osam rumunjskih okruga. Uništeni su automobili, blokirane ceste, onemogućen promet, ugroženi su ljudi i imovina, a posebno su nastradale rumunjske istočne četvrti Galati i Vaslui gdje helikopteri pomažu u potrazi za ljudima koji su nestali u oluji. Nažalost, nabujala rijeka odnijela je jedan život i u Hrvatskoj, gdje je jedan kajakaš na Cetini smrtno stradao kad mu se kajak prevrnuo.
Nevrijeme praćeno obiljem kiše, poplavama i snažnim vjetrom, je zahvatilo i Češku, Poljsku, Njemačku, Austriju, Slovačku i Mađarsku. U Češkoj je čak 60 tisuća domaćinstava u nevremenu ostalo bez struje, drastično je narastao vodostaj Labe, a prema izvješćima meteorološke službe na češkom području je palo čak 170 milimetara oborina u samo 24 sata. Vlada pravo opsadno stanje. Naročito u pograničnom području, uz granicu s Njemačkom gdje je olujni vjetar srušio dalekovode i na tisuće stanovnika ostavio bez struje.
Pražani se pripremaju za izlijevanje rijeke Vltave, podižu se protupoplavne barijere, iz Brna je evakuirana bolnica, pacijenti raspoređeni u druge, sigurnije zdravstvene ustanove u susjednim gradovima. Strahuje se da bi vodostaj rijeka u Češkoj tek mogao dramatično porasti tijekom vikenda i svoj vrhunac doseći u nedjelju ujutro.
Brodski promet je zaustavljen, ne prometuju ni neki vlakovi, i sa strepnjom se iščekuje što će donijeti svaki novi dan s kojim je vodeni val sve bliži glavnom gradu češke, Pragu.
Ni na jugozapadu Poljske, prenosi N1, nije bolja situacija, rijeke se izlijevaju iz korita uslijed obilja padalina, ljudi se evakuiraju iz najugroženijih područja, spasioci imaju pune ruke posla, u intervencijama, kojih je do subote evidentirano oko 1300, sudjeluje na stotine i stotine vatrogasaca i policajaca.
Smatra se da će vodeni val doseći svoj vrhunac tijekom vikenda, pa se kritičnim smatra narednih 36 sati. Čak 47 naselja je u stanju najviše razine upozorenja, a još se ne vidi kraj obilnih kiša.
Poplavljena je i Austrija, a Nijemci, kako prenosi N1, posebno na istoku zemlje, strepe od onoga što im donosi nedjelja za koju se najavljuju crne prognoze. Kažu da bi Dunav mogao doseći vodostaj kakav se zabilježi jednom u trideset godina. Njemačka meteorološka služba nema ohrabrujućih vijesti, naprotiv, najavljuju se nove oluje, a velike poplave tijekom vikenda mogle bi pogoditi i Mađarsku, Austriju i Slovačku.
Istočna i središnja Europa preko noći su iz vrelog ljeta prešla u kasnu jesen, a gdjegdje i u zimu. Trebalo je samo pet dana da se bez ikakvog prijelaza uđe u novo godišnje doba. Na slovenskoj Kredarici se zabijelilo. I u Njemačkoj je pao snijeg, najviši planinski vrh u toj zemlji s 2962 metra nadmorske visine prekriven je bijelim, snježnim prekrivačem. A u Hrvatskoj su temperature doslovce preko noći s 30-ak stupnjeva pale na 12-14, na Jadranu, gdje se razmahala snažna, mjestimice i olujna, bura, ne prelaze 20-ak. Na moru su, kod Primoštena i Molata snimljene pijavice. Na Zavižanu je u samo nekoliko sati temperatura pala za oko 20 stupnjeva, pa je zabilježeno svega 4 stupnja iznad nule, a zalepršale su i prve pahulje.
Ova ciklona donijet će najviše oborina u Alpama, a u Hrvatskoj na području Jadrana i uz njega. Nažalost, moguća je i tuča od koje osobito strahuju poljoprivrednici.
Slavonija i Dalmacija u subotu su dočekale i djelomično sunčano nebo, ali, prema najavama meteorologa, slijede nove oborine. Tek negdje sredinom idućeg tjedna najavljuje se smirivanje vremena i postupno zatopljavanje.
Srećom, niske temperature neće potrajati, pa se očekuje od idućeg tjedna zatopljenje, no vrijeme ostaje nestabilno i bit će, kažu meteorolozi, još oborina.
S klimom se nije igrati. U toj igri čovjek ne može pobijediti, i zato klimatske promjene, kojima upravo dramatično svjedočimo, treba ozbiljno shvatiti i prirodi se pokloniti i prikloniti, umjesto da njezine ćudi iskušavamo svojim neodgovornim i nemarnim odnosom.
Romanian Inspectorate for Emergency Situations / AFP
