Australija, država površine oko 7,6 milijuna četvornih kilometara, otprilike 135 puta veća i prostranija od Hrvatske (koja se prostire na 56.994 četvornih kilometara) zabranila je prodaju svojih nekretnina stranim državljanima. Ta će odluka na snazi biti najmanje dvije godine, a vrlo vjerojatno i dulje, ili barem dok i njima na vlast ne dođe neki njihov gramzivi i štetni ADZ. Razlog tome je taj što su tamošnje aktualne vlasti primijetile da zbog rasprodaje nekretnina strancima koji imaju veću platežnu moć mladi Australci, koji inače žive u daleko bogatijoj i uređenijoj Australiji, ne mogu lako doći do svojih nekretnina, odnosno ravnopravno sudjelovati na tržištu nekretnina.
U Hrvatskoj je, dakako, stanje potpuno obrnuto: ovdje o potrebi pametnije i poštenije stambene politike koja bi omogućila mladima da dođu do vlastitog stambenog prostora progovara tek dio oporbe, a aktualne vlasti taj problem ismijavaju. Ovdje ne da nema ni primisli da se stranim državljanima ograniči ili onemogući kupnja nekretnina u daleko manjoj Hrvatskoj, nego se takvo što stimulira i potiče, za bijednu šaku eura. Domaći supomagači, lokalne vlasti, katastri, izdavatelji dozvola, elektre, vodovodi i ostali uz jeftine provizije pomažu raznim mešeterima i sumnjivim kapitalima da lakše dođu u posjed hrvatskih nekretnina i olakšaju im gradnje čega god požele, istodobno komplicirajući život domorocima koji požele urediti potkrovlje obiteljske kuće.
Jer kako se može vidjeti, novokupci hrvatskih nekretnina uglavnom nemaju ni najmanje poštovanja i sentimenta prema krajoliku, tradicionalnoj gradnji: nemilice se krči i uništava obala, maslinici, šumarci, te se grade ogromne, potpuno neprimjerene, bezdušne ‘kocke’ s desecima stanova s ciljem daljnje prodaje apartmana. Jeseni, zime i proljeća u Dalmaciji su slika avetinjskih praznih naselja i divljačke kakofonije stotina bagera koji tuku i uništavaju, ravnaju, krče, gaze dojučerašnje masline, vinograde, kamenite bunje, suhozide… ne bi li napravili mjesta i temelje za nove ‘kocke’ kojima se trajno razara naš prostor i opterećuje ionako manjkava i traljava infrastruktura, bespovratno kvari vizura i privlačnost Dalmacije.
To najbolje znaju žitelji priobalja: posljednju godinu, dvije traje ofenziva golemih razmjera: Slovaci, Mađari, Srbi, Česi, Nijemci i tkogod pokupovali su veliki broj nekretnina, ali i poljoprivrednog zemljišta, a koje bi svaka razumna država trebala čuvati kao svije strateške resurse, jednako kao i dužobalni pojas koji je značajnim dijelom već unakažen neprimjerenim gradnjama. Jesmo li mi dosita tako kratkovidan narod koji dopušta da bezumnici i nepošteni u svega par desetljeća rastoče jednu lijepu zemlju?
Jesmo, svakako.
Dakle, australske vlasti najavljuju dvogodišnju zabranu stranim subjektima da kupuju stambenu imovinu u toj zemlji.
“Danas vlada objavljuje da ćemo zabraniti strano vlasništvo nad postojećom stambenom imovinom u Australiji”, rekla je australska ministrica za stambena pitanja Clare O’Neil televizijskoj postaji Sky News , nazivajući tu zabranu “važnim potezom”.
‘Važni potez’ je to za jednu Australiju (!), za Hrvatsku bi to trebao biti 135 puta veći i važniji potez.
-To nije čarobno rješenje za stambenu krizu jer čarobnog rješenja nema, ali ja doista čvrsto vjerujem da, s obzirom na pritiske oko stambenih pitanja s kojima se Australci danas suočavaju, moramo usmjeriti cjelokupne napore australske vlade oko sigurnosti stanovanja za Australce i, gdje god je to moguće, posjedovanja kuće za širi krug mladih Australaca. Do sada je stranim ulagačima općenito bilo zabranjeno kupovati postojeću nekretninu osim u ograničenim okolnostima, kao što je kada dolaze živjeti ovdje radi posla ili studiranja”, rekla je ministrica O’Neil.
Od (1. travnja) 2025. strani ulagači (uključujući privremene stanovnike i tvrtke u stranom vlasništvu) više neće moći kupiti stambeni objekt u Australiji dok je zabrana na snazi, osim ako se ne primjenjuje iznimka”, objasnila je.
Ministrica je najavila da će vlada osigurati 3.6 milijuna američkih dolara tijekom četiri godine od srpnja 2025. “za provedbu zabrane i pojačanu provjeru prijedloga stranih ulaganja koji se odnose na stambenu imovinu”.
Za razdoblje od srpnja 2022. do lipnja 2023. Australski porezni ured (ATO) izvijestio je o 5360 kupnji stambenih nekretnina – u ukupnoj vrijednosti od 4.9 milijardi dolara – koje su imale “razinu stranog vlasništva”. Od toga su 1823 bila “stambena imovina”.
U Hrvatskoj su te brojke nemjerljivo veće, bez obzira na veličinu države.
U Hrvatskoj glavninu subjekata u kupnji nekretnina čine stranci.
Ovdje bi za sitniš prodali i zadnji pedalj hrvatske zemlje i kamen o kojem pjevaju u kvazidomoljubnim pjesmuljcima.
Ilustracija, priobalna gradnja – foto TRIS/G. Šimac
