Nakon apokalipse koja je pogodila susjednu Bosnu i Hercegovinu zbrajaju se žrtve. Zasad je 20 ljudi izgubilo život u bujici koja je doslovce zbrisala s lica zemlje područje oko Jablanice. Ljudi su odlazili u smrt zajedno sa svojim kućama koje su odsklizale s golemom izlivenom vodom koja je pred sobom gurala gomilu kamenja i toj se kataklizmi nije bilo moguće othrvati. Spasili su se samo oni koji su svoje kuće napustili na vrijeme, prije zlokobne bujice koja je u nekoliko trenutaka odnijela sve što su nesretni ljudi stjecali i gradili desetljećima, ali nažalost i njih.
Na desetke ljudi vodi se kao nestali. Spasilačke službe raščišćavaju teren i tragaju za nestalima. Neke obitelji ne žele napustiti pogođeno područje dok ne pronađu svoje bližnje koji su nestali s bujicom. Crna bilanca smrtno stradalih u Bosni i Hercegovini popela se na 20, a najviše osoba stradalo je na području Jablanice. Spasilačke ekipe i danas nastavljaju s raščišćavanjem terena koji je nakon poplave, klizišta i odrona potpuno promijenio konfiguraciju, neumorno traže eventualno preživjele koji se vode kao nestali. O štetama je još prerano i govoriti, a ljudski gubici su toliki da o materijalnim malo tko i stigne misliti…
U Jablanici je proglašena trodnevna žalost, trajat će do 8. listopada, zastave su na pola koplja na općinskim zgradama i ustanovama. Pomoć katastrofalno pogođenom području BiH stiže sa svih strana, iz cijele regije. Hrvatska je za početak osigurala 10 milijuna eura pomoći, pripadnici HGSS-a su, zajedno s psima tragačima, od prvog trenutka s BiH kolegama na terenu, na području Jablanice i Konjica. Stižu i spasioci i iz drugih zemalja, izvan regije. Crna Gora preko tamošnjeg Crvenog križa prikuplja novčane donacije za stradalnike u BiH, solidarnost jednako iskazuju i Slovenija, Srbija...Mnogi se pitaju što BiH može očekivati od EU, makar od Mehanizma civilne zaštite kojemu je BiH pristupila prije dvije godine.
Voda se polako povlači, ona je učinila svoje. Iza bujice ostali su golemi nanosi kamenja. Teška mehanizacija sanira teren koji se doima uistinu apokaliptično. Mnogi, koji su kataklizmu preživjeli, teško da će se ovdje više vratiti. Preduboke su to traume koje su doživjeli, ostali su bez svojih najbližih, bez doma, bez svega…
Cijeli svijet je suočen s katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena, a pravilo je da prirodne nepogode i katastrofe uvijek najteže pogađaju one najslabije, one koji imaju najmanje, one koji su najnezaštićeniji, o kojima javne službe ne misle dok je situacija redovna, umjesto da se za izvanredne prilike na vrijeme pripreme i tragedije tako učine manjima. Danas u svijet odlaze stravični prizori iz Jablanice, Konjica, kiseljaka, Fojnice... jučer je poharana i Podgora, a sutra može biti bilo koji drugi dio svijeta. No, nažalost, manje razvijeni i siromašniji dijelovi svijeta, neuređenog sustava i visoko raširene korupcije, stradavaju najteže, pa su šanse da kad-tad uhvate korak s razvijenijim i bogatijim područjima gotovo iluzorne.
Kako kaže novinarka N1 televizije Ivana Dragičević, “vidjeli smo bujicu u Podgori, vidjeli smo tuču u Bošnjacima koja je oštetila 1500 krovova, 10 godine je od poplava u Gunji koje su bile regionalne. Ako ste promatrali svijet – Azija, Amerika, svugdje je takva vrsta prirodnih katastrofa, ali je najgore u onim državama koje imaju nesređenu situaciju, problem upravljanja, leadershipa, i korupciju… Menadžment kriznih stanja i organizacija su ti koji su problematični”.
Naravno, uvijek je bitan ljudski faktor, pa i u ovoj BiH katastrofi, za koju neki govore da je glavni okidač bio kamenolom, naravno, bez potrebnih dozvola, bespravni. Kad se tome pridoda i bespoštedna sječa šuma radi osobne koristi pojedinaca i interesnih skupina koje se bogate na štetu naroda, zar se treba čuditi klizištima, odronima?
Sudbine naroda u dobroj mjeri određuje njihova vlast, a nažalost, bila diktatorska ili demokratska, vlast je neizlječivo sebeljubiva i egoistična, fokusirana na vlastiti probitak i dugovječnost puno više negoli na interese građana i zaštitu prirodnih i javnih dobara.
