Aarhus, drugi po veličini grad u Danskoj, priprema se nultu stopu emisije plinova od fosilnih goriva. Vijest je doista senzacionalna, i iz hrvatske perspektive gotovo nezamisliva. No, Aarhus je, piše Ekovjesnik, donio ambiciozan plan za, najprije smanjenje emisija iz prometa, a potom i potpuno eliminiranje zagađivača u središtu grada. Živopisni Aarhus postaje “zona nulte emisije” čijim središtem će prometovati isključivo električni automobili i automobili na vodik, a pretpostavka za tako veliki iskorak su unaprijeđen javni prijevoz, biciklističke staze i cijela mreža punionica struje za električna vozila u koje grad planira investirati milijune kruna. Danci idu na sve ili ništa, no njihova ambicija kompatibilna je njihovom mentalitetu…
Prometna gužva u Zagrebu (foto TRIS/G. Šimac)
Novim, tek usvojenim Planom za smanjenje emisije Aarhus ima namjeru ne samo izbaciti iz središta grada toksične “benzince” i “dizelaše” nego i investirati u novu gradsku infrastrukturu koja podrazumijeva bolje organiziran javni prijevoz i poboljšanje postojeće mreže biciklističkih staza. Plan je, kako navodi danska državna televizija, a prenosi ekovjesnik, usvojila većina u Gradskom vijeću početkom kolovoza, a njime se iz središta grada eliminirala vozila koja koriste fosilna goriva. No, zanimljivo je da će i dalje biti izdavano oko 250 dozvola za parkiranje automobilima pogonjenim benzinom i dizel gorivom.
U svakom slučaju, implementacija ovog Plana za Dance će značiti više pješačenja, više bicikliranja i više korištenja javnog prijevoza kada idu u središte grada, dok će svoje “fosilne automobile” morati ostaviti kod kuće ili ih parkirati u javnim gradskim garažama, a nikako na ulici.
Kako ističu konzervativci u GV-u Aarhusa, riječ je o vjerojatno najambicioznijem planu u Danskoj, a moguće čak i u cijeloj sjevernoj Europi. Samo središte grada njime postaje “zona nulte emisije”, na čijim rubovima će biti nekoliko višekatnih parkirališta gdje će građani moći ostaviti svoje “benzinse i dizelaše” dok obave što imaju u centru.
Plan je iznimno zahtjevan jer Aarhus, da bi dosegao cilj i doista postao “zona nulte emisije”, mora smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za čak 270 000 tona godišnje, što svakako nije lak zadatak.
Prije donošenja konačnog Plana predlagali su se i radikalniji, s rigoroznijim ograničenjima, pa čak i s potpunom zabranom automobilskog prometa na glavnoj obalnoj prometnici Kystvejen, ali se od toga ipak odustalo i Gradsko vijeće se odlučilo za nešto kompromisniji i uravnoteženiji prijedlog.
Za realizaciju Plana, ponajprije za poboljšanje autobusnih traka i gradskih raskršća radi funkcionalnijeg prometovanja autobusa, bit će potrebno, kako se procjenjuje, oko 250 milijuna danskih kruna, čemu treba pridodati i 50 milijuna kruna godišnje za uvođenje novih gradskih linija na ključnim dijelovima grada, kako bi, kažu, autobusi bili tako česti da vozni red postaje suvišan.
Jedna od ključnih mjera predviđenih Planom za smanjenje emisije CO2 je i otvaranje većeg broja punionica za električna vozila, a uvest će se i nova linija lake željeznice Letbane kako bi se povezalo udaljenu četvrt Brabrand sa centrom grada. Uz sve, ograničava se i dozvoljena brzina kretanja automobila na 30 do 40 kilometara na sat. Planira se i zabrana prometovanja “benzinaca i dizelaša” koji nisu u vlasništvu stanovnika koji žive u centru grada, ali o tome će se, zbog donošenja izmjena zakona, ipak morati izjasniti i državni parlament.
A dok se Aarhus priprema postati buduća 2zona nulte emisije”, u Hrvatskoj se i dalje kupuju “dizelaši”, električna vozila su tek rijetka pojava na hrvatskim prometnicama, a punionice još rjeđe. Ukratko, ovdje još nitko ni ne razmišlja o “zonama nulte emisije”, a Vlada će, kako se čini, biti zadovoljna i s kakvim takvim smanjenjem emisije CO2 na koju sve države članice obvezuje EU paket poznat kao “Spremni za 55 posto”.
Naime, Europski parlament je prihvatio Europski propis o klimi kako bi se povećalo smanjenje emisija ugljika s 40 na najmanje 55 posto do 2030. godine. Primjenom tog propisa, koji je dio Europskog zelenog plana, klimatska neutralnost bi do 2050. postala pravno obvezujuća.
Promet je, inače, samo jedan od faktora emisije koja je i dalje veća nego je bila 1990. Procjenjuje se, piše parl.europa.eu, da je promet odgovoran za oko 30 posto ukupne emisije CO2 u Europi, pri čemu čak 72 posto ima izvor u cestovnom prometu, odnosno automobilima koji koriste fosilna goriva.
Cestovni promet odgovoran je za petinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, a glavni zagađivači su upravo osobni automobili koji čine 60,7 posto ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europi. Ti se podaci mogu značajno pozitivno korigirati već i time što bi više osoba nego danas ( prosječno 1,6 po vozilu ) koristilo zajednički prijevoz, korištenjem javnog prijevoza, bicikla ili jednostavno- vlastitih nogu ( pješačenjem). No, emisije CO2 mogu se smanjiti i postupnim prelaskom na električna vozila, kao što to čini danski Aarhus, ali dug je put do toga.
Naime, prema podacima iz 2019., kako objavljuje parl.europa.eu, u Europi je većina vozila koristila dizel ( 67 posto ), a tek potom benzin ( svega 25 posto ), Električni automobili se sve više probijaju na europsko tržište, pa su činili 17,8 posto svih registriranih osobnih vozila u 2021.. Od 2017. do 2020. prodaja električnih vozila se udvostručila. Međutim, nije sve tako idealno kako zagovornici električnih automobila tvrde, jer ostaje problem proizvodnje i odlaganja električnih vozila koji nisu baš ekološki prihvatljivi, pa čak ni prihvatljiviji od proizvodnje i odlaganja automobila s unutarnjim izgaranjem. Električni automobili su svakako čišći od onih koji koriste benzin, a budućnost njihove proizvodnje počiva na obnovljivim izvorima energije koji će se sve više koristiti i kod njihove proizvodnje, a za okoliš će biti sve manje štetni kad se primijene i EU planovi o održivijim baterijama, piše parl.europa.eu.
Aarhus, Danska
