Ako dišete zagađeni zrak, mogli bi postati depresivni, otkrili su znanstvenici. To ‘otkriće’ zvuči kao da je već odavno otkriveno, a mogao ga je otkriti svatko tko je prisiljen dulje vrijeme boraviti u području sa zagađenim zrakom. No znanost je znanost, a ona kaže: Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku povećava rizik od depresije, pokazuju nove studije objavljene u mreži znanstvenih časopisa JAMA.
Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open otkrila je da dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećava rizik od kasne depresije kod starijih osoba, prenosi Zelena Hina vijest.
Druga studija, objavljena u časopisu JAMA Psychiatry, otkrila je da je dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača zraka povezana s povećanom učestalošću depresije i anksioznosti.
Zagađenje zraka dugo se povezuje s kardiovaskularnim i respiratornim bolestima.
Sve je više dokaza, koje su sada potvrdile i ove nove studije, da onečišćenje zraka također utječe na mentalno zdravlje.
Za istraživanje učinaka onečišćenja zraka na starije Amerikance, znanstvenici s Harvarda i Sveučilišta Emory analizirali su podatke gotovo devet milijuna ljudi koji imaju zdravstveno osiguranje Medicare. Riječ je o američkom zdravstvenom osiguranju za osobe u dobi od 65 godina i starije.
Više od 1,52 milijuna njih imalo je dijagnozu depresije tijekom razdoblja istraživanja od 2005. do 2016. godine, prema navodima Medicarea.
-Uočili smo statistički značajne štetne veze između dugotrajne izloženosti povišenim razinama onečišćenja zraka i povećanog rizika od dijagnoze depresije u kasnoj životnoj dobi. Uočeno je da su socijalno-ekonomski ugroženi pojedinci u ovoj studiji izloženi mnogo većem riziku od depresije u kasnoj životnoj dobi. Oni su istodobno izloženi i društvenom stresu i lošim ekološkim uvjetima, uključujući onečišćenje zraka – kažu znanstvenici.
Za potrebe studije znanstvenici su mapirali razine zagađenja i usporedili ih s adresama pacijenata..
Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu, i ozon, koji ispuštaju automobili, elektrane i rafinerije.
Znanstvenici su rekli da bi starije osobe mogle biti posebno podložne depresiji povezanoj sa zagađenjem zbog svoje plućne i neuralne osjetljivosti.
-Iako je depresija manje raširena među starijim osobama u usporedbi s mlađom populacijom, može doći do ozbiljnih posljedica, poput kognitivnog oštećenja, popratnih tjelesnih bolesti i smrti – rekli su.
U drugoj studiji, znastvenici u Britaniji i Kini istraživali su povezanost dugotrajne izloženosti višestrukim onečišćivačima zraka i učestalosti depresije i anksioznosti.
Proučavali su skupinu od gotovo 390.000 ljudi, većinom u Britaniji, tijekom razdoblja od 11 godina i otkrili da postoji povećani rizik od depresije i anksioznosti čak i pri razinama onečišćenja ispod britanskih standarda kvalitete zraka.
Ne znamo je li to razlog zbog kojeg su gradske vlasti Amsterdama odlučile zabraniti kruzerima ulazak u središte grada.
Naime, zabrana je još jedna u nizu mjera borbe protiv masovnog turizma i sve većeg onečišćenja zraka.
IJ terminal amsterdamske luke, u blizini glavnog željezničkog kolodvora, nakon ove odluke morat će biti preseljen.
“Kruzeri koji zagađuju nisu spojivi s održivim ciljevima našeg grada. Vrijeme je da se nešto poduzme, klima neće čekati”, “, rekla je lijevo-liberalna političarka Ilana Rooderkerk.
Studija istraživačkog instituta CE Delft pokazala je da jedan kruzer u amsterdamskoj luci u jednom danu ispusti onoliko zagađenja koliko i 31.000 kamiona na gradskoj autocesti.
Stranka na vlasti u gradu istaknula je primjer Venecije koja je od 2021. zabranila velike kruzere. Nedavno objavljena studija pokazala je da su od tada emisije pale za 80 posto.
Ova odluka nije iznenađenje jer su prvi razgovori započeli 2016.
Koliko brzo će se ova promjena provesti ostaje otvoreno jer se mora izgraditi novi terminal izvan grada.
Svake godine oko 20 milijuna turista posjeti grad od oko 800.000 stanovnika.
Iako je 300.000 putnika s kruzera relativno mali udio u ukupnom broju, zabranom grad želi poslati jasan znak.
Lebdeće čestice neke su od najvažnijih čimbenika zagađenja okoliša s najvećim negativnim posljedicama po ljudsko zdravlje, a znanstvenici su s ciljem popravljanja situacije analizirali 708 urbanih područja u Europi.
U cijelom svijetu, lebdeće fine čestice s promjerom 2,5 čimbenik su zagađenja okoliša koji predstavlja najveći rizik za zdravlje, a većina europskih građana i dalje je izložena razinama znatno iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, kažu Zauli-Sajani i suradnici u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Znanstvenici su ispitali odakle dolaze, odnosno koji su izvori lebdećih čestica promjera PM2.5 na 708 urbanih područja u Europi. Rezultati pokazuju da gradske jezgre, zajedno sa zonama putovanja na posao, doprinose otprilike 22 posto razinama koncentracija PM2.5 u gradovima. Najviše vrijednosti uzrokovane dnevnim migracijama imaju u Oslo (75 posto), Varšava (72 posto), Lisabon (68 posto), Pariz (65 posto), Madrid (63 posto) i Ruhrsko područje (62 posto).
Zrak je zagađen i u našim velikim gradovima.
