Izgleda kako ćemo svi skupa brže postati novi fosili zbog prekomjernog korištenja tzv. fosilnih goriva, odnosno nafte, plina… itd. Kako kažu stručnjaci, izgaranjem tih goriva se stvaraju čestice koje ljudi udišu i onda im se zbog toga skraćuje potencijalni životni vijek i do deset godina. Dakle, proces fosilizacije današnjih živućih stvorenja, napose nas ljudi, je ubrzan, i to smo postigli sami.
– Mikroskopsko zagađenje zraka izazvano izgaranjem fosilnih goriva skraćuje životni vijek ljudi u svijetu za više od dvije godine. U južnoj Aziji prosječna osoba živjela bi pet godina dulje da razine onečišćenja finim česticama promjera do 2,5 mikrometra odgovaraju standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U indijskim državama Uttar Pradesh i Bihar, u kojima živi 300 milijuna ljudi, bolesti pluća i srca izazvane onečišćenjem PM 2,5 česticama skraćuju očekivani životni vijek za osam godina, a u New Dehiju za deset godina – navodi se u izvješću Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu.
Nije baš da su rezultati njihova istraživanja neka novost, ali eto, valja ih koji put ponovo istaći.
-Onečišćenje PM 2,5 česticama, što odgovara debljini ljudske lasi, prodire duboko u pluća i ulazi u krvotok. Godine 2013. UN ga je svrstao među uzročnike raka. Po WHO-u, razina tih čestica u zraku ne bi smjela prelaziti 15 mikrograma po metru prostornom u 24 sata ili prosječno 5mcg/m3 u godinu dana. Budući da postoji sve više dokaza da su one jako štetne za zdravlje, WHO je prošle godine postrožio svoje standarde, prvi put od definiranja smjernica za kvalitetu zraka 2005. godine – kako prenosi Hina.
Čist zrak produžuje život, kažu istraživači
Interesantno, istraživači su zaključili i kako je čist zrak produžuje život, istodobno kako ga prljavi zrak skraćuje.
-Čisti zrak vraća se u obliku dodatnih godina života za ljude u svijetu. Trajno smanjenje globalnog onečišćenja zraka kako bi se ispunile WHO-ove smjernice dodalo bi 2,2 godina na prosječni očekivani životni vijek – istaknuli su voditeljica istraživanja Crista Hasenkopf i kolege u izvješću “Air Quality Life Index”.
Gotovo sva naseljena područja u svijetu prekoračuju WHO-ove smjernice, ali najviše u Aziji: 15 puta u Bangladešu, 10 puta u Indiji i 9 u Nepalu i Pakistanu. Središnja i zapadna Afrika, zajedno s velikim dijelom jugoistočne Azije i dijelovima središnje Amerike, također imaju razine onečišćenja i skraćeni životni vijek iznad globalnog prosjeka.
Inače, ni odvratni covid-19 i globalna zbrka i histerija oko njega nisu smanjili zagađenje zraka na planetu. Onečišćenje PM2,5 česticama 2020., što su zadnji dostupni podaci, gotovo je nepromijenjeno u odnosu na godinu dana prije unatoč naglom usporavanju svjetskog gospodarstva i pratećem padu emisija CO2 zbog pandemije covida-19.
-U južnoj Aziji, onečišćenje je zapravo poraslo u prvoj godini pandemije – utvrdili su znanstvenici.
Navodno je velika poboljšanja u tom pogledu ostvarila je Kina, a jer je onečišćenje PM2,5 česticama smanjilo se u toj zemlji za gotovo 40 posto od 2013. do 2020., produljivši očekivani životni vijek za dvije godine, no i s tim navodnim napretkom životni vijek u Kini danas je u prosjeku kraći za 2,6 godina.
Nije ipak jasno otkud im ti podaci, posebno kada se čuju priče posjetitelja kineskih megalopolisa koje o kvaliteti tamnošnjeg zraka ili mješavine plinova koji se udišu govore posve suprotno.
Ipak, priznaju kako su najteže pogođene pokrajine Henan i Hebei u središnjoj Kini te obalna pokrajina Shandong.
Krivi su ćevapi
No nije zagađeni zrak nešto što se događa tko zna gdje negdje u dalekim zemljama i gradovima.
Podsjetimo kako je u prosincu 2019. godine Sarajevo bilo označeno kao grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, prema podacima koji su objavljeni na mrežnim stranicama sustava AirVisual koju u realnom vremenu prikuplja podatke s mjernih postaja diljem svijeta.
Prema podacima koji su su bili tada dostupni indeks kvalitete zraka u Sarajevu bio je 336. Zajedno s glavnim gradom Kirgistana Biškekom u kojemu je taj indeks bio 301 te su dvije prijestolnice bili jedini gradovi u kojima se provodi mjerenje i u kojima je kvaliteta zraka rangirana kao “opasna” po zdravlje.
U slučaju Sarajeva izmjerena je koncentracija od 286 mikrograma sitnih čestica po prostornom metru. Riječ je o česticama promjera 2,5 mikrograma koje se smatraju najopasnijima za zdravlje jer prodiru duboko u pluća.
U nešto su boljoj situaciji bili indijski New Delhi u kojemu je taj indeks bio 194 te bugarska Sofija s indeksom 176 i pakistanski Lahore u kojemu je indeks bio 173 no ipak su u kategoriji nezdravog.
S obzirom na tu informaciju na američkim i svjetskim televizijama hitno se sastala Skupština Kantona Sarajevo. Tamo je član stručnog tijela za provedbu plana interventnih mjera Kantona Sarajevo Plamenko Tais među ostalim objasnio što je krivac za zagađenje, posebice ono oko sarajevske Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Krivo je pečenje ćevapa, pojasnio je tada Plamenko T.
-Jesmo li najzagađeniji – nismo. Jesmo li zagađeni – jesmo. Mjesto postavljanja analizatora američke ambasade je veoma upitno zbog jednog značajnog izvora prašine koji se nalazi u blizini ćevabdžinice. Ona vrlo često strašno puno emitira prema američkoj ambasadi. Sama lokacija i način prikazivanja rezultata američke ambasade nije u skladu s našim standardima – pojasnio je Plamenko T.
Zrak u balkanskim prijestolnicama
Beograd je tada bio sedmi, a Skopje osmo na ljestvici najzagađenijih gradova na svijetu.
U nekoliko navrata je i Zagreb bio u samom vrhu te top-liste.
Dakle, žitelji tzv. balkanskih prijestolnica, odnosno glavnih gradova većine država nastalih nakon raspada Jugoslavije, izloženi su sada i najzagađenijem zraku na svijetu. Kao da nije dovoljno što su vlasti u većini tih država duboko korumpirane, te su provele privatizacijske pljačke kojima su uništile gospodarstva i osiromašili građane, te ih natjerali na bijeg u neke boje uređene države – sada su svoje biračko tijelo izložili i zatrovanom zraku za disanje.
Dakako, i to je rezultat opće nesposobnosti i nebrige vlasti, duboko zaostale energetske politike i zanemarivanja i nerješavanja problema koji se tiču zagađenja okoliša.
U većini tih država se, primjerice, za potrebe grijanja i dalje oslanjaju na energente koji su najveći zagađivači (ugljen, nafta…), veliki dio stanovništva je zbog siromaštva ovisan o ogrjevnom drvu, a jedan od ključnih problema je i što su na ulicama tih gradova u prometu najvećim dijelom u prometu stariji automobili koji znatno onečišćuju zrak.
Najnoviji, alarmantni podaci Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO ) govore da gotovo ukupno svjetsko stanovništvo udiše zagađeni zrak kontaminiran visokim razinama sitnih onečišćujućih čestica koje uzrokuju brojne probleme s dišnim putevima i krvotokom. Rezultat toga je da se svake godine bilježe milijuni smrti koje su se mogle izbjeći da se više vodilo računa o kvaliteti zraka koji udišemo.
99 posto svjetske populacije ugroženo onečišćenim zrakom
Podaci koje objavljuje WHO, a prenosi N1, se temelje na satelitskim snimkama i informacijama iz velikog broja gradova, mjesta i sela širom svijeta. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko šest tisuća naseljenih mjesta iz 117 zemalja. Pokazalo se da je čak 99 posto svjetske populacije ugroženo onečišćenim zrakom često prepunim otrovnih čestica koje mogu prodrijeti u pluća, vene i arterije i izazvati brojne teške bolesti. Svake godine od posljedica onečišćenja zraka, umre više od 7 milijuna ljudi u svijetu, ističe voditeljica WHO za zaštitu okoliš, klimatske promjene i zdravlje, Maria Neira.
Povijesni podaci kažu kako je, primjerice, samo u pet dana, između 4. i 9. prosinca 1952. godine, u Londonu zbog smoga umrlo oko 4.000 ljudi.
Inače, građani zemalja Europske unije mogli bi tužiti svoje vlade za financijsku naknadu ako im nedopuštene razine onečišćenja zraka naruše zdravlje, kako je rekla Juliane Kokott, savjetnica najvišeg suda u Europi, nakon serije presuda na luksemburškom Sudu Europske unije proteklih godina, kojima je desetak članica EU-a, uključujući Francusku, Poljsku, Italiju i Rumunjsku, proglašeno krivima za nedopušteno zagađenje zraka.
“Odvjetnica Juliane Kokott smatra da bi kršenje ograničenja zaštite kvalitete zraka prema zakonima EU-a moglo povećati pravo na naknadu od države”, priopćio je taj sud.
Kokott je dodala da je češći slučaj da pravnu zaštitu trebaju siromašnije zajednice koje žive i rade u visoko zagađenim područjima.
Rekla je, međutim, da bilo koji pojedinac koji zatraži naknadu mora dokazati da je šteta za njihovo zdravlje izravno uzrokovana zagađenjem zraka. Vlada također može izbjeći odgovornost ako dokaže da bi ograničenja zagađenja i dalje bila prekršena i da je postojao dostatan plan kvalitete zraka, rekla je Kokott.
Mišljenja savjetnice suda su neobvezujuća, no sud EU-a se uglavnom slaže s njima u presudama koje uslijede.
Mišljenje je konkretno povezano sa slučajem stanovnika Pariza koji je tražio 21 milijun eura naknade od francuske vlade, na temelju toga da mu je zagađenje zraka oštetilo zdravlje te da se vlada nije pobrinula da onečišćenje bude u skladu s europskim ograničenjima.
Disati se mora
Sud u Versaillesu koji je rješavao spor zatražio je od suda EU-a da razjasni mogu li pojedinci tražiti takvu naknadu.
Pariz je prekršio zakonska ograničenja dušikova dioksida između 2010. i 2019., prema ranijim presudama suda EU-a. To je isto učinjeno 2020., presudilo je Francusko državno vijeće.
Što bi se desilo da netko u Zagrebu tuži RH zbog toga jer mu je zagađeni zrak ugrozio zdravlje?
Od te zamisli zastaje dah, poznajući brzinu našeg pravosuđa.
No, disati se mora.