Ako itko spriječi Andreja Plenkovića da donese rigidni Lex AP kojim ozakonjuje zastrašivanje novinara i dramatično guši medijske i novinarske slobode, to sigurno neće biti ni hrvatska oporba, ni novinari, odnosno njihova krovna strukova organizacija Hrvatsko novinarsko društvo kao najžešći kritičari izmjena Kaznenog zakona kojima je cilj prikrivanje i zataškavanje HDZ-ovih koruptivno-kriminalnih afera. Njima unatoč, Plenković je odlučio presuditi hrvatskom novinarstvu, e da bi spasio od kompromitacije i sudskog progona prvotimce iz vlastite stranke. Mogu li od završnog udara medije spasiti europske institucije, ili je jedini način da slobodno novinarstvo preživi rušenje HDZ-a na izborima? Oporba je u srijedu cijeli dan žestoko raspravljala o Lex AP-u, a vladajući nisu pokazali ni njamanje naznake da od svojih nakana odustanu…
Posebno perfidnim, kukavičkim potezom ocijenjeno je zajedničko pakiranje izmjena Kaznenog zakona u dijelu koji se odnosi na opravdano uvođenje femicida kao teškog kaznenog djela i izmjena kojima se do tri godine zatvora kažnjava curenje informacija iz istraga. Prve izmjene su nužne, i u Saboru nema onog zastupnika, neovisno o njegovom svjetonazoru, koji ih neće pozdraviti. Druge, međutim, podupiru samo zastupnici vladajuće većine, mnogi među njima isključivo zbog lojalnosti kojom kupuju svoju političku relevantnost.
SDP-ov Peđa Grbin jasno ističe da podržava izmjene koje se odnose na strože sankcioniranje nasilja nad ženama, ali to se koristi, kaže, kako bi se moglo izglasati nešto vrlo opasno.
–Lex AP je gušenje slobode medije, gušenje slobode govora i pokušaj da se sakrije HDZ-ova pljačka. Vi ćete ga vjerojatno izglasati, ali će on, uz Ivana Turudića, nakon izbora odmah biti ukinut- kazao je Grbin u raspravi, prejudicirajući pobjedu oporbe na izborima.
Za HDZ-ovku Majdu Burić to su “laži i izmišljotine” jednog “očajnika”. Jer, tvrdi Burić, “trideset država Vijeća Europe ima slične ili strože zakone od ovog. Osim toga, vi nikada niste objasnili svoju potencijalnu osobnu korupciju mafijaškog prokurista u tvrtki u kojoj ste bili angažirani”, uzvratila je, pokušavajući diskvalificirati Grbina na osobnoj razini.
Ušutkivanje ljudi često dovede do toga da se njihov govor pretvori u krik, kazala je Katarina Peović ( RF ) i dodala: -Prvo pokušavate prekidati govor, onda ga pokušate zabraniti, a onda slijede dječje reakcije. Nije vam strano nabacivati se blatom na političke neistomišljenike potpunim lažima, ali pojava inicijala A. P. vam je problem.
Lex AP je teški udar na slobodu govora u Hrvatskoj, smatra Dalija Orešković ( SiP ).
-Kada je država okupirana od strane mafije na vlasti, to više nije neovisna država kakvu smo sanjali dok smo je stvarali. Jedini cilj HDZ-a je iskorištavanje države za svoje osobne potrebe. To je HDZ- poručila je.
Nisu samo hrvatski oporbeni zastupnici u Lex AP-u prepoznali “zakon opasnih namjera”, opasnosti koje Lex AP proizvodi na slobodu medija u Hrvatskoj prepoznalo je i Vijeće Europe u svom izvješću.
-Packe dolaze iz Vijeća Europe, iz godišnjeg izvješća o slobodi medija u kojemu se navodi da će novi zakon, ako bude usvojen, primorati novinare da se registriraju, da otkriju svoje izvore uredniku na zahtjev, zabraniti im kritiziranje rada sudova i javnog tužitelja te će uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon ilegalnog stjecanje informacija- upozorila je zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ.
I Mišel Jakšić ( SDP ) osvrnuo se na izvješće Vijeća Europe u kojem se posebno zabrinjavajućom smatra situacija u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Rumunjskoj kad je riječ o slobodi medija i položaju novinara, koji često nemaju ni status zaposlenika ni adekvatnu socijalnu zaštitu.
Naravno, svi oni apostrofiraju kao sporan članak zakona prema kojem se kažnjava otkrivanje sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji, a što posljedično novinarima onemogućava otkrivanje korupcijskih afera, odnosno izvještavanje javnosti o njima tijekom postupka.
–Konačni prijedlog zakona bit će grobar neovisnog novinarstva u Hrvatskoj, grob je već iskopan samo se čeka glasanje HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera- zaključila je Nađ.
I “reformistička” zastupnica Natalija Martinčević je upozorila na prave motive donošenja ovakvih izmjena Kaznenog zakona.
-U Europskoj uniji nisu niti glupi niti slijepi da ne vide razmjere kriminala i korupcije u Hrvatskoj, što se sada pred izbore želi zataškati donošenjem ‘lex AP’ i izborom Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva- rekla je.
Da se i nakon ubacivanja javnog interesa u izmjene zakona, kao iznimke od pravila o curenju informacija iz istraga, kad ono nije kažnjivo, i dalje radi o “zakonu opasnih namjera”, misli i Urša Raukar( Možemo!). Jer, suštinski se, kaže, ništa nije promijenilo, novinare će se i dalje moći ispitivati, pregledavati im se mobiteli i kompjutori, bit će izloženi represiji samo zato što rade svoj posao.
Da je zakon već usvojen, policija bi danas istraživala i maltretirala novinare koji su razotkrili aferu Geodezija u Ministarstvu kulture, ili razmjenu poruka između glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josipe Rimac , a pitaj boga, kako je rekao Grbin, koliko bi prošlo dok se ne bi utvrdio javni interes koji je unesen u zakon kao ograda od posljedica ovog zakona.
-Problem je što je Hrvatska duboko korumpirana država, državne institucije su zarobljene, a 90 posta afera otkrili su novinari. Da nije bilo medija, mnoge bi ostale u ladici DORH-a koji je pod vašom kontrolom- poručio je vladajućima Marijan Pavliček ( klub Hrvatskih suverenista ), uz napomenu da ovakvim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Hrvatska klizi ka autokraciji.
Nasuprot oporbi, zastupnici HDZ-a, poput Krunoslava Katičića, tvrde da ovakvim zakonskim rješenjima Hrvatska ide u smjeru pravne stečevine zapadnoeuropskih zemalja, a njihov cilj je da glavni državni odvjetnik bude neovisan i samostalan u donošenju odluka, da odluke donosi na temelju zakonito prikupljenih dokaza, a ne novinarskih tekstova, da presude donose sudovi a ne javnost.
-Ispada da je kazneno djelo neovlaštenog objavljivanja informacija ( s obzirom na predviđenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine op.a.) u rangu s nasiljem u obitelji, spolnim iskorištavanjem djeteta, spolnim odnošajem s nemoćnom osobom, zloupotrebom opojnih droga, neovlaštenom proizvodnjom i prometovanjem oružjem. Je li to baš isto?”, pitao je u čudu Damir Bajs ( Klub Fokusa i Reformista).
Što god tko rekao nesporno je, kako je to ocijenila i Sandra Benčić ( Možemo! ) da će sporni članak djelovati isključivo kao sredstvo zastrašivanja kaznenim progonom onih koji upozoravaju, odnosno žele upozoriti, na malverzacije u istragama i na neprovođenje istraga nad koruptivnim kaznenim djelima, s obzirom na razinu kontrole pravosudnog sustava.
Uz sve to i HND ima svoju poruku: Od borbe protiv “zakona opasnih namjera” nećemo odustati jer je to udar na slobodno novinarstvo, potez kojim se uništava novinarska profesija i pokušava zaustaviti istina.
