Razorne oluje, nesnosne vrućine, nagle promjene klime, uragani, pijavice, poplave, otapanje ledenih kontinenata i planinskih vrhova, žeđ i suša, ugroza proizvodnje hrane u nekim dijelovima svijeta, naglo izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, katastrofalni požari, strah i neizvjesnost za budućnost… sve to nije dovoljno većini ljudi, a pogotovo vladajućih nakupina, da shvate razmjere tzv. klimatskih promjena koje su u tijeku i koje su realnost, i događaju nam se pred očima. Dapače, donositelji vijesti o navedenim zbivanjima se ismijavaju, proglašavaju šarlatanima i sijačima panike u službi mračnih tajnih sila i vladara.
Ipak, čini se kako se to mijenja, jer neki postaju naglo zabrinuti i počinju shvaćati kako ima nešto u tim pričama o klimatskim promjenama, a kada čuju kako u nekim predjelima naglo propadaju neke poljoprivredne kulture, primjerice vinogradarstvo i vinarstvo. Sada drevna izreka in vino veritas (u vinu je istina) dobiva i drugo značenje. Mnogi su se prestravili kada su čuli kako nestaju cijeli vinogradi u kojima raste grožđe od kojega se proizvodi globalno poznato pjenušavo vino prosseco. Kako javljaju agencije za informiranje, stručnjaci upozoravaju da bi neka od najomiljenijih europskih vina mogla nestati uslijed klimatskih promjena, npr. prossecco i druga popularna europska vina.
Prosecco, pjenušavo bijelo vino koje se proizvodi u planinskim vinogradima Italije, jedno je od najvoljenijih pića na kontinentu, no džaba mu brigade obožavatelja i štovatelja: prinose grožđa uništava smrtonosna kombinacija ekstremnih vremenskih uvjeta i degradacije tla.
Ilustracija: rapukla boca pjenušca (foto TRIS/G. Šimac)
Nova analiza, objavljena prošlog mjeseca u časopisu iScience, opisuje žetvu kao “krhku i ugroženu”, što bi značilo kako se neće baš puno grožđa obrati, a niti pravoga vina pripraviti. .
-Rizik nije samo gubitak poljoprivrednog proizvoda ili promjena krajolika, što negativno utječe na lokalno gospodarstvo. Rizik je gubitak cijele povijesti zajednica i njihovih kulturnih korijena -upozorava vodeći autor studije dr. Paolo Tarolli s Univerziteta u Padovi u Italiji.
Ostali vinogradarski proizvodi poput Burgundyja, Grand Crua i Cabernet Sauvignona također bi mogli biti ugroženi.
No nije samo riječ o grožđu: nova klima ugrožava i masline u Španjolskoj, ječam u Velikoj Britaniji itd.
No zašto je taj prosecco ugrožen? Ukratko: zbog kišurina, ali i zbog suše. Goleme količine oborina odnose zemlju, no onda duga sušna razdoblja isušuju tlo. Nagli, intenzivni kišni događaji izazivaju eroziju tla i “odron zemlje” – kada se zemlja slije s padina – u strmo zasađenim vinogradima sjeverne Italije, a suša je također problem, s obzirom na to da otežava navodnjavanje usjeva.
I to nije sve: ove godine proizvođače prosecca pogodile su masovna proljetna kiša i tuča, grad, pa je stučen dio prinosa.
Domovina vina prosecca
Inače, jedinstveni okus prosecca dolazi iz njegova podrijetla visoko u planinama – grožđe uzgajano u planinskim područjima manje je i ima veći omjer kore prema soku, što im daje intenzivan okus. Također dobivaju puno sunca – no hladnoća na visinama sprječava ih da se isuše.
Potražnja za usjevom je ogromna, porasla je za više od 33 posto u pet godina. U usporedbi, potražnja za francuskim šampanjcem porasla je samo za jedan posto tijekom istog razdoblja, piše Euronews.
No, berba usjeva na tako visokim nadmorskim visinama nije jednostavna. Prepoznajući teškoće, praksu uzgoja grožđa na padinama strmijim od 30 posto nazivaju “herojskim vinogradarstvom”.
Ako se nastave ovakve vremenske neprilike, nema tog herojstva koje bi moglo spasiti proizvodnju prosseca. Jedino da ga se počne uzgajati na himalajskim visovima, iako se i tamo mjestimično led topi brže od sladoleda na podnevnom suncu.
Osim što klima prijeti, prijeti i nedostatak ‘heroja’ po vinogradima. Mladi neće da rade u uvjetima velikih vrućina – nisu, kao naše starije generacije u Dalmaciji, naučili raditi u svakojakim uvjetima po vinogradima, njivama i poljima.
-Demografske promjene i iseljavanje ljudi iz ruralnih područja doveli su do ozbiljnog nedostatka radne snage u planinama Nova generacija neće željeti raditi u ekstremnim uvjetima ako ekonomske koristi nisu značajne. Posljedice klimatskih promjena otežat će privlačenje sljedeće generacije vinogradara – kaže dr. Tarolli.
Topivi ledenjak na Himalajama (foto TRIS/G. Šimac)
A ništa… Jesu li čuli za Nepalce? Neka Nepalci proizvode prosecco. U Hrvatskoj npr. rade već značajan dio poslova za koje lokalni narod nije zainteresiran.
Jedino Nepalci još u Hrvatskoj nisu, na primjer, ministri i predsjednici Vlade RH, a ne zna se ima li već Nepalaca u HDZ-u.
U svakom slučaju, neki u Europi su se sada zgrozili i postali svjesniji klimatskih promjena nakon stravičnih vijesti o ugrozi nekih vina. A u Hrvatskoj: što bi moglo Plenkoviće i ortake uplašiti i natjerati ih da počnu razmišljati o naglom promjenama klime, koji su im sada na pameti kada im je potrebno opravdanje za očiglednu nesposobost u slučajevima katatrofalnih poplava i slično.
Možda ih trgne i zabrine jedino neka možebitna znanstvena studija koja otkrije da klimatske promjene uzrokuju nagli grozomorni pomor svih malih janjaca u čitavoj Hrvatskoj, te jastoga i oborite ribe.
Jedno janje (foto TRIS/G. Šimac)
