Uslijed porasta temperatura n Zemlji ne tope se samo ledenjaci, glečeri, vječni ledovi i snijegovi po planinskim vrhovima i gudurama. Tope se i ledovi u podzemlju, odnosno u golemom labirintu jama i špilja. A Hrvatska ima golemi broj takvih fascinantnih podzemnih objekata, a od kojih neki imaju i naslage leda. Čini se kako klimatske promjene ne tiču samo zemaljske površine, nego itekko dopit+ru i duboko u utrobu planeta.
Naime, dvotjedna speleološka ekspedicija Speleološkog odsjeka Velebit iz Zagreba u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit utvrdila je da se razina leda u nekim jamama spustila za čak tri i pol metara u zadnje dvije godine, kaže se u priopćenju Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Sveučilišta Velebit i Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.
Ekspedicija u kojoj sudjeluje 42 speleologa iz osam speleoloških udruga iz Hrvatske i Austrije i koja je bila usmjerena na istraživanje prirodnih aspekata krša i opažanje učinaka klimatskih promjena, uspješno se privodi kraju, kako kažu.
-Utvrdili smo bitnu promjenu razine stalnog leda u jamama Sjevernog Velebita. Primjerice, u jami Xantipi utvrdili smo da se razina leda koji se nalazi na dubini od 100 metara i dublje, spustila za čak tri i pol metra. U zadnje dvije godine instrumentima na površini smo prošle zime izmjerili temperature od minus 28 Celzijevih stupnjeva na nekim mikrolokacijama, no unatoč tome led se ipak topi u tamošnjim jamama. Stalni led izvrstan je pokazatelj promjena klimatskih uvjeta na duljim vremenskim razdobljima. U jami Xantipi led se toliko jako topio da smo u vertikali prema dnu čuli jak šum vode- rekao je Hini sudionik istraživanja, Dalibor Paar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
U priopćenju se ističe da je tijekom ekspedicije pronađeno 29 novih speleoloških objekata, većinom jama koje su specifičnost Sjevernog Velebita, što pokazuje kako se hrvatski krš itekako može i dalje istraživati.
Speleologinja Gorana Perić, koja je uz Maju Marinić voditeljica ekspedicije, ističe da su se posebno zahtjevna istraživanja odvijala u jami PT6 na području Premužićevog tornja, u kojoj se na dubini od 200 metara napredovalo dublje u uskom meandru u kojem se pojavljuje jako strujanje zraka, što je znak da iza tjesnaca postoje novi kanali i da se jama nastavlja.
Značajno speleološko otkriće je i novi dio jame Varnjače, koja ima posebno povijesno značenje za hrvatsku speleologiju. Prva istraživanja Varnjače datiraju iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Iznenađujuće je da je od tada ostao neotkriven vertikalni kanal velikih dimenzija koji se nastavlja na dvoranu s ledom, ističe se.
Istraživanja se izvode uz podršku Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, kaže se u priopćenju Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Sveučilišta Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.
Inače, topljenje leda u dubinama po nekima nije dobra vijest, a jer može utjecati na količine pitke vode kojima se hrvatski življa najčešće opskrbljuje iz izvora vode koja dopire iz podzemlja.
Foto PSD Velebit/Tibor Bali
