Prema Globalnom izvješću o bogatstvu u 2023., koje je u utorak objavio Boston Consulting Group ( BCG ) , naših bogataša i nema previše. Svega ih je oko tisuću s osobnim financijskim bogatstvom koje premašuje 20 milijuna dolara, dok većina hrvatskog stanovništva ne uspijeva doseći 250 tisuća dolara. Da smo se oslanjali na percepciju, rekli bismo da ih je puno više. No, možda u tome i ne bimo pogriješili jer ovo je evidentirano financijsko bogatstvo, a iz nekih ranijih slučajeva znamo da kod nas ima i onih ( recimo, političara ) koji svoj novac drže kod kuće, a ne u trezoru banaka. Pitamo se zašto…
I sam BCG navodi kako su za svoje istraživanje koristili podatke dobivene od središnjih i poslovnih banaka, a ti podaci pokazuju da nešto manje do 20 tisuća hrvatskih građana posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti od 250 tisuća do milijun dolara, a oko 4100 ih posjeduje imovinu od jednog do 20 milijuna dolara.
Istraživanje govori da je novac na računima hrvatskih građana rastao u razdoblju od 2017. do 2022. po stopi od 7,1 posto godišnje, te je ukupno financijsko bogatstvo Hrvata doseglo oko 100 milijardi dolara. Procjenjuje se da će ono u narednim godinama, od 2022. do 2027. rasti po stopi nešto manjoj od 6 posto godišnje.
Inače, ovo globalno istraživanje u financijsko bogatstvo ne uključuje ( tzv. realnu imovinu ) nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su, primjerice, automobili, brodovi, nakit itd. Realna imovina dosegla je vrijednost oko 200 milijardi dolara.
Kako ističe direktor i partner BCG-a Tomislav Čorak, u Hrvatskoj je raspodjela financijskog bogatstva puno zdravija i egalitarnija negoli drugdje, jer čak 75 posto ukupnog novca posjeduju oni s manje od 250 tisuća dolara, a na globalnoj razini je to 32 posto. S druge strane, ultrabogati koji raspolažu s više do 20 milijuna dolara posjeduju u Hrvatskoj svega 6 posto ukupnog novčanog bogatstva, dok je takvih u svijetu preko 20 posto.
Hrvati štede u gotovini, pa su depoziti i gotovina čak 50 posto ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, u istočnoeuropskim zemljama je to 46 posto, a u svijetu 30 posto. Posljedica je to tradicionalnog odnosa prema novcu u Hrvatskoj, koji se oduvijek preferirao kao gotovina, ali je takav pristup rizičan zbog inflacije i potencijalnih gubitaka na vrijednosti osobnog bogatstva.
Globalno bogatstvo pojedinaca u prošloj godini je palo za 4 posto u odnosu na 2021. i iznosilo je 255 bilijuna dolara, čemu su glavni krivci inflacija i neizvjesnosti koje generira rat u Ukrajini. No, očekuje se brz oporavak, pa će već do kraja godine globalno bogatstvo pojedinaca narasti na 267 bilijuna dolara. A ako se u ukupno osobno bogatstvo uključe nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnice, može se konstatirati da je ukupno globalno bogatstvo lani poraslo jedan posto, i iznosi 516 milijuna dolara, objavili su iz BCG-a.
Za bogataše nema zime. Bar ne dugotrajne…
