Treba se skloniti od pasjih vrućina koje neumoljivo rastu iz dana u dan, a najbolji zaklon i štit od jakog sunca trebala bi nam pružiti zelena infrastruktura u gradovima ili prirodan šumski okoliš.
Zelenu infrastrukturu čine park šume, sustav pješačkih i biciklističkih staza, školski i terapijski vrtovi, perivojna baština, urbani vrtovi, kišni vrtovi, zeleni krovovi i zidovi koji bi trebali biti međusobno povezani i svima dostupni.
Nažalost, zbog nerijetko zapuštenog prirodnog okoliša u Dalmaciji te nestrateški i loše planirane zelene infrastrukture u gradovima stječe se dojam, posebno uslijed trenda apartmanizacije, kako je naglasak na što više izgrađenih betonskih kvadrata, umjesto posađenih zelenih površina, čemu svjedoče apartmanska naselja usred zapuštenih površina i šikare obrasle gustim i neprohodnim raslinjem, koja zimi zjape prazna. Stabla koja „smetaju“ bez problema nestaju šutke pod bagerima.
Iako su apartmanizacija i betonizacija svakodnevne teme, a alarm za uzbunu od strane struke je upaljen, jer situacija na terenu ne ide u korist zelenih površina i šuma te je dugoročno neodrživa, čini se kako su državne institucije gluhe i ne rade svoj posao, što nam polako, ali sigurno dolazi na naplatu. Posebno je ugrožena Dalmacija kojoj ljeti zbog sve dugotrajnijih sušnih razdoblja i rekordno visokih temperatura prijete ugroze od požara, u kojima stradavaju šume i naselja, dok izostaju rješenja koja bi trebala ublažiti posljedice klimatskih promjena.
Ako pokušate hodati dalmatinskim šumama, bilo da se radi o otočkim ili kopnenim, naići čete na brojne zapreke, ne zbog krškog i negostoljubivog terena, već zbog neodržavanog terena gdje, čini se, na nekim mjestima nadomak naselja, ljudska noga odavno nije kročila. Polusuhi borovi, stabla i grane koja su se odlomili i pali na zemlju svjedoče maćehinskom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima, pa se krilatica bolje spriječiti nego liječiti nije udomaćila u zapuštenim dalmatinskim šumama.
Borovi uz šetnicu – otok Prvić
Naše šume su zapuštene jer je nedovoljno ljudskih kapaciteta za veće radove, primjerice sanaciju opožarenih područja na kraju izvode firme kooperanti s licencom komore za ing. šumarstva, za radove u šumarstvu, jer Šumarija raspolaže sa samo dva radnika, saznali smo od upravitelja Šumarije Šibenik, Slavka Miletića još u proljeće.
Rendžera je također malo. U Šibensko – kninskoj županiji djeluje JU Priroda koja je odgovorna za cijelo područje osim NP Krka i NP Kornati, a zaposlena su samo dva čuvara prirode, podatak je koji smo saznali od županijskog vijećnika Gorana Šimića početkom godine.
S obzirom da ljeti u Šibensko-kninskoj županiji broj stanovnika višestruko raste zahvaljujući turizmu, pa tako i potreba za većim brojem čuvara prirode, ponovo smo pitali Šimića koliko je zaposlenih rendžera.
– Dvoje! – odgovara.
No, ako sjednete za laptop i posjetite stranicu Hrvatske šume situacija postaje malo optimističnija jer nailazimo na zanimljiv naslov Budite dio Rezolucije Zemlje, objavljen 17. srpnja.
Postupak je jednostavan, ispunili smo obrazac u tri koraka u roku sekunde i sada čekamo obavijest o lokaciji zasađenog stabla.
Isto možete uraditi i vi u nadi da će zaista u vaše ime biti zasađeno jedno stablo.
Posjetite web-stranicu rezolucijazemlja.hr, upišite ime, prezime i e-mail, a Hrvatske šume i Večernji list posadit će jedno drvo za svakog tko ispuni obrazac.
Nakon što uspješno ispunite obrazac, na e-mail vam stiže odgovor, ustvari potvrda u kojoj možete pronaći poklon – dokument Rezolucije Zemlja s vašim digitalnim potpisom, te lokaciju na kojoj je vaše drvo zasađeno.
Naše drvo je zasađeno na Medaku.
Naime, riječ je o eko-projektu Rezolucija Zemlja, koji je u samo godinu dana postigao je velike rezultate: organizirano je više edukativnih radionica za mlade o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, kao i tri konferencije od kojih je jedna bila međunarodna, nekoliko okruglih stolova, ali i najveće akcije čišćenja okoliša na kojima se ove godine okupilo 18.240 volontera, a prikupilo se 750 tona otpada.
„Mali su ovo koraci koje možemo učiniti za bolje sutra, a jedan takav je i ova hvalevrijedna akcija u suradnji s Hrvatskim šumama. Na web-stranici rezolucijazemlja.hr ispunite obrazac, a mi ćemo zasaditi jedno drvo za svakog tko ga ispuni i poslati vam dokument s potvrdom i lokacijom gdje je vaše drvo zasađeno. Pridružite se Rezoluciji Zemlja i postanite dio promjena kako bi naša Zemlja bila barem malo čišća, ljepša i zelenija! Jedan klik dovoljan je da zajedno stvorimo novu šumu“ – istaknuto je na stranici Hrvatskih šuma.
Borovi – otok Prvić
Za kraj se prisjetimo zašto su nam važne šume.
Šume EU-a apsorbiraju svake godine ekvivalent od 7 posto ukupne emisije stakleničkih plinova EU-a.
EU pokriva 159 milijuna hektara šuma, što čini 43,5 posto kopnene površine. Pokrivenost šumama razlikuje se od jedne do druge zemlje EU-a, tako na Malti iznosi oko 10 posto dok u Hrvatskoj šume zauzimaju gotovo 60 posto ukupne površine.
Šume su ključne za pravilan rad ekosustava: štite tlo od erozije, dio su ciklusa vode, osiguravaju stanište brojnim vrstama i reguliraju lokalnu klimu. Apsorpcijom CO2 iz atmosfere, glavni su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena – istaknuto je na stranici Europski parlament.
Otok Prvić – bor pored šetnice
