Konzumerizam i plastika su neodvojivi, stoga je naš najveći zagađivač konzumerizam, taj neodoljivi poriv za stalnom kupovinom, većinom nepotrebnih proizvoda, koji često ne koriste našem zdravlju, jer plastiku nosimo i u plućima. Jedan šoping u trgovačkom centru napuni potrošačku kesicu plastikom, jer većina kupljenih proizvoda nalazi se u plastičnoj ambalaži, koja ako se po mjerilima Europske komisije ne reciklira, završi u morima i oceanima, našim tijelima, u zraku i zemlji, i tamo trune petsto godina, kako kažu znanstvenici. Tako naša dnevna rutina postaje „plastična“ jer nam plastika, kratkoročno, olakšava život, ali zato godišnje u Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se trećina reciklira, dok se 25 posto plastičnog otpada odlaže se pod zemljom. Polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje se u zemljama izvan Europske unije, dostupan je podatak na stranici Europskog parlamenta, Plastični otpad i reciklaža u EU-u.
pixabay
Sedam je vrsta plastike, od kojih je sedma lako razgradiva i najštetnija
Primjerice, plastične boce za pića, proizvode se od plastike naziva polietilen tereftalat, kratica PETE, i zaista nam konzumacija vode i napitaka iz te najučestalije plastike nije neophodna, ako koristimo vlastitu posudu za piće koja nije jednokratna, a piće sami pripravimo, što je osim za okoliš bolje i za naše zdravlje jer višekratna upotreba plastičnih boca za piće se ne preporučuje zbog mogućnosti bakterijske kontaminacije. Također u državama članicama Europe za ambalažu najviše se koristi plastika, čak 39 posto, dok se na građevini koristi u postotku od 19,8, a najmanje u poljoprivredi.
Dječje igračke, vreće, boce za deterdžente, ulja i sokove prave se od izdržljive plastike za višekratnu uporabu koja se najčešće reciklira.
Možemo živjeti i bez ogromne i nepotrebne količine dječjih igračaka, tekstilnih i farmaceutskih proizvoda, i plastične ambalaže izrađene od polietilena, (polietilen visoke gustoće), kratica HDPE koja se smatra sigurnom za ljudsku upotrebu. Ali, ako se samo odreknemo pretjeranog konzumerizma koji nas vremenski i novčano ograničuje, polietilen možemo minimalno koristiti.
Polivinilov klorid ili PVC je takozvana plastika koja nije dobra za ljudsko zdravlje, a od koje se proizvode također dječje igračke, namještaj, auto dijelovi, ambalaža, medicinska pomagala, građevinski materijal… Ako ste kupili primjerice hranu koja je zapakirana u PVC ambalaži, nemojte je zagrijavati, jer upravo ta plastika otpušta diokside, toksične kemijske spojeve koji su nusprodukt PVC – a.
Plastične boce, vrećice, tkanine i namještaj proizvode se i od polietilena.
Relativno sigurna vrsta plastike za upotrebu, a koja se slabo reciklira je polietilen niske gustoće, čija kratica je LDPE, a od kojeg se proizvode plastične boce, vrećice, tkanine i namještaj. Ambalaže za jogurt i margarin, vrećice za čips i slamke proizvode se od polipropilena, kratice je PP koji ima široku primjenu zbog dobrih mehaničkih osobina, dok se od polistirena, kratice PS proizvodi primjerice posuđe i jedna je od najčešće korištenih plastičnih vrsta u kojoj se zagrijavanje hrane nikako ne preporučuje zbog otpuštanja štetnih i otrovnih kemikalija.
Sedma vrsta plastike ima oznaku OTHER, za ovu opasnu plastiku nema generalnog pravila o recikliranju, izuzetno je opasna jer u sebi sadrži otrovni spoj BPA. U ovu skupinu spada i nova generacija lako razgradive plastike, napravljene od bio-polimera (npr. škroba), koja obično dolazi s oznakom „PLA” ili natpisom „biorazgradivo” pored simbola s brojem 7., stoji na stranici Energetski savjetnik.
Pixabay
Sve što svakodnevno kupujemo proizvedeno je od sedam vrsta plastike koja nas okružuje, i čije se čestice nalaze i u našem organizmu, u plućima. Velik dio plastičnih proizvoda nije nam potreban, no konzumerizam je model življenja koji nam nalaže suprotno, uz pomoć marketinga. Iako smo upoznati sa štetnim učincima plastike, nažalost, stalno je koristimo, kako da smo ovisni o njoj. U svijetu je 1950. godine proizvedeno milijun i pol tona plastičnog otpada, dok je 2018. godine proizvedeno 359 milijuna tona plastičnog otpada, stoji podatak koji je dostupan na stranici Europski parlament.
Europska komisija objavila je „Europsku strategiju za zaštitu planeta i građana te za jačanje industrije“ na svojim stranicama još 2018. godine.
U priopćenju stoji kako će se okoliš zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno će se poticati rast i inovacije, te će tako zahtjevna situacija dati pozitivne rezultate za budućnost Europe.
„Promjena načina na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u ima čvrstu poslovnu osnovu: preuzimanjem vodeće uloge u tom prelasku stvorit ćemo nove prilike za ulaganja i otvoriti nova radna mjesta. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena“.
Europska strategija za plastiku postavila je temelje novog kružnog gospodarstva. Strategija jasno uključuje veće recikliranje plastike.
„Cilj je zaštititi okoliš i istovremeno stvoriti temelj novoga gospodarstva u koje je uključena plastika, tako da se u dizajnu i proizvodnji u potpunosti poštuju potrebe u pogledu ponovne upotrebe, popravka i recikliranja te razvijaju održiviji materijali. Europa je u najboljem položaju da predvodi taj prelazak“.
Osim kružnog gospodarstva koje u Hrvatskoj još nije zaživjelo, spas od plastike vidi se u smanjenju pretjeranog konzumerizma i poticanja stanovništva na sada već alternativne metode življenja koje ne uključuju konzumerizam, što je posebna tema.
