Jedan od najvećih svjetskih problema su – vrećice. Plastične vrećice. To zna svatko tko se prošeta gradom, selom, šumom, plažom… gdjegod. Odbačene plastične vrećice nalaze se posvuda, vijore u krošnjama, plutaju na moru, zapliću se u riječnim tokovima, lete zrakom… Stoga mnogi smatraju kako i dalje treba biti ustrajan i uporan u nastojanjima da se u konačnici potpuno zabrani upotreba plastičnih vrećica, izuzev za jasno opravdane svrhe. Mišljenje i senzibilitet većine s mijenja vrlo sporo, kao i ustaljene navike, no još prije nekoliko godina su oni koji su počeli u trgovine nositi svoje platnene vrećice bili predmet izrugivanja, a danas je to posve uobičajena pojava i za ‘staro i mlado’, za žene i muškarce. Daljnji pritisak na gospodarstvenike, posebice trgovačke lance i proizvođače ‘preambalažiranih’ proizvoda koji se nepotrebno pakiraju u višeslojne plastične i ine materijale je nužan, smatraju stručnjaci i ekološke organizacije.
Tako su okolišne organizacije okupljene u Platformu protiv zagađenja jednokratnom plastikom od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražile donošenje učinkovitih propisa za smanjenje otpada od jednokratnih plastičnih vrećica i suočavanje s najezdom jednokratne plastike.
Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom čine Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija, Udruga Tatavaka – Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK), Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja“Eko-Zadar”, Terra Hub, Udruga Zelena Istra, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta i Udruga PET Plus – Za Labin bez plastike.
Temeljem nedavnih medijskih napisa i informacija o enormnoj potrošnji plastičnih vrećica iz 2022., udruge izražavaju nezadovoljstvo razvojem situacije odnosno aktualnim mjerama za reguliranje jednokratnih plastičnih vrećica.
“Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica, potpisalo je više od 65 000 građana. Peticija je bila dio šire kampanje za drastično smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i okretanje alternativama za višekratnu uporabu”, naglasila je Petra Andrić iz Greenpeacea.
Ministarstvo je uz lagane plastične vrećice propustilo donijeti zabranu vrlo laganih plastičnih vrećica, smatraju.
-Uz to, trgovci su trošili “zalihe” laganih vrećica te ni oni ni Ministarstvo nisu poduzeli korake da višekratne vrećice budu u široj upotrebi. Sve ovo dovelo je do toga da su potrošači, zbog nedostatka informiranja, lake dostupnosti, niske cijene odnosno besplatnosti, jednu vrstu plastičnih vrećica samo zamijenili drugim vrstama plastičnih vrećica, a pritom alternativa za ponovnu uporabu još nije ozbiljno zaživjela. Za sve kategorije vrećica postoje zamjene za višekratnu upotrebu. Dilema “plastika ili papir” lažna je dilema, a rasprava oko toga oduzima puno energije koja bi se mogla usmjeriti na mijenjanje sustava prema istinskoj cirkularnosti – izjavila je Ana Mileusnić iz Zelene akcije.
Privremeni podaci FZOEU-a za 2022. godinu pokazuju kako je pandemijsko razdoblje jedino razdoblje u kojem je došlo do značajnog smanjenja potrošnje, a ukupna masa ponovno se postupno povećava i približava pretpandemijskog brojci. Pritom je znatno porasla potrošnja onih sa stijenkom debljom od 50 mikrona (“deblje” jednokratne koje se uglavnom naplaćuju), dok je višekratna alternativa i dalje slabo zastupljena.
-Dodatni problem je što Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu, kojim se uvode dodatne mjere za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica, još uvijek nije usvojen, iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već šest mjeseci”, dodala je Ivana Kordić iz udruge Tatavaka.
Niz godina udruge apeliraju na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se stvarno uhvatiti ukoštac s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom. Naglašavaju da su jedina prava rješenja za onečišćenje jednokratnom plastikom prelazak na predmete za višekratnu upotrebu, sustave za ponovnu uporabu i ponovno punjenje.
Stoga su udruge Ministarstvu poslale dopis s preporukama za smanjenje količine plastičnih vrećica u opticaju. Traže da Ministarstvo što prije objavi izvješće s javne rasprave o Pravilniku, uvaži komentare okolišnih udruga i hitno usvoji Pravilnik s izmjenama, kao ključan dokument za provedbu mjera smanjenja potrošnje jednokratne plastike.
Neki od predloženih odredbi tog novog Pravilnika bi po udrugama bile i ove:
– Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu.
– Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda.
– Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu.
– Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine.
– Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta.
Nije sreća – plastična ta vreća, parafrazirajmo jedan lakoglazbeni hit.
