Sljedeći parlamentarni izbori, kad god bili, trebali bi se održati po novom Zakonu o izbornim jedinicama. Stari je zakon ukinuo Ustavni sud i Saboru dao rok do 1. listopada da ga uskladi s Ustavom, piše Jutarnji list.
Ustavni sud odavno upozorava na neujednačenost broja birača po izbornim jedinicama jer razlike znatno premašuju zakonom tolerantnih plus-minus pet posto. Navodno su na stolu dvije opcije između kojih se Ustavni sud treba odlučiti , a pobijedit će ona za koju se opredijeli najmanje sedam od ukupno 13 sudaca US-a.
Prema jednoj opciji moglo bi se dogoditi da Ustavni sud još jednom ponovi izvješće iz 2010. i još jednom opomene Sabor da hitno intervenira u Zakon o izbornim jedinicama, jer bi u protivnom US morao nakon parlamentarnih izbora 2024. ocjenjivati ustavnost izbora i poništiti izborni rezultat zbog nedopuštenih razlika u broju birača od izborne jedinice do izborne jedinice. Ustavni sud je tako postupio 2010. i prepustio vladajućoj strukturi na volju da zakon mijenja ili pak zadrži. A vlast se odlučila nakon tog upozorenja suda održati još četiri izborna ciklusa “po starom”, unatoč neujednačenom broju birača.
Prema drugoj opciji, Ustavni sud bi mogao zauzeti stav da je politika izigrala povjerenje koje je dobila 2010. da izmijeni Zakon o izbornim jedinicama te da sam odluči ukinuti postojeći Zakon zbog nejgove neustavnosti. U tom slučaju vladajući bi morali do kraja ove godine donijeti novi Zakon kako bi izbori 2024. bili regularni.
Doduše, pravo je pitanje zbog čega je ovu situaciju Ustavni sud tolerirao 12 godina umjesto da je Zakon stavio izvan snage i na taj način prisilio vlast da donese novi. No, kako navodi JL, vjerojatnije je da će US ponoviti izvješće iz 2010. i dati politici još jednu mogućnost da promijeni Zakon. A prije toga, kao pretpostavku za bilo kakve promjene, morat će filtrirati registar birača jer u protivnom izbori neće biti zakoniti.
Nije to novi problem, on se vuče godinama, ali zadnji popis stanovništva 2021. pokazao je i dodatno da su birački spiskovi u Hrvatskoj frizirani, prenapuhani. Naprosto se više ne može i ne smije tolerirati stanje kakvo je bilo na izborima u svibnju 2021. kada je svaka županija imala više birača od punoljetnih stanovnika registriranih na popisu.
U tome je prednjačila Brodsko-posavska županija u kojoj je, navodi JL, na izborima 2021. bilo 23 posto birača više nego punoljetnih stanovnika, a tek neznatno bolja je bila Vukovarsko-srijemska s 22,8 posto te Zadarska s 22 posto više birača nego punoljetnih stanovnika u popisu.
Problem je i prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj na kojem dio birača ne živi, ali nema pravog mehanizma da se to i činjenično utvrdi, pa su takvi birači najčešći manipulativni faktor.
Nevjerojatno je da u pravnoj državi politika može nesmetano ignorirati upozorenje Ustavnog suda i uporno održavati izbore ( čak četiri puta ) kršeći zakonski uvjet o ujednačenosti izbornih jedinica po broju birača.
Na Ustavnom sudu je lani bila organizirana dvodnevna savjetodavna rasprava o razlikama u broju birača po izbornim jedinicama i mogućem utjecaju te neujednačenosti na iskrivljeni izborni rezultat. Cilj rasprave je bio da se potakne Ustavni sud da se ponovo angažira oko ispravljanja ove očigledne neustavnosti, jer u svim izbornim jedinicama glas birača ne vrijedi ni približno jednako. A u međuvremenu su se razlike u broju birača po izbornim jedinicama još ozbiljnije i dramatičnije povećale što svakako dovodi u pitanje izborni rezultat i uopće zakonitost izbora.
Činjenica je da se i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ohrabrio izjaviti da ni on ne vidi kako bi idući parlamentarni izbori, ako ostane sve po starom, mogli biti ustavni.
Prof. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti za Gong je napravio analizu u kojoj tvrdi da je na prošlim izborima HDZ dobio tri mandata više nego bi dobio da je u svakoj izbornoj jedinici isti broj birača, a to je ovog puta bilo presudno za izbornog pobjednika.
Plenković je, kako izgleda, tu stvar prelomio i najavio da će u rujnu biti donesen novi Zakon o izbornim jedinicama, ali kako se govori bit će to kozmetičke promjene u odnosu na postojeći Zakon. Spominje se i mogućnost da se problem vrijednosti glasa birača regulira brojem zastupnika koji se biraju po pojedinim izbornim jedinicama, što znači da bi izrazito depopulirane jedinice, poput slavonskih, imale tri zastupnika manje. No, to bi bio posao visokog rizika jer bi izazvao pobunu slavonskog HDZ-a, a Plenkoviću to nimalo ne treba.
Kako god se ovaj problem razriješio, sasvim je izvjesno da će HDZ i Plenković iskoristiti svoju poziciju da Zakon urede prema vlastitim potrebama. Spekulira se da bi se 2024. mogli istodobno održati izbori za Europski parlament i za Sabor, te da bi Plenković mogao biti kandidat na obama. Na taj način sasvim sigurno izgubiti ne može…
